Putinova izborna pobjeda mogla bi biti Pirova

Vladajuća Jedinstvena Rusija, koja podržava predsjednika Vladimira Putina, osvojila je rekordan broj mjesta u Državnoj dumi, prema gotovo potpunim zvaničnim rezultatima parlamentarnih izbora.

Putin je trodnevno glasanje, prvo od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, predstavio kao test podrške ratu i dokaz jedinstva zemlje. Izbori su održani u strogo kontrolisanom političkom sistemu, u kojem, prema kritičarima Kremlja, nema prostora za stvarnu političku konkurenciju, a brojni kandidati antiratne partije Jabloko nijesu mogli da učestvuju.

Britanski politikolog i stručnjak za Rusiju Mark Galeoti piše da, nakon prebrojavanja glasova, slijedi analiza podataka kako bi se procijenile razmjere izbornih manipulacija. Preliminarne analize, navodi Galeoti, ukazuju na razočarenje birača i intenzivnu manipulaciju izbornim procesom.

Putin je izbore za Dumu predstavio kao svojevrsni referendum o svojoj vlasti i ratu, poručivši uoči glasanja da će izbor birača pokazati da "milioni ljudi stoje iza naših vojnika" i da je Rusija "ujedinjena zajedničkim vrijednostima, istorijskim pamćenjem i ljubavlju prema domovini".

Politički tehnolozi zaduženi za vođenje izbora - odnosno, kako piše Galeoti, njihovo namještanje - dobili su jasne zadatke. Nakon mjeseci tokom kojih je djelovalo da im je važnije da obeshrabre izlazak birača, birajući bezličnu kampanju i predvidiv rezultat umjesto rizika od iznenađenja, posljednjih nedjelja znatno su pojačali aktivnosti.

Antiratnoj partiji Jabloko, koju Galeoti opisuje kao jedinu značajniju opozicionu stranku koja u suštini nije pod kontrolom Kremlja, onemogućeno je učešće sa partijskom listom na izborima za Dumu. Njene liste uklonjene su i iz sedam od osam trka za regionalne parlamente u kojima je trebalo da učestvuje.

Galeoti kaže da je Kremlj bio zabrinut zbog toga što je partija, koja je ranije jedva osvajala više od dva odsto glasova, u nezvaničnim anketama navodno imala podršku veću od deset odsto.

Sve te pripreme za namještanje izbora - od onemogućavanja učešća posebno problematičnim protivkandidatima do promovisanja samog Putina tokom turneje širom zemlje - imale su za cilj da potrebu za neposrednim manipulisanjem konačnim rezultatom svedu na najmanju moguću mjeru. Ovoga puta, međutim, čini se da su morali da posegnu za svim raspoloživim sredstvima, piše Galeoti u komentaru za britanski nedjeljnik Spectator.

Prema zvaničnim rezultatima, izlaznost je u odnosu na 2021. porasla za gotovo osam procentnih poena, na 59,3 odsto, dok je Jedinstvena Rusija na partijskim listama osvojila 57,8 odsto glasova, takođe gotovo osam procentnih poena više nego 2021. To bi joj donijelo 355 od ukupno 450 mjesta u Dumi.

Galeoti navodi da je bilo mnogo pojedinačnih primjera izbornih prevara, od snimaka na kojima se vidi prepravljanje glasačkih listića do uredno naslaganih listića u glasačkim kutijama. Sve to, ocjenjuje, ukazuje na značajne manipulacije vlasti, ali su ti primjeri pojedinačni i sami po sebi ne daju potpunu sliku.

Postoje, međutim, matematički modeli poput Špiljkinove metode, koju je razvio fizičar Sergej Špiljkin, a koji mogu pomoći stručnjacima da uoče statističke anomalije koje ukazuju na moguće izborne manipulacije. Takve analize, između ostalog, registruju neuobičajenu raspodjelu glasova i nagle skokove na zaokruženim procentima koji su statistički veoma malo vjerovatni i mogu ukazivati na manipulisanje rezultatima.

Te metode nijesu nesporne, a postoje i praznine u podacima, naročito sa okupiranih djelova Ukrajine, gdje je glasanje održano pod kontrolom ruskih snaga i gdje nijesu dostupni detaljni rezultati po biračkim mjestima.

Britanski analitičar, međutim, piše da, iako se o konkretnim brojkama može raspravljati, preliminarne procjene zasnovane na podacima sa oko četvrtine biračkih mjesta koje je izdvojila nezavisna platforma Russian Election Monitor daju znatno drugačiju sliku od zvaničnih rezultata.

Prema tim procjenama, stvarna izlaznost bila je znatno niža od zvanično prikazane - ne gotovo 60 odsto, već manje od 40 odsto. Iako su izbori trajali tri dana, bilo je omogućeno jednostavno onlajn glasanje, a mnogi veliki poslodavci organizovano su prevozili radnike do biračkih mjesta, Rusi su, piše Galeoti, bili sve manje spremni da učestvuju u onome što on naziva izbornom farsom.

"Kada je riječ o rezultatu Jedinstvene Rusije, on je, prema tim procjenama, bio još više uvećan: umjesto gotovo 58 odsto, stvarna podrška iznosila je oko 35 do 37 odsto", piše Galeoti.

On ističe da su glasovi dati drugim partijama pripisivani Jedinstvenoj Rusiji, dok su drugi jednostavno dodavani, te da je navodno više od 30 odsto papirnih glasova bilo neregularno.

To, dodaje, ne obuhvata elektronsko glasanje, za koje tvrdi da je naročito podložno manipulacijama, ali i najteže za analizu.

"Na prvi pogled, Putin je dobio rezultat koji je želio: veći udio glasova za Jedinstvenu Rusiju uz visoku izlaznost. Ali da li je zaista tako? Cilj ovih izbora, uostalom, nije da se odluči ko će upravljati zemljom, već da se proizvede legitimitet, da se što više ljudi uvjeri da Putin vlada uz saglasnost naroda. Što je namještanje očiglednije, to je ta fikcija manje uvjerljiva", piše Galeoti.

To, međutim, ne znači da se Putin suočava sa ozbiljnim političkim izazovom. Galeoti kaže da je i dalje daleko ispred svakog potencijalnog rivala, da je rat iskoristio za uklanjanje glasova neslaganja iz javnog prostora i da mu, paradoksalno, ukrajinski napadi duboko unutar Rusije možda čak i politički idu u korist.

Većina Rusa želi kraj rata, navodi autor, ali za nove teškoće - od blokada interneta do redova za gorivo - izgleda prije krivi Kijev nego Kremlj.

"Međutim, Putinova odlučnost da prikaže izbore kao jasan mandat, kao i prevare koje su bile potrebne da bi se takav rezultat ostvario, mogle bi ovu pobjedu pretvoriti u Pirovu. Na ruskim društvenim mrežama već kruže mimovi koji ismijavaju rezultate, a što oni djeluju manje uvjerljivo, to više podrivaju Putinovu vlast umjesto da je učvršćuju", zaključuje Galeoti.

( A.Š. )