Stanišić: Finansijska nezavisnost daje ženama slobodu izbora

Finansijska nezavisnost žena nije pitanje nepovjerenja prema partneru, već način da budu spremne za nepredvidive životne okolnosti i imaju slobodu izbora, poručila je osnivačica i direktorka Fempowera i Fempirije Anja Stanišić tokom keynote predavanja „Od osnaživanja žena do ekonomske moći. Sloboda ima cijenu. I prihod“, održanog u okviru konferencije "Održivo liderstvo: od odluke do uticaja", koju su organizovale Vijesti.

Stanišić je ukazala na to da žene koje su godinama bile posvećene porodici mogu da se nađu u veoma teškoj poziciji ukoliko dođe do razvoda, smrti partnera ili drugih životnih okolnosti koje ih primoraju da se vrate na tržište rada.

„Finansijska nezavisnost nije nepovjerenje, nije ‘Ja idem da radim zato što ne vjerujem svom mužu’. Ja idem da radim da preduprijedim sve ono što život neplanirano može da stavi pred mene. Finansijska nezavisnost daje nam slobodu izbora“, kazala je Stanišić, prenosi PR Centar.

Kao jedan od puteva ka ekonomskoj samostalnosti žena izdvojila je preduzetništvo, navodeći da žene čine oko trećinu preduzetnika u Srbiji, a da više od 90 odsto njih vodi mikropreduzeća.

„Vrlo često su one jedine zaposlene. One ne vode samo biznis, one jesu biznis. Onog trenutka kada se njima nešto desi, kada se razbole ili moraju da ostanu kod kuće sa djecom, njihov biznis trpi“, rekla je Stanišić.

Zbog toga, kako je istakla, cilj ne bi trebalo da bude samo pokretanje sopstvenog posla, već stvaranje biznisa koji može da raste, zapošljava druge i opstane i kada vlasnica nije u mogućnosti da radi.

PROBLEM JE PRISTUP KAPITALU

Jedan od najvećih problema na tom putu je pristup kapitalu. Stanišić je navela da manje od jedan odsto investicija u Srbiji odlazi u biznise koje vode žene. „To je ogroman novi izazov za svaku ženu koja kreće od toga da nema ništa, odnosno da je finansijski potpuno zavisna od nekog drugog, do toga da gradi svoj biznis i treba dalje da napreduje“, kazala je Stanišić.

Govoreći o podršci ženama, naglasila je da ekonomska nezavisnost nije održiva ukoliko se istovremeno podrazumijeva da žena, pored posla, sama nosi najveći dio obaveza u domaćinstvu i brige o porodici.

Prema njenim riječima, odgovornost ne može uvijek biti samo na porodici. Kada životne okolnosti onemoguće ženi da istovremeno odgovori zahtjevima porodice i posla, potrebna je i podrška društva.

„Ukoliko očekujemo od žena da budu finansijski nezavisne, da doprinose, a onda da odu kući i obavljaju sav taj dodatni rad, ne pravimo održivo društvo, kompanije nisu održive“, rekla je Stanišić.

Govoreći o sopstvenom iskustvu u pregovorima, Stanišić je kazala da žene često uspješno zastupaju kompanije i projekte, ali imaju više teškoća kada treba da pregovaraju za sebe, svoju platu ili vrijednost sopstvenog rada.

„Moja najveća borba nije bila ni sa konkurencijom, ni sa tim šta ko misli o meni. Bila je sa tim šta ja zapravo mislim o sebi. Kada krenem u pregovor, ja sama unaprijed umanjim svoju vrijednost i strah me je da tražim“, kazala je Stanišić.

Dodala je da problem nije samo u poznavanju tehnika pregovaranja, već i u načinu na koji se posmatraju žene koje odlučno traže bolje uslove.

„Kada žena pregovara čvrsto, ona je teška za saradnju i naporna, a muškarac je odlučan. Moramo da krenemo da razmišljamo drugačije, jer ukoliko ne promijenimo sistem u kojem radimo, teško da će se bilo šta promijeniti“, istakla je Stanišić.

BROMAN: AMBICIJA IZ PROŠLOSTI OSNOVA ZA DANAS

Švedska je jedna od vodećih država u oblasti održivosti, a put do toga vodio je kroz ambicije koje su vremenom postale obaveza, dok nova gradnja u Crnoj Gori treba da doda vrijednost prirodi i prostoru, a ne da ih ugrozi, poručila je švedska arhitektica Maria Broman.

Pričajući na temu „Arhitektura za dugoročnu vrijednost: švedsko iskustvo, lokalno znanje i zajednički izazovi“, Broman, koja je izvršna direktorka kompanije Semrén & Månsson International i autorka koncepta projekta Boka Verde u Tivtu, rekla je da se Švedska danas smatra jednom od vodećih država u pogledu održivosti, ali nije počela tako što je znala odgovore na sva pitanja.

„Održivost se danas uključuje kada je riječ o bilo kojem drugom aspektu okruženja i njegovog očuvanja. Šire razumijevanje u Švedskoj je dovelo do promjena na tržištu i u zakonodavnom okviru. Zakonski propisi se razmatraju na veoma visokom nivou i porede sa drugim državama. Ono što je ranije bilo prilično ambiciozno ili dobrovoljno u međuvremenu je postalo obavezno. Ambicija iz prošlosti je osnova za danas“, smatra Broman.

Održivost ide iz više pravaca. Regulišu je, kako je kazala, zakonski okviri, tržište i javna očekivanja.

„To je promijenilo proces projektovanja. Mi više ne projektujemo prvo zgradu, pa tek onda dodajemo održivost. Naprotiv, ova pitanja su uključena od početka kao dio arhitekture. Građevina koja je danas dizajnirana treba da ima životni ciklus od 30 do 40 godina, a tokom njega promijeniće se klimatski uslovi, obilne kiše, suva ljeta. Ne znamo sve odgovore, ali znamo da naše građevine treba da budu otpornije“, rekla je Broman.

NEMOJTE UGROZITI PRINCIP ODRŽIVOST

Tehnologija je dio odgovora na svako pitanje, ali i arhitektura od koje sve počinje.

„U Švedskoj smo pitanja održivosti stavili na novi nivo. Danas je ponovna upotreba u fokusu. Međutim, Švedska nema iskustvo građevinskog buma koji se dešava u Crnoj Gori. Vidimo veliki broj građevina koje se grade na više različitih mjesta. To svakako predstavlja nove mogućnosti, ali i veliku odgovornost. Veliki dio vrijednosti koji štiti ljude već postoji, a to su planine, more, klima, prirodno okruženje“, objasnila je Broman.

Zato građevinske aktivnosti, kako je kazala, treba da dodaju vrijednost i novi kvalitet onome što već postoji.

„Molim vas da ne ugrozite princip održivosti. Dugoročnu vrijednost treba posmatrati odvojeno od pojedinačnih građevina. Broj građevina ne znači i uspješnu zajednicu. Građevinski preduzimači mogu da donose odluke u svojim projektima, ali neke stvari se rješavaju samo na nivou zajednice, grada ili regiona“, kazala je Broman.

Potrebno je graditi građevine koje će ljudima biti korisne i koje će željeti u svom okruženju dugo vremena, odnosno građevine vrijedne čuvanja.

„Ne postoji jedan recept za održivost ili održivu arhitekturu. Ono što je u jednom projektu otkriveno prenosi se u drugu državu. Primjenjujemo stečena iskustva. Pravila, odnosno zakonski propisi postavljaju osnovu, tržište nagrađuje, a arhitektura sve treba da svede u jednu kohezivnu jedinicu“, rekla je Broman.

APLIKACIJA CITY&ME ZA PRIJAVU KOMUNALNIH PROBLEMA DOSTUPNA I U CRNOJ GORI

Aplikacija City&Me, koja građanima omogućava da prijavljuju komunalne probleme, glasaju o lokalnim inicijativama i budu nagrađeni za društveno odgovorno ponašanje, dostupna je i u Crnoj Gori, saopštio je osnivač i izvršni direktor kompanije Branko Krsmanović tokom keynote predavanja „City&Me: Tvoj grad. Tvoj uticaj“.

Krsmanović je kazao da je projekat nastao iz želje grupe građana da utiču na promjene u svojoj lokalnoj zajednici. Kao ključne probleme izdvojili su nedostatak građanskog angažmana, zagađenje vazduha, slabo razvijenu kulturu reciklaže i nedovoljnu komunikaciju između građana i lokalnih institucija.

„City&Me je zamišljen kao platforma za dvosmjernu komunikaciju građana i grada. Korisnici mogu da prijave problem, opišu ga, navedu lokaciju i prilože fotografije, nakon čega se prijava upućuje nadležnoj službi. Prijavljeni problemi su javno vidljivi u aplikaciji“, naveo je Krsmanović.

Građani preko aplikacije mogu i da glasaju o lokalnim inicijativama, ali i da prikupljaju tokene kroz aktivnosti poput hodanja, trčanja, vožnje bicikla, reciklaže, prijavljivanja problema i glasanja.

„Tokene potom mogu koristiti za različite pogodnosti, poput karata za bioskop ili pozorište, kafe u partnerskim ugostiteljskim objektima ili kupovine sadnica. Mogu ih i donirati za društveno korisne akcije“, kazao je Krsmanović.

On je naveo da je kroz jednu od takvih akcija, u saradnji sa organizacijom Discover Srbija i Šumarskim fakultetom, posađeno 5.300 sadnica na 250 hektara, dok je cilj projekta sadnja oko pola miliona sadnica.

Prema njegovim riječima, City&Me trenutno djeluje u šest gradova u Srbiji i ima oko 64 hiljade korisnika, uz dodatne korisnike Viber chatbota.

Kompanija razvija i modele za mjerenje lokalnog uticaja kompanija i njihovih zaposlenih, uključujući procjene smanjenja emisija CO2 kroz hodanje, vožnju bicikla i druge aktivnosti.

City&Me je od juče dostupan i građanima Nikšića, Kotora i Podgorice, koji preko aplikacije mogu da prijavljuju probleme, glasaju, čitaju vijesti, trče, voze bicikl, recikliraju i za svoje aktivnosti dobijaju nagrade.

Krsmanović je poručio da je ambicija kompanije da projekat, koji je počeo kao lokalna inicijativa, proširi na evropsko tržište kroz saradnju sa gradovima, univerzitetima, organizacijama i kompanijama.

OD OTPADA DO RESURSA: PREDSTAVLJEN ZERO FOOD WASTE KONCEPT

Osnivačica i direktorka firme L-DEMA i koncepta Vodolija Nina Bulatović predstavila je Zero Food Waste koncept u okviru konferencije „Održivo liderstvo: od odluke do uticaja“, prvog događaja ovog tipa u Crnoj Gori, sa ciljem da pokaže kako otpad od hrane može biti pretvoren u resurs i ponovo uključen u cirkularni sistem.

Posebnost događaja bila je u tome što otpad od hrane nastao tokom zajedničkog ručka nije završio zajedno sa ostalim otpadom u kontejneru, već je prikupljen kako bi bio dalje obrađen i pretvoren u resurs.

U prostoru predviđenom za kafe-pauzu bio je postavljen Rinkle električni komposter, koji su učesnici mogli da vide i isprobaju, dok je u prostoru za ručak postavljen ECOVIM dehidrator, u koji je prikupljan otpad od hrane, zajedno sa odgovarajućom papirnom i kartonskom ambalažom, salvetama, papirnim slamčicama i čačkalicama.

Učesnici su tako dobili priliku da sami odlože ostatke hrane i neposredno se upoznaju sa načinom rada tehnologije.

„Zadatak ECOVIM dehidratora je da prikupljeni otpad od hrane preradi u sirovinu koja dalje može da se koristi u pripremi dohrane zemljištu. Zbog praktičnih razloga i kako se ne bi dodatno koristili resursi hotela, uređaj sa prikupljenim otpadom nakon događaja biće prenesen u prostorije firme L-DEMA, gdje će biti pokrenut ciklus prerade u trajanju od oko šest sati“, navela je Bulatović.

Nakon završetka procesa, uređaj proizvodi suvi supstrat, uz smanjenje zapremine prikupljenog otpada za oko 85 odsto i smanjenje njegove vlage za oko 95 odsto.

Bulatović je istakla i lično iskustvo primjene ovog koncepta, navodeći da otpad od hrane iz njenog stana već mjesecima ne završava u kontejneru, kao ni otpad od hrane iz poslovnog prostora firme.

Ideja je da ovaj zajednički primjer promjene posluži kao inspiracija i mogući model za buduće pilot-projekte na nivou opštine, komunalnog preduzeća ili hotela, kao i za potencijalnu saradnju sa Eko-fondom.

Kako je poručeno tokom predstavljanja, postoje rješenja i za manje i za veće količine otpada od hrane, a iskustvo sa manjim modelom može biti osnova za njihovu primjenu u većem obimu.

Na kraju konferencije, učesnici su imali priliku da uživaju u konceptu „Održivi ukusi“, realizovanom u saradnji sa kompanijom Wine Empire, koji je kroz primjer vinske industrije pokazao kako održivost izgleda u praksi.

Konferenciju „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“ organizovale su Vijesti, uz podršku Ministarstva energetike i rudarstva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Media Development Investment Fund-a (MDIF), MK Grupe i Menzies Aviationa.

Partneri projekta su Eko-fond, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, NLB Banka AD Podgorica, Jugopetrol, Coca-Cola HBC Crna Gora, Sistem-mne, L-dema, HiPP, Nu Energy, CROSS-REIS i Boka Verde.

( Biljana Matijašević )