Holandija se sprema za razorne američke sankcije MKS-u
Hag razmatra kako da zaštiti rad Međunarodnog krivičnog suda od mjera Vašingtona koje bi mogle pogoditi finansije, IT sisteme i zaposlene
Holandija se priprema za mogućnost da Sjedinjene Države uvedu sankcije Međunarodnom krivičnom sudu, u najnovijoj eskalaciji napada administracije Donalda Trampa na ovaj međunarodni tribunal.
Američke vlasti obavijestile su holandske zvaničnike da bi uskoro mogle uslijediti sankcije koje bi imale ozbiljne posljedice po rad suda, kazali su za Asošiejtid pres diplomatski i vladini zvaničnici upoznati sa tim razgovorima.
Holandija razmatra načine da pomogne sudu da nastavi da isplaćuje zarade zaposlenima i naknade zaštićenim svjedocima, kao i da obezbijedi da bezbjednost pritvorske jedinice ne bude ugrožena.
Vašington je već uveo sankcije za više od deset sadašnjih i bivših zaposlenih u sudu, uključujući polovinu trenutno aktivnih sudija, u okviru onoga što je američki državni sekretar Marko Rubio opisao kao „sveobuhvatnu kampanju za uklanjanje prijetnje koju predstavlja Međunarodni krivični sud“.
Sankcije predstavljaju odmazdu zbog istraga koje je sud pokrenuo protiv zvaničnika SAD i Izraela, zemalja koje nijesu među 125 država članica suda sa sjedištem u Hagu. Sud je izdao naloge za hapšenje najviših izraelskih zvaničnika, uključujući premijera Benjamina Netanjahua, zbog rata u Gazi. Netanjahu i Izrael odlučno odbacuju optužbe.
Sankcije, koje su obično rezervisane za autokrate, teroriste i kartele, mogu imati razorne posljedice. Mogle bi spriječiti sud da koristi finansijske i IT usluge, pa čak i da isplaćuje zarade svojim zaposlenima u Sjedinjenim Državama.
Kada je bivši glavni tužilac suda sankcionisan 2025. godine, izgubio je pristup svom Majkrosoft nalogu elektronske pošte, bankovni računi su mu zamrznuti, a zabranjen mu je ulazak u SAD.
Prema riječima dva izvora upoznata sa situacijom, američki zvaničnici upozorili su svoje holandske kolege da bi sankcije mogle biti uvedene već danas i ohrabrili Holandiju, kao zemlju domaćina suda, da se povuče iz te institucije. Sjedinjene Države, kao ni druge velike svjetske sile poput Rusije, Kine i Indije, nijesu članice suda.
Međunarodni krivični sud se mjesecima priprema za mogućnost uvođenja sankcija. Ranije ove godine sud je prestao da koristi Majkrosoftove proizvode i prešao na usluge jednog njemačkog softverskog provajdera, navela su tri zaposlena u MKS-u koja nijesu bila ovlašćena da govore javno. Sud je takođe promijenio osiguravajuće kuće i druge pružaoce finansijskih usluga, odlučivši se za kompanije koje nemaju poslovno prisustvo u Sjedinjenim Državama.
Holandski zvaničnici i predstavnici suda nadaju se šestomjesečnom prelaznom periodu prije nego što sankcije stupe na snagu, uz obrazloženje da je toj instituciji potrebno vrijeme da prekine veze sa američkim kompanijama, koje bi mogle biti suočene sa ogromnim novčanim kaznama ukoliko se utvrdi da krše sankcije.
Osim prelaska na alternative sa sjedištem u Evropi, Holandija i Evropska unija imaju malo mogućnosti da zaštite ovu instituciju.
Takozvani „blokirajući statut“ EU može se koristiti za zaštitu evropskih zaposlenih u sudu tako što bi evropskim kompanijama onemogućio da se povinuju američkim mjerama, ali nije jasno da li bi taj propis mogao da zaštiti i sam Međunarodni krivični sud, pošto je riječ o međunarodnoj, a ne evropskoj instituciji. Građani EU imaju pravo na osnovni bankovni račun, ali on ne omogućava pristup kreditnim karticama niti američkim platnim sistemima.
Mali, ali sve veći broj država članica ovog međunarodnog suda posljednjih mjeseci najavio je planove da napusti instituciju, među njima Venecuela i Čad.
Čad je izričito naveo Sjedinjene Države kao jedan od razloga za odluku o povlačenju. Ministar vanjskih poslova Abdoulaje Sabre Fadul saopštio je da je tokom telefonskog razgovora sa jednim američkim zvaničnikom u julu „američka strana izrazila zabrinutost zbog funkcionisanja ove institucije i zatražila da Čad preispita“ svoje članstvo.
( AP, N.B. )