UNICEF: Oko 4.900 djece bilo izloženo seksualnoj eksploataciji i zlostavljanju putem digitalnih tehnologija

Oko 4.900 djece uzrasta od 12 do 17 godina u Crnoj Gori bilo je prošle godine izloženo nekom obliku seksualne eksploatacije ili zlostavljanja putem digitalnih tehnologija, pokazalo je UNICEF-ovo istraživanje iz 2026. godine, o kojem je danas na panel diskusiji o maloljetničkom kriminalu, onlajn ekstremizmu i vršnjačkom nasilju u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore u Podgorici, govorila kordinatorka programa dječje zaštite UNICEF-a u Crnoj Gori Nada Đurović Martinović.

Ona je kazala da je istraživanje sprovedeno u 25 država, po istoj metodologiji, i da je pokazalo da je svako peto dijete u Crnoj Gori bilo izloženo nekom obliku seksualne eksploatacije ili zlostavljanja putem digitalnih tehnologija.

Prema njenim riječima, u dvije trećine slučajeva, odnosno 66 odsto, počinioci su djeci bili poznate osobe iz njihovog okruženja.

"Dakle, da li je to neko iz njihovog okruženja u školi, ili partner iz emotivne veze, ali to opet dovodi u pitanje ono naše uvriježeno mišljenje da seksualnu eksploataciju i zlostavljanje ne čine samo nepoznate osobe, već i okruženje oko nas", kazala je Đurović Martinović.

Navela je da u 59 odsto slučajeva djeca nisu nikome prijavila ono što im se dogodilo.

Kao jedan od razloga navela je strah od osude i diskriminacije, posebno ukoliko je dijete poslalo svoje intimne fotografije ili videozapise.

"Postoji velika sramota i stid od toga da se o ovome govori, jer postoji strah od osude i diskriminacije ukoliko je dijete poslalo intimne slike svoje ili videozapise i da prosto o tome govori", kazala je ona.

Drugi razlog je, kako je rekla, to što su neka ponašanja među djecom normalizovana.

Navela je primjer neželjenih fotografija seksualnog sadržaja, kazavši da dijete takav slučaj možda neće prijaviti jer je to postalo uobičajeno među mladima.

Đurović Martinović kazala je da istraživanje pokazuje da se seksualna eksploatacija i zlostavljanje dešavaju najviše na društvenim mrežama, među kojima su Instagram, Vajber i Snepčet.

Govorila je i o slučajevima ucjenjivanja djece nakon kontakta putem interneta. Navela je primjer mladića koji je uspostavio virtuelnu vezu sa odraslom ženom, nakon čega se pojavila osoba koja ga je ucjenjivala snimcima i tražila novac.

"Otkrivanje se rijetko dešava odmah i u stvari dolazi do velikih emocionalnih strahova koje osoba proživi dok se ne otkrije", kazala je Đurović Martinović.

Istakla je da je prevencija ključna, a da obrazovni sistem ima veliku ulogu u prevenciji ovih oblika nasilja.

UNICEF je, kako je kazala, podržao Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) u razvijanju novog nacionalnog okvira kurikuluma, koji sadrži ključne kompetencije djece koje treba da budu dio nastavnih programa. One se, između ostalog, odnose na kritičko razmišljanje, digitalnu i medijsku pismenost i zdrave odnose.

Kada je riječ o roditeljima, kazala je da je potrebno podržati ih da znaju koji su rizici i kako da pruže sigurnost djeci i u digitalnom prostoru.

"Važno je da obezbijedimo djeci adekvatne kanale prijave koji su prilagođeni djeci", rekla je Đurović Martinović, navodeći da je potrebno raditi na sistemu povjerenja u kojem će djeca moći da govore o onome što im se dešava.

Koprivica: Moramo naučiti našu djecu ne samo kako da izbjegnu opasnost, nego kako da prepoznaju određenu opasnost

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica kazao je da su se granice između fizičkog i digitalnog prostora gotovo izgubile.

"Mi smo danas prosto razvojem tehnologija i razvojem društvenih mreža promijenili da granice fizičkog i digitalnog prostora gotovo da ne postoje", rekao je Koprivica.

Kazao je da djeca više nisu izložena rizicima samo u školskim dvorištima, porodici ili na igralištima, već da se veliki dio njihovog života odvija u digitalnom prostoru.

Govoreći o rizicima digitalnog doba, Koprivica je pomenuo sajber nasilje, seksualnu eksploataciju, nasilne sadržaje i ekstremizam.

On je kazao da institucije ne mogu uvijek dovoljno brzo odgovoriti na sve ono što nastaje u digitalnom prostoru, jer se tehnologije brzo razvijaju.

"Moramo negdje naučiti našu djecu ne samo kako da izbjegnu opasnost, nego kako da prepoznaju određenu opasnost", rekao je Koprivica.

Koprivica je u drugom dijelu diskusije kazao da Crna Gora danas ima više institucija i mehanizama koji se bave ovim problemima, ali da je potrebno unaprijediti njihovu međusobnu povezanost.

"Nije dovoljno samo da Ministarstvo unutrašnjih poslova radi neku aktivnost dobro. Nije dovoljno samo da UNICEF izvrši istraživanje, da Centar za prava djeteta sa jednom od ovih konkretnih institucija koje su ovdje uradi nešto", kazao je.

Prema njegovim riječima, ako aktivnosti različitih institucija nisu dovoljno usklađene, sistem neće dati odgovor kakav je potreban.

Koprivica je kazao da je porodica "osnovna jedinica" društva, kao i da vaspitno-obrazovne ustanove, pored obrazovne, treba da imaju i vaspitnu komponentu.

Naveo je da su u okviru strateškog dokumenta za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma za period od 2026. do 2031. godine predviđeni lokalni timovi, te da je trenutno formirano pet takvih timova.

Govoreći o onlajn ekstremizmu, kazao je da je Nacionalni operativni tim za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma zamišljen tako da povezuje informacije i aktivnosti različitih institucija.

Koprivica je podsjetio i da je 2020. godine izrađen priručnik za prepoznavanje, prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma kod učenika.

"Ne možemo djeci samo oduzeti telefon. Djeca moraju odrastati uz današnje tehnologije", rekao je Koprivica, dodajući da djecu treba učiti da prepoznaju rizike i određena ponašanja.

Gluščević: Ako kao sistem ne budemo reagovali zajednički, onda ćemo doći u situaciju da prebacujemo odgovornosti, kao što se najčešće i dešava

Jelena Gluščević iz Centra za prava djeteta Crne Gore kazala je da problemi sa kojima se djeca suočavaju nikada ne dolaze sami i da se njihova pozadina mora posmatrati šire.

"Prosto ovaj problem zahtijeva cijelo društvo. Ako kao sistem ne budemo reagovali zajednički, onda ćemo doći u situaciju da prebacujemo odgovornosti, kao što se najčešće i dešava", kazala je Gluščević.

Ona je istakla značaj međusektorske saradnje, navodeći da ovaj problem ne može riješiti samo jedan sektor, ustanova ili nevladina organizacija.

Gluščević je kazala da nijedno dijete koje im se obrati nema isti problem kao prethodno, zbog čega je potrebno pristup prilagoditi svakom djetetu.

"Problemi su vrlo složeni, vrlo različiti", rekla je ona.

Govorila je i o značaju podrške porodici, navodeći da se dijete ne može posmatrati kao jedini korisnik usluge.

"Tu zapravo radi porodica. Ako ne radimo sa porodicom, ako nju ne osnažimo, ako prosto ne razumijemo roditelje koji dođu kod nas, da stvarno nije očekivano sve to što radimo sa djetetom, kad se radi u porodicu koja nije podržana, ne možete očekivati da će nastati ni neka promjena", kazala je Gluščević.

Vujović: Mladi često ne razumiju da prijetnje poslate preko tastature

Šefica Grupe za suzbijanje maloljetničke delinkvencije Uprave policije Snežana Vujović kazala je da mladi često ne razumiju da prijetnje poslate preko tastature, pozivi ili dijeljenje tekstualnih materijala mogu imati istu pravnu težinu kao takvo ponašanje u fizičkom svijetu.

Govoreći o vršnjačkom nasilju, kazala je da se ne može posmatrati samo odnos nasilnika i žrtve, već i uloga vršnjačke publike.

"Vrlo često imamo i vršnjačku publiku koja možda nije u pravnom smislu učesnik, jer za pravnu odgovornost je potrebna individualizacija odgovornosti, ali u vaspitnom i bezbjednosnom smislu ja ih zaista smatram učesnicima koji jako mogu da prenesu više posljedica po žrtvu nego onaj trenutni incident koji su snimali", rekla je Vujović.

Kazala je da snimanje nasilja i njegovo dijeljenje može predstavljati motivaciju za nasilnika da nastavi sa takvim ponašanjem.

Vujović je govorila i o finskom KiVa modelu prevencije vršnjačkog nasilja, koji se u obrazovnim ustanovama primjenjuje od 2007. godine.

Prema njenim riječima, model obuhvata svu djecu u školskim ustanovama, a od šeste godine djeca se edukuju o prepoznavanju emocija, poštovanju različitosti i načinima ponašanja u različitim situacijama, među kojima je i vršnjačko nasilje.

U program su uključeni i roditelji, koji dobijaju vodiče o signalima koji mogu ukazivati da je njihovo dijete potencijalna žrtva ili da vrši nasilje nad drugom djecom, kao i o saradnji sa stručnim timovima u školama.

Vujović je kazala da su određena naučna istraživanja pokazala da je primjena tog sistema smanjila vršnjačko nasilje u školama za 40 odsto, dok je 98 odsto djece koja su bila učesnici takvih incidenata navelo da se njihova situacija značajno popravila nakon uključivanja stručnih timova i druge djece.

Đurović Martinović: UNICEF dao komentare na predlog zakona o digitalnoj bezbjednosti djece

Đurović Martinović je u drugom dijelu diskusije govorila i o upotrebi alata vještačke inteligencije za izradu seksualizovanih slika djece.

Kazala je da se takve slike mogu koristiti za ucjenu i prijetnje, kao i da mogu stvarati osjećaj stigme i straha kod djece.

Istakla je potrebu za odgovornošću digitalnih platformi i bezbjednošću djece već prilikom njihovog dizajna.

Kazala je i da je UNICEF dao komentare na predlog zakona o digitalnoj bezbjednosti djece, koji je potekao iz Skupštine Crne Gore.

Đurović Martinović je navela i da su izmjene Krivičnog zakonika, koje je predložilo Ministarstvo pravde, usvojene i da se odnose na krivična djela protiv polne slobode djece. Kazala je da su izmjenama obuhvaćeni i "lajv striming" i "gruming" djece, kao i da krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta više ne zastarijevaju.

( Jelena Kočanović )