Nemoguća misija izračunati novu penziju

Iznos penzije za buduće penzionere od januara naredne godine ne bi se više obračunavao na osnovu dužine ulaganja u Fond PIO (staž osiguranja) i visine osnovice na koju je plaćan doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, već na osnovu dužine perioda na koji je prijavljen kao zaposleni i visine iznosa zarade i naknada uz zaradu koju mu je poslodavac obračunao i prijavio poreskim vlastima.

To piše u predloženim izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje je Vlada usvojila prošle sedmice kao dio reforme nazvane “Euro model”.

Prema istoj reformi mijenja se zakon o obaveznim doprinosima gdje se uvodi nula odsto bruto zarade za doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje i nula odsto za osiguranje od nezaposlenosti. Ovaj plan ukidanja doprinosa za penzijsko osiguranje značio je i da se mora promijeniti dosadašnji način obračunavanja penzija i utvrđivanja ličnog koeficijenta za buduće penzionere, tako da u formuli više neće biti dužina staža osiguranja i visina uplaćenog doprinosa već period na koji je prijavljen zaposleni i visina prijavljene zarade.

Dosadašnja rečenica iz zakona koja se odnosila na obračun budućih penzija kaže da njen iznos zavisi od “dužine ulaganja i visine osnovice na koju je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje”, zamijenjena je rečenicom “dužine osiguranja i visine osnovice osiguranja za penzijsko i invalidsko osiguranje”.

Iz Fonda PIO su saopštili da još analiziraju predložene izmjene zakona. Ukazuju da doprinos nije ukinut već je nula odsto, odnosno da će poslodavac i dalje da ga obračunava na novi iznos bruto zarada i prikazuje kao nulu iznosa uplaćenog doprinosa, ali da će se iz toga znati koji je iznos osnovice koju će u budućim obračunima koristiti Fond PIO.

Izmjenama zakona se mijenja i definicija staža osiguranja iz dosadašnje “period za koji je uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje” u “vrijeme koje je osiguranik proveo na radu”.

Sagovornici “Vijesti” koji su stručno vezani za rad penzionih sistema, tvrde da je izabrano loše rješenje koje će ugroziti penzioni sistem, kao i da je zamišljeno teško pravno definisati i sprovesti u praksi.

“Pošto su doprinosi za PIO sastavni dio obrazaca o stažu i zaradi (M-4), moraće da promijene njihov sastav. Za izračun visine penzije bitni su: ostvareni staž i visina bruto zarade na koju se plaćao doprinos. Sada više neće biti doprinosa, nema staža osiguranja, bruto zarada će se izjednačiti sa neto zaradom. Ako nema obaveze plaćanja doprinosa, onda ‘blijedi’ argument različitih zarada iz kojih bi se, sjutra, crpjela veća prava iz Fonda PIO po osnovu većih penzija. Ispada da bi i nezaposleni mogli da traže ista prava na penziju, s obzirom na to da im je učinak u Fondu PIO isti nula”, kazao je sagovornik “Vijesti” poznavalac funkcionisanja penzionih sistema.

On kaže da ako nema doprinosa za PIO, ispada da nas Vlada prikriveno sa sadašnjeg Bizmarkovog modela penzionog sistema, gdje penzije zavise od uplaćenih doprinosa, prevode na Beveridžov sistem penzijskog osiguranja gdje je penzija socijalna kategorija jednaka za sve bez obzira na staž i uplaćene doprinose.

“Ovim se i sam Fond PIO ostavlja bez bilo kakvih mehanizama i alatki za bilo kakav uticaj na sam sistem, a i ovako su bili svedeni na minimum, tako da ga slobodno mogu ugasiti kao Fond i pretvoriti u čisto upravni organ (Upravu za PIO)”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Iz Fonda PIO nezvanično je “Vijestima” kazano da postoji dosta nejasnoća koje bi trebalo razriješiti ako će se ići sa ovim modelom, jer se sada praktično izjednačava radni staž i staž osiguranja iako su pravno različiti termini, nejasno je kako će se u novu “dužinu osiguranja” računati period proveden na Birou rada, kako zaposlenima koji su prijavljeni na polovinu ili četvrtinu radnog vremena, šta je nova definicija bruto zarade...

Na primjer, po sadašnjim propisima, osoba koja je prijavljena na polovinu radnog vremena za 12 mjeseci ima toliko radnog staža, ali šest mjeseci staža osiguranja. Ko je prijavljen na četvrtinu radnog vremena ima za godinu tri mjeseca staža osiguranja. Nezaposleni koji je izgubio posao bez svoje krivice ima pravo na određeni period primanja naknade sa Biroa rada i taj period mu se računa u staž osiguranja. Nezaposlene osobe sa invaliditetom mogu period sa Biroa računati u staž osiguranja.

“Međutim u ovim predlozima više ne postoji staž osiguranja u tom smislu već neki pravno nedefinisani pojmovi ‘dužina osiguranja’ i ‘vrijeme koje je osiguranik proveo na radu’. Sve to mora da se jasno definiše u zakonu i budućim podzakonskim aktima koji treba da budu napisani, a kako i da li je to uopšte moguće napisati, a da ima pravnog smisla zaista je nemoguće reći”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Ostalo u zakonu da je državni budžet garant isplate penzija

Ono što nije promijenjeno iz postojećeg zakona o PIO su članovi koji kažu: “Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeđuju se iz doprinosa koje plaćaju osiguranici i poslodavci”.

Ostao je i član koji kaže: “U posebnim slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeđuje država, odnosno drugi obveznici. Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore”.

Sagovornik “Vijesti” kaže da ovo i dalje znači da je država garant za isplatu penzija i da će se cijeli iznos isplaćivati iz budžeta, s obzirom na to da više nema doprinosa, odnosno da su oni nula.

“Penzije bi se za nove korisnike utvrđivale na osnovu nove formule koja mora biti jasno definisana, sa razgraničenjem onoga što je sadašnjim radnicima uračunato po dosadašnjim uplaćenim doprinosima i stažom osiguranja. Postojećim penzionerima ostaju dosadašnji iznosi utvrđeni na osnovu uplaćenih doprinosa. Za sve te isplate država i dalje garantuje svojim budžetom”, naveo je sagovornik “Vijesti”.

Ako je prosječna 600, za sve treba milijarda od drugih poreza

Zakonom o budžetu za ovu godinu za isplatu penzija predviđen je iznos od 837 miliona eura, od čega je od doprinosa obezbijeđeno 400 miliona.

Premijer Milojko Spajić je u svojoj najavi “Euro modela” kazao da će prosječne penzije biti preko 600 eura. Crna Gora ima 132 hiljade penzionera, što znači da bi za isplatu svih penzija za godinu trebalo milijardu eura bez imalo prihoda od doprinosa.

Odnosno cijela ta suma morala bi biti obezbijeđena iz drugih državnih prihoda ili zaduženja. Izmjene ovih zakona nije pratila analiza njihove održivosti, odnosno i dalje nije jasno iz kojih drugih prihoda će biti obezbijeđen novac za isplatu penzija.

( Goran Kapor )