Predsjednica i Komisija razriješeni usred revizije Arheološke zbirke

Kada je Komisija za reviziju muzejskog materijala u JU Muzeji i galerije Podgorice započela pregled Arheološke zbirke, v.d. direktora ustanove Dragan Radović razriješio je predsjednicu Komisije Ljiljanu Karadžić i promijenio sastav tog tijela. Preostali članovi Komisije potom su zatražili da budu razriješeni, što je Radović i učinio 14. septembra.

Postupak revizije muzejskog materijala traje već nekoliko godina i do danas nije okončan. Ranije je utvrđeno da iz Arheološke nedostaje 150 predmeta, zbog čega je podnijeta krivična prijava protiv NN lica. Za dio te zbirke godinama je, od 2002, bio zadužen direktor Radović. Tu činjenicu i skorašnje događaje problematizuje članica Savjeta JU Muzeji i galerije Podgorice iz reda zaposlenih, i doskorašnja članica Komisije, Marijana Maja Brajović.

"U završnoj fazi preostale su dvije zbirke (arheološka i kulturno-istorijska) za čiju su reviziju bile potrebne određene organizacione i druge mjere koje Komisija, kao stručno tijelo, nije mogla samostalno preduzeti. Zbog toga je Komisija u više navrata pisanim putem upoznavala direktora Dragana Radovića sa stanjem revizije i tražila konkretne radnje iz njegove nadležnosti kako bi se postupak mogao nastaviti i završiti. Na navedena obraćanja nije dobijen odgovor niti su obezbijeđeni traženi uslovi za nastavak rada. Napominjem da je kulturno-istorijskom zbirkom i dijelom arheološke zbirke i danas zadužen Dragan Radović", istakla je Brajović.

"Vijesti" su ovim povodom kontaktirale sa direktorom Radovićem, iz čije su kancelarije dobile sugestiju da se za sva pitanja obrate portparolki Biljani Paljević. Na niz pitanja, iz JU Muzeji i galerije Podgorice odgovoreno je saopštenjem za medije.

"Činjenica je da postupak revizije traje gotovo četiri godine i da u tom periodu nije priveden kraju. Takva situacija za ustanovu nije zadovoljavajuća i moramo otvoreno priznati da je neprihvatljivo da jedan posao od ovakvog značaja ostane nezavršen toliko dugo, posebno imajući u vidu stručne kapacitete kojima Ustanova raspolaže", navodi se u saopštenju.

Brajović navodi da je trajanje revizije uslovljeno time što je, pored prebrojavanja predmeta, potrebno i detaljno utvrditi njihovo postojanje i stanje, a tu je i identifikacija neobrađenih i neinventarisanih predmeta, provjera dokumentacije i usaglašavanje stvarnog stanja sa muzejskim evidencijama.

U međuvremenu je inspektorka za kulturnu baštinu izvršila inspekcijski nadzor nakon kojeg je određen rok za završetak revizije - septembar tekuće godine.

"Umjesto završetka postupka u postojećem stručnom kontinuitetu, trećeg avgusta direktor stavlja van snage interni Pravilnik po kojem je Komisija sve vrijeme postupala i razrješava dotadašnju predsjednicu Komisije i imenuje novog predsjednika - i dodatnog člana", ističe Brajović.

To što je interni Pravilnik koji je dodatno uređivao postupak revizije stavljen van snage, iz Muzeja obrazlažu namjerom "da se nova komisija u svom radu prvenstveno rukovodi važećim propisima i pravilima muzejske struke, bez procedura koje nijesu neophodne za zakonito i stručno sprovođenje revizije". Brajović je "Vijestima" kazala da je Pravilnik kojim su se vodili usklađen sa onim koji propisuje Ministarstvo kulture i unaprijeđen na nivou ustanove.

U saopštenju sa potpisom JU Muzeji i galerije Podgorice navodi se i da dosadašnji način organizacije rada Komisije nije obezbijedio potreban kontinuitet i dinamiku, te da u posljednjem periodu nije bilo moguće uspostaviti ni funkcionalan nastavak njenog rada.

"Dodatni stručni problem predstavlja činjenica da je, usljed dugog trajanja postupka, dio ranije prikupljenih podataka potrebno ponovo provjeriti. To se naročito odnosi na podatke o zatečenom stanju predmeta, potrebama konzervatorske zaštite i njihovim mikrolokacijama, koji su po svojoj prirodi promjenljivi. Zbog toga bi prosto nastavljanje postupka tamo gdje je ranije zaustavljen moglo dovesti u pitanje pouzdanost konačnog nalaza revizije", ističe se.

U takvim okolnostima, dodaje se u saopštenju, "formiranje nove komisije predstavlja jedino stručno održivo rješenje". Iz Ustanove navode da nova komisija mora imati jasno definisanu metodologiju, rokove i odgovornosti i postupak revizije sprovesti od početka, u skladu sa pravilima muzejske struke.

"Smatramo da je to jedini način da se ovaj posao konačno vremenski oroči, sprovede na pouzdanim stručnim osnovama i završi na način koji neće ostavljati prostor za nova odlaganja ili naknadna preispitivanja rezultata", dodaju.

Radović je, saznaju "Vijesti", za predsjednika imenovao sadašnjeg pomoćnika direktora, dokumentaristu Filipa Despotovića, a kao člana Komisije je dodao i arheologa Nemanju Radunovića. Za Brajović je problematično formiranje nove komisije.

"Ko i na koji način garantuje kontinuitet i vjerodostojnost već izvršene revizije? Da li će nova Komisija prihvatiti rezultate prethodne? Da li će ponovo pregledati hiljade već obrađenih predmeta? Ko će verifikovati dokumentaciju prethodne Komisije? Gdje prestaje odgovornost prethodnog, a počinje odgovornost novog sastava?", pitanja su koja Brajović postavlja.

Brajović u svom obraćanju javnosti posebno postavlja pitanje zašto je direktor razriješio predsjednicu i promijenio sastav Komisije upravo nakon što je postupak revizije započet u Arheološkoj zbirci...

"I zašto je paušalnim ocjenama o navodnim nepravilnostima, bez konkretnih činjenica i stručnih obrazloženja, doveo u pitanje profesionalni integritet svih članova Komisije i obiman stručni rad koji je do tada izvršen?", dodaje ona.

Navodi da članovima Komisije do danas nije konkretno saopšteno koje su to nepravilnosti, ko ih je utvrdio, koja radnja Komisije je bila nepravilna, koji propis ili stručni standard je povrijeđen i na osnovu kojeg dokumenta je takva ocjena izvedena.

Doskorašnja članica Komisije dodaje i da su preostali članovi Komisije šetog avgusta jednoglasno zatražili da budu razriješeni zajedno sa predsjednicom Karadžić. Radović ih je razriješio 14. septembra. Brajović ističe i da se u tom Rješenju kao razlog za razrješenje članova više ne navode "nepravilnosti u radu Komisije" o kojima je Radović govorio.

"Sada se, pored našeg zahtjeva za razrješenje, problematizuje naše navodno 'neopravdano' neodazivanje sastanku novoimenovanog predsjednika, iako smo četiri dana prije tog sastanka svoj stav zvanično, pisano i preko arhive Ustanove saopštili direktoru, a ponovili ga na isti način novoimenovanom predsjedniku", dodaje ona.

Iz podgoričkih Muzeja navode da su preduzeti koraci kako bi budući postupak bio jednostavniji i operativniji i u skladu sa praksom u drugim muzejima.

"Prioritet Ustanove je da se revizija konačno završi kvalitetno i vjerodostojno. Spremni smo da tome prilagodimo i druge obaveze i programske aktivnosti u narednom periodu ukoliko to bude neophodno, iako vjerujemo da se dobrim planiranjem može izbjeći značajnije redukovanje programa za narednu godinu. Cilj nije da se traži opravdanje za dosadašnje kašnjenje, već da se postojeći problem prizna, otklone uočene prepreke i uspostavi model rada koji će omogućiti da ova važna zakonska i stručna obaveza konačno bude završena u razumnom i jasno utvrđenom roku", ističu iz JU Muzeji i galerije Podgorice.

Sa druge strane, Brajović kaže da nije dovoljno samo da revizija bude "završena".

"Muzejski fond nije privatna stvar direktora, Komisije, niti bilo kojeg pojedinca. Riječ je o kulturnoj baštini koja je Ustanovi povjerena na čuvanje. Zbog toga, cjelokupna javnost ima pravo da zna šta se u tom fondu nalazi, šta nedostaje, šta je dosadašnja Komisija utvrdila, zbog čega je njen rad prekinut u postojećem sastavu i pod čijom odgovornošću se postupak sada nastavlja", poručuje ona.

Savjet Muzeja i galerija i Sekretarijat za kulturu bez komentara

O navedenim okolnostima sa postupkom revizije upoznat je i Savjet JU Muzeji i galerije Podgorice, kao organ upravljanja Ustanovom, i Glavni grad Podgorica, kao osnivač.

"Savjetu su dostavljeni relevantni dopisi, zatražena je dokumentacija potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja i više puta smo, još jedna članica Savjeta i ja, inicirale sazivanje sjednice na kojoj bi se razmotrili tok revizije, postupanje po nalogu inspekcije, odluke direktora i navodi Komisije. Uprkos tome, predsjednica Savjeta (Iva Čukić Šoškić) do danas nije sazvala sjednicu na kojoj bi ova pitanja bila razmotrena", ističe Brajović.

Ona dodaje i da su dobili dopis iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.

"U vrlo kratkom i, usudiću se da kažem, neprimjerenom dopisu (imajući u vidu ozbiljnost situacije), Sekretarijat je samo podsjetio direktora na već postojeću obavezu okončanja postupka revizije, u što kraćem roku", navodi Brajović.

( Jelena Kontić )