"Zlatna kupola" i nove američke baze: Šta donosi sporazum o Grenlandu

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je juče sa Danskom i Grenlandom sporazum čiji je cilj jačanje bezbjednosti na Arktiku i sjevernom Atlantiku, čime bi trebalo da budu ublažene tenzije izazvane njegovim ponovljenim pozivima da Grenland postane dio Sjedinjenih Država.

Sporazum je potpisan na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (GS UN) u Njujorku, nekoliko dana nakon što je Tramp najavio dogovor o jačanju američkog vojnog prisustva na tom prostranom, ledom prekrivenom ostrvu, uz zadržavanje danskog suvereniteta nad Grenlandom.

Sporazum, koji je danska vlada objavila nakon potpisivanja, omogućava Vašingtonu da "modernizuje i proširi" aktivnosti u Svemirskoj bazi Pitufik na sjeverozapadu Grenlanda.

SAD mogu da uspostave nove vojne baze, odnosno „odbrambene zone“ prema terminologiji sporazuma, u Narsarsuaku na jugu i Mestersvigu na istoku, kao i dodatne odbrambene zone na Grenlandu, te da prošire svoje vojne operacije i objekte na ostrvu.

Sporazum omogućava i uspostavljanje američkog sistema protivraketne odbrane "Zlatna kupola" (Golden Dome) na Grenlandu, koji bi trebalo da služi kao zaštita od prijetnji balističkim raketama. Njime se mijenja odbrambeni sporazum iz 1951. godine, koji je decenijama predstavljao pravnu osnovu za američko vojno prisustvo na ostrvu.

Američkim avionima omogućava prelete i slijetanja širom Grenlanda, dok američkim državnim plovilima omogućava pristup i kretanje ispod površine mora u teritorijalnim vodama ostrva. Ne precizira se broj američkih vojnika koji bi mogli biti raspoređeni na ostrvu niti rokovi za proširenje vojnog prisustva.

Danska vlada je saopštila da sporazum priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske, kao i pravo Grenlanđana na samoopredjeljenje.

Nijednoj državi koja nije članica NATO-a neće biti dozvoljeno da na Grenlandu uspostavi sopstvene vojne instalacije niti da ima stalno vojno prisustvo, osim ako se potpisnice drugačije ne dogovore.

Sporazum ograničava i strane investicije u osjetljivim sektorima, uključujući kritičnu infrastrukturu i eksploataciju prirodnih resursa. Državama koje nijesu članice NATO-a, partneri Alijanse ili članice Evropske unije, kao ni investitorima iz tih država, neće biti dozvoljeno da steknu kontrolu ili značajan uticaj u tim oblastima, osim ako se potpisnice saglase da njihove aktivnosti ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj bezbjednosti ili javnom poretku.

Sporazum nema rok važenja, a ukoliko Grenland jednog dana postane nezavisan, predviđeno je da ostane u NATO-u i preuzme prava i obaveze Danske iz sporazuma. Za stupanje sporazuma na snagu potrebno je da budu završene neophodne parlamentarne procedure u Danskoj i Grenlandu.

"Odmah ćemo započeti proces uspostavljanja velikog vojnog prisustva na odgovarajućim lokacijama", rekao je Tramp u jučerašnjem obraćanju GS UN, dodajući da to uključuje i "izgradnju dvije veoma velike vojne baze".

Tramp je mjesecima govorio da želi da Grenland postane dio Sjedinjenih Država i prijetio da će tu poluautonomnu teritoriju preuzeti od Danske, saveznice u NATO-u. Juče nije odgovorio na pitanja da li je mogućnost da SAD preuzmu Grenland sada isključena.

Zvaničnici SAD, Grenlanda i Danske mjesecima su iza zatvorenih vrata pregovarali, tražeći rješenja za neka od bezbjednosnih pitanja koja je Tramp pokretao u vezi sa ostrvom bogatim mineralima.

Trampove ambicije prema Grenlandu zategle su odnose unutar NATO-a, a danska premijerka Mete Frederiksen je upozorila da bi američko preuzimanje ostrva značilo kraj Atlantskog saveza.

Spor je uznemirio mnoge od oko 57.000 stanovnika Grenlanda i produbio jaz između SAD i Danske, kao i njenih partnera iz Evropske unije, koji su pojačali bezbjednosne vježbe na ostrvu i povećali finansijsku podršku Grenlandu.

Trgovina i trka za prirodnim bogatstvima dodatno podstiču zabrinutost za budućnost Grenlanda: oko dvije trećine njegove teritorije nalazi se unutar Arktičkog kruga, gdje je topljenje morskog leda otvorilo nove plovne puteve.

Novo širenje predstavlja prvo veliko povećanje američke vojne infrastrukture na Grenlandu od Hladnog rata, kada su SAD na ostrvu imale 17 objekata i više od 10.000 pripadnika. Danas je američko vojno prisustvo svedeno na oko 200 vojnika u udaljenoj bazi Pitufik, koja služi za operacije ranog upozoravanja na rakete, protivraketne odbrane i nadzora svemira za potrebe SAD i NATO-a.

Danski parlament je prošle godine odobrio prošireno američko vojno prisustvo u Danskoj, na osnovu sporazuma iz 2023. sa administracijom tadašnjeg predsjednika SAD Džoa Bajdena, kojim je američkim snagama omogućen širok pristup danskim vojnim bazama.

Tramp je ranije insistirao da SAD moraju da "preuzmu Grenland", tvrdeći da bi u suprotnom to mogle učiniti Rusija ili Kina.

Iako je rekao da bi radije "postigao dogovor" o toj teritoriji, dodao je: "Na ovaj ili onaj način, Grenland će biti naš."

Novo širenje predstavlja prvo veliko povećanje američke vojne infrastrukture na Grenlandu od Hladnog rata, kada su SAD na ostrvu imale 17 objekata i više od 10.000 pripadnika. Danas je američko vojno prisustvo svedeno na oko 200 vojnika u udaljenoj Svemirskoj bazi Pitufik

Mikel Runge Olesen, viši istraživač Danskog instituta za međunarodne studije, rekao je za Asošiejtid pres da Grenland i Danska ovim sporazumom dobijaju mogućnost da "okončaju krizu bez ugrožavanja suvereniteta", dok SAD dobijaju "nešto povoljniji" aranžman nego što ga imaju prema postojećem sporazumu o odbrani.

"Odnosi između SAD, Danske i Grenlanda vjerovatno će još dugo nositi posljedice ove krize, i nakon što Tramp napusti funkciju, a ona će vjerovatno imati značajan i trajan negativan uticaj i na transatlantske odnose u cjelini", rekao je.

"Izgubljeno povjerenje obnavljaće se decenijama."

Danska premijerka Frederiksen je rekla da je riječ o "sporazumu koji može trajati zauvijek", ocijenivši da je dobar za SAD, Grenland, Dansku i NATO u cjelini.

"Gospodine predsjedniče, bili ste veoma jasni: ne želite da se protivnici previše približe", rekla je Frederiksen. "U potpunosti se slažem."

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen je izjavio da sporazum "uzima u obzir narod Grenlanda, naša prava, naše izvore prihoda i razvoj naše zemlje", navodeći da je to bio jedan od ključnih prioriteta Grenlanda tokom pregovora.

Vlada Grenlanda je saopštila da sporazum priznaje Grenland kao ravnopravnog partnera i ispunjava njegove ključne prioritete u oblasti odbrambene saradnje.

Nilsen je naglasio i značaj NATO-a na Arktiku. "Vjerujemo da je od ključne važnosti da NATO ostane snažan i na Arktiku, gdje Alijansa ima važnu ulogu", rekao je.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je rekao da će novi sporazum Danske, SAD i Grenlanda ojačati kolektivnu bezbjednost, dodajući da je veća bezbjednost na Arktiku i sjevernom Atlantiku od ključne važnosti i za Evropu i za Sjevernu Ameriku.

( Angelina Šofranac )