Mandić "zaključao" fotelju i izmjene Ustava: Većina uskratila kvorum za sjednicu, nazire se nova kriza
Sjednica na kojoj je trebalo da se raspravlja o razrješenju nije održana, Mandić nije dozvolio TV prenos utvrđivanja ima li kvoruma i ulazak medija u plenum Iz opozicije poručili da neće sarađivati s Vladom i većinom dok se ne održi sjednica, što znači da nema većine za nove izmjene Ustava Ne pobjeđuje se tako što se pobjegne od glasanja, već tako što se obezbijedi većina i javno stane iza svog stava, poručuje Miloš Perović
Odluka vladajuće većine da uskrati kvorum za sjednicu na kojoj je trebalo da se raspravlja o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića i njegov potez da ne dozvoli javnosti da u direktnom prenosu sazna ko (ni)je bio u plenarnoj sali - rezultiraće novom političkom krizom, koja za posljedicu može imati neusvajanje drugog paketa izmjena Ustava i zastoj u ispunjavanju obaveza u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).
Sagovornici "Vijesti" poručuju da jučerašnja dešavanja u Skupštini ostavljaju utisak izbjegavanja političke odgovornosti, te da je Mandić pokušao da riješi jedan problem - spriječi potencijalnu smjenu, ali da je otvorio drugi - pitanje političkog legitimiteta i povjerenja u način na koji predsjedava.
Iako je prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma početkom septembra izjavio da "očekuje vrlo interesantnu raspravu" na sjednici o svom razrješenju, kao i da se "neće pomjeriti ni milimetra" predstavnicima Demokratske partije socijalista (DPS) koji su to inicirali, juče nije dozvolio da se uključi televizijski prenos prozivke poslanika, niti da mediji uđu u plenarnu salu i vide šta se dešava, dok su se njegove kolege iz parlamentarne većine pobrinule da rasprave i glasanja - ne bude.
Generalni sekretar parlamenta Boban Stanišić kazao je juče da je prozivka poslanika, koju je tražila opozicija, počela, a da mu je potom jedan od skupštinara navodno izvukao karticu iz audio-uređaja, pa je prozivku nastavio mimo mikrofona. Kazao je da je na kraju utvrđeno da je prisutno bilo 39 poslanika (falila dva za kvorum), a zabrana medijima da uđu u salu i izostanak prenosa pravdao je time da, s obzirom na to da nije bilo kvoruma, sjednica nije ni počela.
Poslanici koji su bili u sali pojasnili su redakciji da je problem nastao kad je Mandić odbio da pusti novinare u plenum i uključi televizijski prenos prozivke parlamentaraca. Iako je praksa da utvrđivanje kvoruma ne bude televizijski prenošeno, očekivalo se da poslovničko traženje prozivke promijeni situaciju.
Da je to mogao da bude slučaj, potvrđuje primjer sjednice parlamenta održane 28. decembra 2020. godine. Tadašnji predsjednik Skupštine Aleksa Bečić prozivkom je, nakon zahtjeva za tim, utvrdio ima li kvoruma za održavanje sjednice - u direktnom prenosu i s predstavnicima medija u sali.
Stoga se postavlja pitanje: zašto Mandić nije dozvolio emitovanje prozivke, niti je odobrio prisustvo medija u sali? Iz poruka opozicije proizlazi da smatraju je to učinjeno da bi šef parlamenta "zaštitio" one koji nisu došli na sjednicu i tako mu sačuvali fotelju.
U plenumu nisu bili predstavnici Nove srpske demokratije (NSD), osim Mandića, Pokreta Evropa sad, Demokrata, Socijalističke narodne partije, Demokratske narodne partije, Ujedinjene Crne Gore, potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj (Albanski forum), te nezavisni poslanici Radinka Ćinćur i Dragan Bojović.
Iako se Mandić juče "spasio", inicijativa za njegovu smjenu može se naći - nakon novog podnošenja - na dnevnom redu prve sjednice redovnog zasjedanja Skupštine, koje počinje 1. oktobra. Ipak, daleko je do odlučivanja o tome, jer većina i to može spriječiti na više načina. Između ostalog - odbijanjem da uvrsti predlog na dnevni red.
Neposredan povod za podnošenje predloga za smjenu je odluka Mandića da nedavno javno uputi saučešće povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.
PEROVIĆ: OD JEDNOG PROBLEMA STVORIO DRUGI
Na pitanje da li je ono što se juče desilo u Skupštini politički kukavičluk većine, politikolog Miloš Perović rekao je "Vijestima" da se to može tako tumačiti.
Naveo je da, ispravno ili ne, nije problem u tome da neko glasa protiv smjene Mandića - jer je to legitimna odluka za koju bi trebalo preuzeti odgovornost - već u tome kad većina, umjesto da dođe u parlament i glasa protiv predloga, odluči da svojim nedolaskom spriječi da se o predlogu uopšte odlučuje.
"To onda više nije pitanje političkog stava prema Mandiću, već pitanje spremnosti da se taj stav brani. Ako vjerujete da Mandić treba da ostane predsjednik, onda dođete u parlament, sjednete u klupe i glasate protiv njegovog razrješenja. Sve drugo ostavlja utisak izbjegavanja političke odgovornosti", ocijenio je sagovornik.
Perović je istakao da je to dugoročno mnogo veći problem od same Mandićeve funkcije - jer se danas zbog jednog pitanja uskraćuje kvorum, a sjutra će toj istoj većini za izmjene Ustava i druge odluke biti potrebni glasovi opozicije.
"Već imamo situaciju da je nedostatak političkog dogovora usporio ustavne promjene. Ako parlament postane mjesto u kom se neprijatan ishod izbjegava tako što se poslanici ne pojave, onda šaljemo veoma lošu poruku o političkoj odgovornosti. U parlamentu se ne pobjeđuje tako što se pobjegne od glasanja. Pobjeđuje se tako što se obezbijedi većina i javno stane iza svog stava", poručio je on.
Prema njegovim riječima, jučerašnji potezi dodatno će otežati saradnju vlasti i opozicije. Ocijenio je da je Mandić pokušao da riješi jedan problem - spriječi potencijalnu smjenu, ali da je otvorio drugi - pitanje političkog legitimiteta i povjerenja u način na koji predsjedava Skupštinom.
"Posebno zato što već imamo problem saradnje vlasti i opozicije oko ustavnih promjena. Ako sad nakon ove sjednice opozicija zaključi da se s vlašću ne može doći do dogovora ni oko osnovnih parlamentarnih procedura, biće mnogo teže očekivati njihovu spremnost na kompromise oko pitanja za koja je potrebna dvotrećinska većina. Već smo prethodnih dana vidjeli da bez opozicionih glasova nema potrebne većine za pokretanje pojedinih ustavnih promjena", podvukao je Perović.
Iz opozicije su juče poručili da neće sarađivati s Vladom i većinom dok se ne održi sjednica o Mandiću, što znači da nema podrške potrebne za nove izmjene Ustava. U skupštinskoj proceduri su predlozi kojima se traži ukidanje imuniteta članovima Vlade za krivična djela u oblasti korupcije, te provjera integriteta prije ulaska u izvršnu vlast.
"Nećemo učestvovati u simulaciji demokratije… Od danas ova vlast drži kao taoca političku stabilnost Crne Gore...", poručio je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
BOGDANOVIĆ: KAD SU ONI BLOKIRALI - ŠTITILI SU INSTITUCIJE
Nakon najava da nema saradnje s vlašću, "Vijesti" su pitale PES, NSD i Demokrate kako će bez opozicije izmijeniti Ustav i finiširati proces pristupanju EU.
Odgovor je stigao samo iz Demokrata, čiji je šef poslaničkog kluba Boris Bogdanović rekao da nije nikakvo čudo što DPS i "njegovi sateliti" danas pokušavaju da poslanike tretiraju kao partijsku svojinu.
"Trideset godina su gradili autokratiju u kojoj je svako ko nije izvršavao njihove naloge morao biti uklonjen, nekad politički, nekad institucionalno i egzistencijalno, a nekad i mnogo brutalnije. Zato im je slobodan čovjek i danas najveći neprijatelj", kazao je on.
Naveo je da je Ustav jasan - poslanik se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju, te da bi zato opoziciji bilo poštenije da prizna da su dobili nalog od (bivšeg predsjednika DPS-a) Mila Đukanovića da blokiraju evropske integracije, izazovu institucionalni haos i pokušaju da zaustave Crnu Goru pred vratima EU.
"Da je riječ o principima koje sad glume, po istom osnovu bi smijenili i predsjednika Opštine Budva (Nikola Jovanović). Ali tamo ćute, jer su pare važnije od principa", dodao je on, aludirajući na to što je DPS i dalje u koaliciji s Jovanovićevom listom "Budva naš grad", čijih je više funkcionera nedavno prisustvovalo sahrani Ratka Mladića u Beogradu.
Bogdanović je ocijenio da će opozicija pokušati sve da "spriječi radnike da prime najavljene veće plate", kao i da će, ako treba, "blokirati i državu".
"Nek građani dobro zapamte: mi se borimo za veće zarade i evropsku Crnu Goru, a oni za komandu jednog čovjeka i njegovog podzemlja i povratak sistema straha. Neće im proći", poručio je on.
Bogdanović je redakciji dostavio i zapisnike sa zasjedanja parlamenta tokom septembra 2016, gdje je na šest sjednica u jednom mjesecu, tadašnja vlast (sadašnja opozicija) odbila dnevni red koji je predlagala tadašnja opozicija (sadašnja vlast).
"Šest vanrednih sjednica sazvanih na zahtjev opozicije tadašnja vlast je odbila i blokirala, ne dozvoljavajući raspravu. To je ta njihova demokratija: kad oni blokiraju opoziciju, to je navodno zaštita institucija; kad poslanik odluči da ne igra po njihovim pećinskim nacionalističkim notama, onda je to napad na državu i parlament", kazao je on.
CAMAJ PRATIO SITUACIJU
U plenarnoj sali juče su bili predstavnici DPS-a, Evropskog saveza, Bošnjačke stranke (BS), Građanskog pokreta URA, kluba Hrvatske građanske inicijative i Demokratske unije Albanaca, kao i poslanici PES-a Seid Hadžić, Albanske alijanse Ilir Čapuni, Albanskog foruma Artan Čobi, te nezavisni parlamentarci Jevrosima Pejović, Maja Vučelić, Nikola Janović i Miodrag Laković. Poslanici BS-a i Hadžić, Čapuni, Čobi i Vučelić su dio vladajuće većine.
Imajući u vidu da ih je s Mandićem bilo 39, za kvorum i "pad" čelnika Skupštine bila su dovoljna dva poslanika. Mogao je da fali samo jedan da je u plenum, kako je bio i najavio, došao drugi predstavnik Albanskog foruma - Nikola Camaj. Međutim, on to nije učinio, iako je bio u zgradi Skupštine.
Camaj je juče "Vijestima" rekao da nije bio u sali zato što je čekao da mu jave ako fali jedan glas za kvorum.
"Nisam htio igrati ulogu da podržavam njihov predizborni šou, već sam na hodniku pratio situaciju. To su primijetili i novinari, ko je htio da primijeti", poručio je Camaj.
MANDIĆ: PROPAO JOŠ JEDAN POKUŠAJ SMJENE
Šef poslaničkog kluba Evropskog saveza Boris Mugoša ukazao je juče da kartice za prisustvo nisu bile za stolicama poslanika većine, osim onima koji su najavili da će glasati za smjenu, te da su naknadno stavljene nakon njegove objave na "Iks-u".
"Zamislite vi taj strah...", prokomentarisao je on.
S druge strane, Mandić je kazao da je propao još jedan pokušaj da se ugasi politika pomirenja, te da bi, ako bi se DPS vratio na vlast, organizovani kriminal "opet carovao" Crnom Gorom.
"Zahvaljujem svim poslanicima koji su danas (juče) iznijeli jasan stav da ne žele da učestvuju u još jednoj raspravi o mračnoj prošlosti Crne Gore", rekao je on.
Mandić je prethodno "preživio" inicijative za smjenu u martu 2024. i početkom juna 2025. godine.
Iz PES-a su poručili da kod opozicije ne postoji princip, već računica da se izazove kriza, te da najave pojedinaca iz opozicije da neće glasati ustavne izmjene koje su neophodne za zatvaranje pregovaračkih poglavlja - doživljavaju kao pokušaj da se preko ucjena oko evropskog puta preuzme vlast prije izbora.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je da su vlast i opozicija donijele legitimne političke odluke, ali da evropski put ne smije biti talac krize, rekavši da vrijeme ističe, da evropske integracije moraju biti iznad političkih sukoba, kao i da očekuje "da je Mandić nešto naučio".
"Ja sam rekao da bih želio da se glasa, da je rasprava, to bi bilo možda za demokratiju malo više zanimljivo... Ali, s druge strane, imaju i oni (poslanici) pravo da ne dođu. Nikoga ne možeš da prisiliš da on dođe u salu i da glasa ili raspravlja. I to je isto odluka, da ne dođeš. Tako da ja ne bih sad pravio buku oko toga i ne bih želio da opozicija sad posustane kod konstruktivnosti što se tiče evropskih integracija", istakao je Šarec.
( Balša Rudović )