Rusija bi mogla napasti članicu NATO-a u narednim mjesecima, upozorava danska obavještajna služba

Rusija bi u narednim mjesecima mogla izvesti ograničeni vojni napad na neku članicu NATO-a, saopštila je danska obavještajna služba, u jednom od najozbiljnijih upozorenja zapadnih bezbjednosnih službi do sada.

U izvještaju objavljenom u četvrtak, danska vojna obavještajna služba upozorila je na „nizak, ali rastući rizik“ da bi Rusija mogla izvesti napade dugog dometa na infrastrukturu NATO-a koja podržava Ukrajinu ili izvršiti ograničeni upad u susjednu zemlju sa manjim brojem vojnika, koji bi potencijalno djelovali bez oznaka, prenosi "Gardijan".

Izvještaj je objavljen nekoliko sati nakon požara na satelitskoj stanici Starlink u centralnoj Poljskoj, koji su lokalne vlasti opisale kao „čin sabotaže“.

Potpredsjednik poljske vlade Krištof Gavkovski rekao je da je požar, koji je tokom noći izbio u Mazovskom vojvodstvu, bio „namjerno izazvan kako bi se stanica onesposobila“, čime je poremećen pristup internetu za niz institucija, uključujući ukrajinsku vojsku.

Gavkovski je kazao da još nije utvrđeno ko je odgovoran za požar, ali da „mnogi pokazatelji ukazuju na to da se ovo uklapa u novu rusku doktrinu napada“.

„Iako je danas sve operativno, moramo prepoznati, kao što je premijer (Donald) Tusk nedavno istakao, da je ovo element hibridnog ratovanja“, rekao je.

Starlink je postao ključni dio vojnih komunikacija Ukrajine, a incident se dogodio usred niza operacija za koje se sumnja da predstavljaju ruske sabotaže evropske infrastrukture koja podržava Ukrajinu.

Ranije ovog mjeseca Njemačka je javno optužila Rusiju za pokušaj napada dronovima na aerodrom Lajpcig/Hale, dok je niz drugih incidenata – uključujući požare u fabrikama dronova i sabotaže željezničke infrastrukture – takođe bio predmet istraga zbog mogućih veza sa Moskvom. Rusija je negirala umiješanost u takve napade.

Šefovi evropskih obavještajnih službi upozoravaju da Moskva planira odlučnije djelovanje protiv NATO-a

Posljednjih sedmica nekoliko šefova evropskih obavještajnih službi upozorilo je da se Rusija možda priprema za odlučnije akcije kojima bi testirala posvećenost članica NATO-a podršci Ukrajini, iako se zvaničnici ne slažu oko toga koliko bi takav potez mogao biti neposredan.

Očekuje se da će Rusija u narednim mjesecima intenzivirati hibridne napade na evropske zemlje, sa „ozbiljnijim posljedicama“ po njihove mete, upozorili su Danci. To bi moglo uključivati „destruktivne sajber napade koji bi paralisali funkcionisanje društva, kao i sabotaže koje nose visok rizik od ljudskih žrtava“.

Izvor upoznat sa razmišljanjima u Moskvi saglasio se da će Rusija vjerovatno pojačati hibridne napade.

„Najviša ruska vojna komanda uvjerena je da su neke zemlje NATO-a direktno uključene u rat protiv Rusije – ne samo snabdijevanjem Ukrajine oružjem i obavještajnim podacima, već i pružanjem pomoći u navođenju raketa i dronova“, rekao je izvor, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.

„Oni zato smatraju da NATO već vodi hibridni rat protiv Rusije i da Rusija ima pravo da odgovori na isti način“, dodao je izvor.

„Hibridni napadi“ je širok pojam koji se uglavnom koristi za opisivanje nevojnih metoda usmjerenih na vršenje pritiska ili destabilizaciju protivnika, uključujući sajber napade, sabotaže i dezinformacije.

Cilj ruskih aktivnosti bio bi da se evropski resursi preusmjere sa podrške Ukrajini i prodube podjele unutar NATO-a ukoliko članice saveza ne bi uspjele da se dogovore o zajedničkom odgovoru, navodi se u izvještaju.

Služba smatra da je i dalje „veoma malo vjerovatno“ da bi Rusija pokrenula otvorenu invaziju na neku članicu NATO-a, ali je, što je posebno značajno, navela da se takva mogućnost „ne može isključiti“.

Danske službe navode da bi Rusija mogla pokušati da testira član 5 NATO-a, kojim se članice obavezuju na kolektivnu odbranu. Upozorile su da postoji „rizik da Rusija procijeni da zemlje NATO-a neće odgovoriti kolektivno“, posebno ako Moskva bude smatrala da Sjedinjene Američke Države nisu u stanju ili nijesu spremne da podrže svoje evropske saveznike u potencijalnom ratu sa Rusijom.

Među članicama NATO-a već duže postoji zabrinutost oko toga da li bi najmoćnija članica saveza, SAD, pod Donaldom Trampom pritekla u odbranu Evrope u slučaju ruskog napada.

Sve su izraženija i pitanja o jedinstvu unutar Evrope. Prošle sedmice slovački premijer Robert Fico, koji održava bliske veze sa Kremljom, doveo je u pitanje posvećenost svoje zemlje principu kolektivne odbrane NATO-a, rekavši da ne želi da Slovačka bude uvučena u vojni sukob „zbog nekog člana 5“.

Govoreći u srijedu na Generalnoj skupštini UN-a, Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija nastavlja da predstavlja prijetnju zemljama izvan Ukrajine, uključujući Moldaviju, Poljsku i baltičke države, dok istovremeno pokazuje da „ne poštuje“ suverenitet zemalja južnog Kavkaza i centralne Azije.

„Što Putin ima više slobode da djeluje, svijet postaje opasniji za sve ostale“, rekao je Zelenski.

( B.H. )