Aco Đukanović traži šest miliona od države: Prva banka tužila Crnu Goru zbog policijske akcije

U tužbi advokatice Ane Đukanović tvrdi se da je nakon blokade filijale povučeno gotovo 8,5 miliona eura depozita i da joj je ozbiljno narušen poslovni ugled

15791 pregleda0 komentar(a)
Aco i Ana Đukanović, Foto: BORIS PEJOVIC

Prva banka Crne Gore tužila je državu i traži ukupno šest miliona eura odštete zbog policijske akcije u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici 27. februara ove godine, tvrdeći da su joj službenici Uprave policije bez pravnog osnova blokirali filijalu, onemogućili rad, uznemirili zaposlene i klijente i teško narušili poslovni ugled.

U tužbi banke, koju potpisuje advokatica Ana Đukanović, tvrdi se i da je nakon tog događaja uslijedio odliv od gotovo 8,5 miliona eura depozita. Đukanović u tužbi to dovodi u direktnu vezu sa policijskom akcijom i medijskim izvještavanjem o tome.

Policija je 27. februara pretresala stan u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici, u vlasništvu biznismena Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića. U istoj zgradi je i filijala Prve banke, čiji je Đukanović većinski vlasnik.

Aco Đukanović uhapšen je 28. februara nakon pretresa porodične kuće u nikšićkom naselju Rastoci, zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja i eksplozivnih materija. Tada mu je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva, ali je nikšićki Osnovni sud prihvatio jemstvo koje su ponudili Đukanovićevi branioci - milion eura u gotovini, uz upis hipoteke na nepokretnostima vrijednim više od četiri miliona eura, kao i mjere nadzora - zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i privremeno oduzimanje putne isprave.

U tužbi, u koju “Vijesti” imaju uvid, podsjeća se da je poslovnica bila blokirana 27. februara od 13.24 do 14.29 časova, “uz prisustvo naoružanih pripadnika policije sa dugim cijevima”.

Detalj policijske akcije iz februarafoto: Boris Pejović

Prva banka tužbom od države traži naknadu materijalne štete i to u iznosu od pet miliona eura, dok dodatni milion eura traži kao naknadu nematerijalne štete - zbog povrede ugleda i reputacije.

Panika zbog dugih cijevi

U tužbi, Prva banka tvrdi da klijentima nije dozvoljavano da uđu, a navodi i da su oni koji su već bili unutra morali da napuste prostorije bez obzira na to da li su završili posao zbog kojeg su došli.

“Pripadnici Uprave policije, naoružani vatrenim oružjem sa dugim cijevima, naredili su pripadnicima obezbjeđenja tužioca da izađu iz prostorija banke, nakon čega su ih, uz upereno oružje, prislonili uz staklenu zidnu površinu uz naređenje da se ne smiju pomjerati niti preduzimati bilo kakve radnje”, piše u tužbi u koju “Vijesti” imaju uvid.

Napominju i da su pripadnici Uprave policije “izvršili opkoljavanje i upad u prostorije Prve banke, što je potvrdio i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović u svojim komentarima povodom predmetnog pretresa, javno saopštivši da se specijalna jedinica ne može angažovati bez njegovog odobrenja, “(...) te da je komandant izdao nalog na osnovu njegovog naređenja, vidjeli ste slike (...)”.

Banka tvrdi da je među zaposlenima i klijentima nastala “panika” i uznemirenost, te da je jednoj zaposlenoj morala biti pružena hitna medicinska pomoć.

“Nema povezanosti između stana i filijale”

U tužbi se navodi da je Uprava policije, u odgovoru koji je 11. marta dostavila banci, navela da je postupala po naredbi Osnovnog suda u Podgorici, a kojom je naložen pretres stana i drugih prostorija koje koristi Đukanović.

Policija je izričito navela da aktivnosti nijesu bile usmjerene prema banci.

“Preduzete radnje nijesu bile usmjerene prema Prvoj banci CG AD Podgorica, njenim zaposlenima niti klijentima, već su se odnosile na drugo lice i drugi prostor”, stoji u odgovoru Uprave policije, citiranom u tužbi.

Iz policije su objasnili da se poslovnica nalazi u prizemlju objekta u kojem je obavljan pretres i da je zbog toga bilo potrebno privremeno obezbijediti prostor, ocjenjujući da je riječ o “standardnoj procesnoj radnji” radi bezbjednog izvršenja sudske naredbe. Policija je navela i da Prva banka nema procesni status u tom predmetu, zbog čega joj nijesu mogli dostaviti naredbe, službene zabilješke i druge operativne podatke.

“Upravo je banka bila izložena blokadi, akciji naoružanih policijskih snaga, onemogućavanju rada i ograničavanju pristupa zaposlenima i klijentima, čime su joj direktno prouzrokovane kako materijalna, tako i nematerijalna šteta”, piše u tužbi.

Banka tvrdi i da ulaz u stan koji je bio predmet pretresa nije na istoj strani zgrade kao ulaz u poslovnicu i da između njih “nema fizičke ni funkcionalne povezanosti”.

Pozivajući se na sadržaj naredbe za pretres, iz banke tvrde da se u njoj poslovnica Prve banke uopšte ne pominje, pa postupanje policije prema banci nazivaju “samovlašćem organa tužene”.

“Narušeno povjerenje klijenata”

Prva banka navodi da je poslije 27. februara došlo do odliva depozita od 8.475.000 eura, tvrdeći da vremenska povezanost sa akcijom policije, obim povlačenja novca i struktura povučenih sredstava ukazuju da je odliv bio posljedica narušenog povjerenja klijenata.

Banka u tužbi tvrdi da izgubljeni neto kamatni prihodi zbog povučenih depozita iznose 1.002.115 eura, a izgubljeni prihodi od naknada platnog prometa i održavanja računa još 11.017 eura. Po ta dva osnova navodi materijalnu štetu od ukupno 1.013.132 eura, uz tvrdnju da taj iznos ne obuhvata eventualnu dodatnu štetu po likvidnost, adekvatnost kapitala i troškove zamjenskih izvora finansiranja. Za utvrđivanje visine štete predloženo je ekonomsko-finansijsko vještačenje.

Prva banka traži naknadu i zbog, kako navodi, povrede ugleda i reputacije. Tvrde da su blokada poslovnice, veliki broj naoružanih policajaca i ulazak policijskih službenika bili takvi da su kod javnosti mogli stvoriti utisak da je upravo banka meta policijske akcije.

“Kod banaka, kao finansijskih institucija, povjerenje javnosti, klijenata i poslovnih partnera predstavlja osnovnu pretpostavku stabilnog poslovanja”, navodi se u tužbi, uz ocjenu da stvaranje privida da je banka predmet policijskog pretresa ili povezana sa protivpravnim aktivnostima predstavlja “naročito težak oblik povrede njenog poslovnog ugleda i kredibiliteta”.