Energetska tranzicija je velika šansa, ali ne smije ići na štetu prostora

Crna Gora ima veliku razvojnu šansu kada je riječ o energetskoj tranziciji, ali je veoma bitno da taj razvoj ne ide na štetu prostora i životne sredine, ocjena je sa panela „Energetska tranzicija: Investicije, inovacije i konkurentnost“, u okviru konferencije „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“.

Danilo Raičević, vodeći bankar u Energy Europe u okviru Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), smatra da rizik treba podijeliti prema tome ko najbolje može da ga nosi, a izdvojio je državu, privatni kapital i dobavljača tehnologija, kao i institucije poput EBRD-a, prenosi PR centar.

Vjeruje da je uvijek važno uzeti u obzir finansijsku isplativost.

„Mi u Crnoj Gori toliko dugo čekamo na novu veliku, privatnu investiciju u elektrane iz obnovljivih izvora energije, tako da vjerujem da bi se svi složili da bi najbolje bilo da se fokusiramo na to da omogućimo da se realizuje jedna provjerena elektrana, a paralelno sa tim možemo da pričamo o novim tehnologijama i daljim koracima“, jasan je Raičević.

Objasnio je da su društvena i ekološka održivost uslov da bi projekat mogao biti finansiran.

„Mi kroz procjenu uvijek gledamo koji je status projekta, koji su nedostaci i da li se i u kom roku mogu riješiti. Ako projekat ne ispunjava naše zahtjeve ne može biti finansiran“, rekao je Raičević.

ZATVARANJE POGLAVLJA 15 BIO BI JASAN SIGNAL INVESTITORIMA

Državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva, Dino Tutundžić, kao prioritet je izdvojio punu primjenu svih sistemskih zakona koji su u proteklom periodu usvojeni.

„Zatvaranje Poglavlja 15 bio bi jasan signal investitorima da će imati ista pravila igre kao u bilo kojoj zemlji EU. Ključno je obezbjeđivanje pune implementacije usvojenog regulatornog okvira, a to nije nimalo naivno. Treba da nastavimo da se usaglašavamo sa evropskim pravilima i da prioritet premjestimo na primjenu svega toga u praksi“, kazao je Tutundžić.

Prelazak sa administrativnog na konkurentan podsticaj vidi kao nešto što je najznačajnije u promjeni načina razmišljanja državne uprave.

„Stvorili smo uslove da prvi put u istoriji Crne Gore raspišemo javni poziv u skladu sa evopskim standardima, koji je konkurentan, transparentan i da na osnovu njega dodijelimo podsticaj za sve zdrave projekte koji se razvijaju. Prvi poziv je bio raspisan i na osnovu rezultata iz njega finalizujemo novi javni poziv, koji će biti transparentan, konkurentan i sjajna prilika za sve investitore, a itekako ih ima“, jasan je Tutundžić.

Govoreći o projektu „Pravedna tranzicija Pljevalja“, kazao je da je cilj da se građanima toga grada omogući pravedan tretman i pruži šansa za dugoračn i održuv razvoj.

GVOZD 2 MOGAO BI NA PROLJEĆE DA POČNE DA RADI

Izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i investicije u EPCG Ivan Mrvaljević, rekao je da je ta kompanija pokazala da ima dva ključna cilja, a to su povoljna cijena struje za građane i privredu, kao i što veća izgradnja novih proizvodnih objekata dominantno baziranih na obnovljivim izvorima energije.

„Tehnološki to su sunce i vjetar, uz uključenje baterijskih sistema i nastavak i pravedne tranzicije u dijelu daljeg rada Termoelektrane Pljevlja, koja je ekološki rekonstruisana. Uveliko radimo na izgradnji vjetroelektrane Gvozd 2. Očekujemo da ćemo je na proljeće pustiti u rad. Ukupna vrijednost tog projekta je 105 miliona eura“, rekao je Mrvaljević.

Dodao je da solarni portfolio raste, a 10 hiljada građana i male privrede su aktivni učesnici projekta.

„Ono što je izazov u budućnosti je kako da uključimo prosvjetu, krovove škola, zdravstvenih ustanova, objekte Vlade. Ne postoji razlog da svi ti objekti ne budu pokriveni solarnim panelima“, smatra Mrvaljević. Najavio je i planove za izgradnju velikog solara.

KADA POSTOJI INVESTITOR TEHNOLOGIJA VIŠE NIJE PROBLEM

CEO kompanije Sistem-MNE Natalija Zindović, istakla je da kada postoji investitor tehnologija više nije problem.

„U Crnoj Gori imamo dovoljno inženjera i kadra da projekte razvijemo, čak i izgradimo. U Crnu Goru dolazi dosta investitora koji su zainteresovani da ovdje ulažu, ali imamo problem što se tiče administrativnog dijela, jer ne možemo da im damo jasan odgovor koliko procedura za neki projekat traje. Tako da bi trebalo da učinimo da taj dio bude jasniji, konkretniji“, smatra Zidnović.

Dodala je da Crna Gora trenutno ima dobru elektroenergetsku mrežu i svi kapaciteti koji se trenutno grade, imaju prostora da se priključe.

Kazala je da ekologija i energetika nisu na suprotnim stranama, već idu zajedno.

„Ako ne počnemo sa ekologijom i sa upoznavanjem lokalne zajednice od samog početka nismo na dobrom putu“, poručila je Zindović.

CRNA GORA JE ČLANICA NATO-A, USKORO I EU - TO SU SVE POŽELJNI FAKTORI

Izvršni direktor NU Energy and Investment Erkut Alkaya, kazao je da nastavljaju da investiraju u Crnu Goru, jer vjeruju u njenu budućnost. „Crna Gora je članica NATO-a, uskoro i EU. To su sve poželjni faktori. Zakoni su novi i Vlada pokušava da harmonizuje sve zakonske propise sa EU, ali ipak postoje poteškoće i potrebno je unapređenje“, kazao je Alkaya.

Kada je riječ o proizvodnim ciframa iz prošle godine, Crna Gora je uspjela da proizvede 70 odsto energije koju troši, što znači da uvozi tek 30 odsto. Ukazao je da su skladišni kapaciteti obavezan dio ulaganja u obnovljive izvore energije.

„Kada pogledamo brojke od prošle godine, doprinos solarne energije je 3,4 odsto što je jako nisko za zemlju kao što je Crna Gora i trebalo bi ga povećati. Većinu proizvodnje rade državne kompanije, a ne možemo očekivati sve od države. Treba da imamo više nezavisnih proizvođača energije“, rekao je Alkaya.

Zaključio je da je najveći pokretač održivosti tehnologija.

Konferenciju „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“ organizuju Vijesti, uz podršku Ministarstva energetike i rudarstva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Media Development Investment Fund-a (MDIF), MK Grupe i Menzies Aviationa.

Partneri projekta su Eko-fond, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, NLB Banka AD Podgorica, Jugopetrol, Coca-Cola HBC Crna Gora, Sistem-mne, L-dema, HiPP, Nu Energy, CROSS-REIS i Boka Verde.

( Biljana Matijašević )