Čekaju Vladu da im dostavi dokumentaciju: Fiskalni savjet o „Euro modelu“ upoznat samo iz javno dostupnih informacija

Fiskalni savjet Crne Gore zasada nema dovoljno podataka da bi dao stručno i sveobuhvatno mišljenje o najavljenom “Euro modelu”, jer mu Vlada nije dostavila analize fiskalnih i makroekonomskih efekata reforme, niti su predložena zakonska rješenja formalno upućena Savjetu na mišljenje.

Predsjednica Fiskalnog savjeta Aleksandra Popović kazala je “Vijestima” da je Fiskalni savjet nedavno formiran i da su sa elementima javne reforme upoznati kroz javno dostupne informacije, uključujući informacije objavljene u medijima i na internet stranici Vlade Crne Gore. Druga dva člana Fiskalnog savjeta su Bratislav Pejaković i Jovo Đonović.

Suština ovog modela čiji je predlagač premijer Milojko Spajić podrazumijeva rast minimalne zarade od Nove godine za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura. Uz to, planirano je i usklađivanje penzija od 2027. četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.

“Fiskalni savjet Crne Gore je novoformirana institucija, koja se nalazi u fazi uspostavljanja svojih kapaciteta i procedura za puno ostvarivanje zakonom utvrđenih nadležnosti. Kada je riječ o predloženoj reformi i najavljenim zakonskim rješenjima, Fiskalni savjet je sa njihovim osnovnim elementima zasada upoznat kroz javno dostupne informacije, uključujući informacije objavljene u medijima i na internet stranici Vlade Crne Gore”, pojasnila je Popović.

Imajući u vidu obuhvat reforme i njen uticaj na makroekonomska i fiskalna kretanja, za davanje stručnog mišljenja neophodno je, preme njenim riječima, raspolagati relevantnim podacima, projekcijama i analizama njenog fiskalnog i makroekonomskog uticaja.

“Fiskalnom savjetu do sada nijesu dostavljeni takvi podaci i analize, niti su Predlozi zakona formalno dostavljeni na mišljenje. Zbog toga, u ovom trenutku, Fiskalni savjet nema dovoljno informacija i dokumentacije na osnovu kojih bi mogao dati stručno i sveobuhvatno mišljenje o predloženim zakonskim rješenjima. Kada relevantna dokumentacija bude dostavljena, Fiskalni savjet će, u okviru svojih Zakonom propisanih nadležnosti, izvršiti procjenu njihovih fiskalnih i makroekonomskih efekata i dati mišljenje”, naglasila je Popović.

U Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti je precizirano da kada Vlada, Ministarstvo ili drugi nadležni organ ne postupi u skladu sa mišljenjem, ocjenom ili preporukom koju je Fiskalni savjet dao u skladu sa ovim zakonom, dostavlja Skupštini i objavljuje na svojoj internet stranici pisano obrazloženje razloga za takvo postupanje.

Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti nije propisano da Vlada svoj predlog zakona koji ima fiskalni uticaj dostavi Fiskalnom savjetu na mišljenje. Član 11 propisuje da predlagač zakona mora utvrditi procjenu njegovog fiskalnog uticaja, dok je obaveza traženja mišljenja Fiskalnog savjeta izričito propisana kada zakon predlaže poslanik ili grupa poslanika.

“Predlagač je u obavezi da podnese zahtjev Fiskalnom savjetu Crne Gore, radi davanja mišljenja o uticaju predloga na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti za predlog zakona čiji je predlagač poslanik, odnosno grupa poslanika”, piše u Zakonu.

Definisano je i da “procjena fiskalnog uticaja predloženog zakona, drugog propisa ili strateškog dokumenta mora sadržati: mišljenje Ministarstva o uticaju predloga na budžet države”.

Za sprovođenje “Euro modela” utvrđen je set od šest zakona (izmjenama zakona o finansiranju lokalne samouprave, porezu na dobit pravnih lica, o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, porezu na dohodak fizičkih lica, penzijskom i invalidskom osiguranju i izmjeni i dopunama Zakona o radu) na Vladi elektronskim putem u četvrtak bez podrške ministra finansija Novice Vukovića čiji resor, prema nezvaničnim informacijma “Vijesti” nije učestvovao u pripremi ovih predloga zakona.

U dokumentaciji koja je objavljena nakon sjednice Vlade nema RIA obrasca (izvještaj o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa), kao ni mišljenja Ministarstva finansija koje je propisano Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgvornosti.

U Vladi se nadaju i da će povećanje zarada i penzija uticati na veću potrošnju građana, pa bi država više novca prihodovala i kroz povećanje naplate poreza na potrošnju (PDV i akcize), kao i kroz rast ekonomije, i da bi time u potpunosti bio nadoknađen gubitak od ukidanja doprinosa za penzijsko osiguranje.

Cijeli set zakona nema analizu fiskalnog uticaja, pa nije navedeno koliko Vlada tačno očekuje prihoda od više stope poreza na dobit i kroz niža preusmjeravanja poreza opštinama. To nije navedeno ni u samom obrazloženju predloga ovih zakona.

Šta su nadležnosti Fiskalnog savjeta

Zakonom je definisano da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenja o predlozima zakona, drugih propisa i strateških dokumenata sa fiskalnim uticajem, izmjenama budžeta, Fiskalnoj strategiji, smjernicama makroekonomske i fiskalne politike, srednjoročnom budžetskom okviru i predlogu državnog budžeta. Savjet ocjenjuje i vjerodostojnost makroekonomskih i fiskalnih projekcija, analizira fiskalna kretanja i rizike, kao i dugoročnu održivost javnih finansija, uključujući fiskalne efekte penzionog i zdravstvenog sistema. Takođe može, na sopstvenu inicijativu, pripremati i objavljivati analize, ocjene i preporuke koje se odnose na fiskalnu politiku, fiskalne rizike i održivost javnih finansija.

Kada je riječ o predloženoj reformi i najavljenim zakonskim rješenjima, Fiskalni savjet je sa njihovim osnovnim elementima zasada upoznat kroz javno dostupne informacije, uključujući informacije objavljene u medijima i na internet stranici Vlade Crne Gore”, pojasnila je Popović.

( Marija Mirjačić )