Savović: Crna Gora posvećena usklađivanju transportne i energetske politike sa zakonodavstvom EU

Nacionalni okvir politike za infrastrukturu za alternativna goriva, koji je u pripremi, doprinijeće usklađivanju transportnog i energetskog sistema Crne Gore sa evropskim standardima i razvoju održivije mobilnosti, za šta je neophodna saradnja institucija, lokalnih samouprava, energetskog sektora i tržišta.

To je saopšteno tokom uvodnih obraćanja na radionici „Nacionalni okvir politike za infrastrukturu za alternativna goriva“, koju su organizovali Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo energetike i rudarstva u okviru procesa izrade prvog Nacionalnog okvira politike Crne Gore za infrastrukturu za alternativna goriva, kao dijela projekta koji finansira Evropska unija.

Državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja Božidar Savović kazao je da događaj predstavlja važan korak u usklađivanju crnogorskog transportnog sistema sa evropskim ciljevima energetske tranzicije, prenosi PR Centar.

On je naveo da je Crna Gora posvećena usklađivanju transportne i energetske politike sa zakonodavstvom Evropske unije, kao i povezivanju nacionalne transportne mreže sa evropskim koridorima.

„Naš cilj je jasan: da integrišemo nacionalnu transportnu mrežu sa evropskim koridorima, da usvojimo visoke standarde i značajno smanjimo emisiju gasova sa efektom staklene bašte“, poručio je Savović.

Prema njegovim riječima, drumski saobraćaj dominira sistemom mobilnosti u Crnoj Gori, registrovani vozni park broji više od 300.000 vozila, dok je prosječna starost vozila veća od 17 godina. Prelazak na vozila sa niskim emisijama, kako je kazao, i dalje je spor.

„Saobraćaj trenutno čini oko 20 odsto emisije gasova sa efektom staklene bašte u Crnoj Gori“, rekao je Savović.

Govoreći o infrastrukturi za električna vozila, naveo je da u državi trenutno postoji oko 90 javno dostupnih punjača, od kojih je najveći dio male snage ili smješten u urbanim sredinama.

Savović je istakao i da razvoj infrastrukture za alternativna goriva ne treba posmatrati odvojeno od šire politike održive mobilnosti.

„Aktivno jačamo sinergiju između vozila sa nultom emisijom i javnog transporta“, kazao je Savović, dodajući da se kroz ažuriranje Strategije razvoja saobraćaja nastoji povezati infrastruktura za alternativna goriva sa budućim transportnim čvorištima širom Crne Gore.

Državni sekretar Ministarstva energetike i rudarstva Matija Medojević kazao je da razvoj infrastrukture za alternativna goriva pokazuje koliko se energetika i saobraćaj danas moraju posmatrati kao međusobno povezani sektori.

On je podsjetio da je Crna Gora kroz Sofijsku deklaraciju iz 2020. godine potvrdila opredjeljenje za sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan i približavanje evropskim ciljevima u oblasti klimatske neutralnosti, energetike i saobraćaja.

„Danas, međutim, više nije dovoljno govoriti samo o opredjeljenjima. Ona moraju biti pretočena u konkretne politike, infrastrukturu i investicije“, kazao je Medojević.

Prema njegovim riječima, nacionalni okvir politike važan je i za ostvarivanje ciljeva utvrđenih Nacionalnim energetskim i klimatskim planom, posebno kada je riječ o povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora i smanjenju emisija u sektoru saobraćaja.

Medojević je posebno ukazao na stanje elektroenergetske mreže i potrebu da razvoj punjačke infrastrukture prati realne mogućnosti njenog priključenja.

„Nije dovoljno definisati samo broj punjača koji želimo da imamo. Moramo znati gdje ih možemo priključiti, kakvi su raspoloživi kapaciteti mreže, gdje su potrebna njena pojačanja i kako će rast električne mobilnosti uticati na potrošnju i vršno opterećenje“, kazao je Medojević.

Kako je dodao, razvoj infrastrukture za alternativna goriva prevazilazi oblast saobraćajne politike.

„To je istovremeno pitanje energetike, prostornog planiranja, investicija, digitalizacije i energetske sigurnosti“, rekao je Medojević.

Nacionalni okvir obuhvata i pomorski i vazdušni saobraćaj. Medojević je govorio o mogućnosti napajanja brodova električnom energijom sa kopna tokom boravka na vezu, kao i obezbjeđivanju električne energije za vazduhoplove dok su na zemlji, kako bi se smanjila potrošnja goriva i emisije.

„Naš zadatak nije samo da ispunimo određeni broj tehničkih zahtjeva. Naš zadatak je da izgradimo sistem koji će zaista funkcionisati“, poručio je Medojević.

Prema njegovim riječima, nacionalni okvir nalazi se u završnoj fazi izrade, dok radionica predstavlja jedan od koraka ka njegovom finalnom usaglašavanju prije usvajanja. Formirana je i radna grupa za izradu zakona o infrastrukturi za alternativna goriva.

Programski menadžer Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Kai Nagel kazao je da nacrt Nacionalnog okvira politike za infrastrukturu alternativnih goriva predstavlja važnu priliku da Crna Gora unaprijedi saobraćajni i energetski sistem u skladu sa evropskim standardima.

Prema njegovim riječima, iako Uredba EU o infrastrukturi za alternativna goriva još nije direktno primjenjiva u Crnoj Gori, država je već koristi kao važnu referencu u procesu usklađivanja sa Evropskom unijom, pristupanja EU i modernizacije transportnog sistema.

Nagel je naveo da Crna Gora u ovu oblast ulazi sa relativno niske početne osnove, uz trenutno ograničenu javnu infrastrukturu za punjenje električnih vozila.

„Ne postoji posebna mreža punjača za teška vozila, nema infrastrukture za punjenje vodonikom, kao ni značajnije infrastrukture za snabdijevanje električnom energijom brodova sa obale i stacioniranih aviona“, kazao je Nagel.

Kako je dodao, nacrt okvira predviđa strukturisan pristup prevazilaženju tih nedostataka kroz fazni razvoj infrastrukture, snažnije upravljanje i usklađeniji zakonodavni i regulatorni okvir.

Podsjetio je i da je Nacionalni energetski i klimatski plan, usvojen u decembru 2025. godine, prepoznao elektrifikaciju saobraćaja kao jedan od prioriteta i, između ostalog, postavio cilj od 35.000 električnih vozila do 2030. godine.

„Ipak, kvalitetan strateški okvir predstavlja samo prvi korak, dok će njegov uspjeh zavisiti od efikasne primjene i kontinuirane saradnje svih relevantnih aktera. To podrazumijeva saradnju Ministarstva saobraćaja i Ministarstva energetike i rudarstva, ali i lokalnih samouprava, luka, aerodroma, snabdjevača energijom, operatora distributivnog i prenosnog sistema, regulatora i privatnog sektora“, rekao je Nagel.

Prema njegovim riječima, razvoj infrastrukture za alternativna goriva usko je povezan sa kapacitetima i razvojem elektroenergetske mreže, dostupnošću električne energije iz obnovljivih izvora, planiranjem investicija i stvarnim potrebama korisnika u saobraćaju, navodeći da je zbog toga je važno da svi relevantni akteri budu uključeni od početka i da imaju jasno definisane uloge i odgovornosti.

„Samo kroz koordinisan pristup Crna Gora može obezbijediti da razvoj infrastrukture bude tehnički izvodljiv, ekonomski održiv i pravilno usklađen sa razvojem saobraćajnog i energetskog sistema“, poručio je Nagel.

Za investitore i operatore infrastrukture, dodao je, od posebnog značaja biće predvidive procedure, jasno utvrđene odgovornosti i pravna sigurnost, kako bi se podstakle privatne investicije i ubrzao razvoj infrastrukture.

Nagel je naglasio da je ovaj proces važan i za Evropsku uniju, jer će Crna Gora, kao buduća članica EU, doprinositi širem evropskom cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, uključujući značajno smanjenje emisija iz saobraćaja.

„Razvoj infrastrukture za alternativna goriva biće važan za dekarbonizaciju saobraćaja, unapređenje interoperabilnosti duž evropskih transportnih koridora i jačanje regionalne povezanosti i integracije“, pojasnio je Nagel.

Tokom prezenzacije „Tranzicija Crne Gore ka infrastrukturi za alternativna goriva“ EU ekspertkinja u strateškom planiranju saobraćaja i urbanog razvoja, kao i autorka studije Mette Hoé ocijenila je da razvoj infrastrukture za alternativna goriva u Crnoj Gori ne može biti odgovornost samo resora saobraćaja i energetike, već zahtijeva saradnju institucija, lokalnih samouprava, energetskog sektora i tržišta.

Ona je naglasila da je za uspješnu tranziciju važno i aktivno uključivanje tržišta.

Prema njenim riječima, svrha nacionalnog okvira politike jeste da definiše put Crne Gore ka usklađivanju sa evropskim pravilima u oblasti infrastrukture za alternativna goriva.

„EU je jasno definisala šta se zahtijeva u nacionalnom okviru politike i koji ciljevi moraju biti ispunjeni, a u okviru ovog rada zajedno smo utvrdili prioritete i mjere koje će odgovarati Crnoj Gori“, navela je Hoé.

Podsjetila je da je Crna Gora još u ranoj fazi razvoja ove infrastrukture i ukazala na iskustvo Danske, jedne od zemalja koje su među prvima u Evropi razvijale mrežu punionica.

„Moramo imati na umu da ste u ranoj fazi. Danas u Danskoj imamo tržište koje uglavnom pokreću operatori punionica. U početnoj fazi smo ulagali, ali danas gotovo da nema finansiranja za postavljanje javne infrastrukture za punjenje privatnih vozila“, kazala je Hoé.

Kako je istakla, infrastruktura za alternativna goriva ne odnosi se samo na elektrifikaciju putničkih vozila.

„Mnogo smo govorili o elektrifikaciji drumskog saobraćaja, ali treba zapamtiti da ovo obuhvata sve sektore. Obuhvata i avijaciju i pomorski saobraćaj“, rekla je Hoé, dodajući da su u drumskom saobraćaju obuhvaćeni i električna energija i vodonik.

Posebno je ukazala na značaj elektroenergetske mreže za realizaciju planiranih ciljeva.

Naglasila je da razvoj infrastrukture mora voditi računa i o dostupnosti usluga građanima van urbanih centara.

„Mislim da je veoma važno razumjeti da, kada razvijate infrastrukturu za alternativna goriva, morate obezbijediti da ona služi svim građanima u zemlji“, kazala je Hoé.

Prema njenim riječima, veoma su važni i interoperabilnost, dostupnost podataka o lokacijama punjača i jednostavno plaćanje, posebno zbog prekograničnog saobraćaja.

„Želite da ljudi iz drugih zemalja mogu da pune svoja vozila i koriste vaše punjače. Zato je veoma važno razumjeti cijelu osnovu podataka, pravičnosti i jednostavnog plaćanja“, kazala je Hoé.

Govoreći o trenutnom stanju u Crnoj Gori, Hoé je navela da određena infrastruktura već postoji, ali da u pojedinim segmentima razvoj praktično tek treba da počne.

„Postoji određena infrastruktura, ali, kada se pogleda šira slika, djeluje da tek treba da počnete kada je riječ o infrastrukturi za punjenje teških vozila. Još nema vodonika, niti snabdijevanja električnom energijom sa obale u lukama“, kazala je Hoé, ocijenjujući da postoji prostor za optimizam.

Govoreći o ulozi lokalnih samouprava, Hoé je kazala da nije realno očekivati da svaka opština samostalno razvija stručna znanja u ovoj oblasti.

„Ljudi u gradu nijesu eksperti za alternativna goriva. Oni razumiju svoj grad i svoje građane. Da svako sam iznova izmišlja rješenja, to bi za njih bilo preveliko opterećenje i ne bi trebalo tako da bude“, kazala je Hoé.

Kako je dodala, tržišni akteri imaju potrebnu ekspertizu, dok lokalne vlasti treba da stvore uslove da oni posluju i pruže odgovarajuću uslugu građanima.

Ona je ukazala i na visok udio obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori, navodeći da to to Crnoj Gori daje mogućnost da izbjegne dio problema sa kojima su se suočavale druge države, ali samo ukoliko se razvoj elektroenergetske mreže planira na vrijeme.

„Ako ne budete vodili računa da mreža bude unaprijeđena, da transformatori budu na pravim lokacijama, da procedure za odobravanje punjača budu jednostavne i da se oni brzo priključe, to u budućnosti može postati problem“, upozorila je Hoé.

Kako je objasnila, iskustva drugih evropskih država pokazuju da najveći problem često nije postavljanje samog punjača.

„Instalacija punjača sama po sebi nije toliko komplikovana. Priključenje na mrežu je zaista ogroman izazov u mnogim zemljama koje imaju mnogo infrastrukture za punjenje“, rekla je Hoé.

Navela je da u nekim državama izgradnja novih transformatora i priprema priključka na mrežu može trajati i do dvije godine, zbog čega operatori, i nakon dobijenih ugovora, ponekad moraju dugo da čekaju prije početka rada.

Hoé je naglasila i značaj saradnje država Zapadnog Balkana.

Među prioritetima je izdvojila razvoj infrastrukture duž glavnih transportnih koridora, saradnju gradova i pripremu mreže za dolazak električnih teških vozila.

„Fokus treba da bude na koridorima kao prvom koraku. Drugi važan segment je koordinacija i saradnja gradova, jer ljudi moraju imati mogućnost da pune vozila i kada to ne mogu da rade kod kuće. Takođe treba početi pripremu mreže za teška vozila, jer će ona uskoro doći i u vaš region“, kazala je Hoé.

Ocijenila je da upravo činjenica da je region u početnoj fazi može biti prednost.

„Pošto imate sva naučena iskustva i nalazite se na početku, zaista možete preskočiti neke faze i napraviti istu platformu podataka i interoperabilnost u cijelom regionu“, kazala je Hoé.

Hoé je istakla da će za razvoj tržišta biti važna i jasna i predvidiva finansijska podrška, navodeći da je potrebno u ranoj fazi, kao i da ono mora tržištu da pruži sigurnost.

U narednim fazama razvoja, prema njenim riječima, potrebno je završavati infrastrukturu duž koridora za laka i teška vozila, povezivati luke, aerodrome i urbana čvorišta, ali i pratiti razvoj novih tehnologija poput pametnog punjenja i sistema „vehicle-to-grid“.

Uz fizičku infrastrukturu, izdvojila je podatke, praćenje, jednostavno plaćanje i korisničku pristupačnost kao pitanja koja treba riješiti od početka.

Navela je da operatori punionica često sarađuju sa energetskim kompanijama, dok podrška može dolaziti i iz nacionalnih i evropskih fondova.

„Saradnja, razumijevanje i rani dijalog sa tržištem idu ruku pod ruku sa razumijevanjem finansijskih potreba, ali i sa potrebom da vlada pravilno troši novac i dobije najbolju vrijednost za uloženo“, zaključila je Hoé.

Radionica je sprovedena u okviru projekta „Tehnička pomoć za jačanje kapaciteta i unapređenje usklađenosti zakonodavstva, učinka i efikasnosti u sektoru saobraćaja u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija.

Projekat sprovodi konzorcijum predvođen kompanijom DAI Global Belgium, u partnerstvu sa GIZ-om i ENOVA-om.

( B.H. )