SAD i Iran razmatraju postepeni izlazak iz rata
Teheran bi mogao da obnovi plovidbu u zamjenu za ukidanje američke blokade, ali nijedna strana ne želi prva da se odrekne svog glavnog aduta
Američki i iranski pregovarači u Njujorku razmatraju postepeni izlazak iz rata, koji bi podrazumijevao da Teheran ponovo otvori Hormuški moreuz, a Vašington ukine ekonomsku blokadu Irana, naveli su izvori bliski pregovorima.
Moreuz je postao glavni pregovarački adut u nastojanjima da se okonča gotovo sedmomjesečni sukob SAD i Irana, pri čemu Iran traži ublažavanje američke blokade koja guši njegovu ekonomiju, dok Vašington zahtijeva slobodan prolaz brodovima kroz globalno važnu rutu za snabdijevanje naftom, koju je Teheran sada blokirao.
Pregovori se suočavaju sa velikom preprekom jer nijedna strana ne želi prva da se odrekne svog glavnog sredstva pritiska, rekli su za Rojters dva iranska izvora, dva regionalna zvaničnika i dva zapadna diplomatska izvora. Ipak, iza iranskog stava stoji i svijest o ekonomskim posljedicama produženog sukoba.
Visoki iranski zvaničnik rekao je da bi najrealniji način za izlazak iz ćorsokaka bio fazni sporazum, prema kojem bi Iran dozvolio plovidbu kroz Hormuški moreuz u zamjenu za ukidanje američke ekonomske blokade, uz mogućnost da Teheran dobije pristup zamrznutoj imovini.
„Jedan od mogućih puteva bio bi da se kriza rješava u fazama. Prva bi bila ukidanje blokade i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza“, rekao je na marginama Generalne skupštine UN.
To bi podrazumijevalo da američki predsjednik Donald Tramp prihvati još jedno privremeno rješenje, nakon što je raniji dogovor propao u julu. Zbog toga jedan od ključnih izazova za pregovarače nije samo da osmisle sporazum, već i da obezbijede da eventualni ustupci budu dovoljno trajni da obje strane mogu da imaju povjerenja u njih, naveli su izvori
Tramp je rekao da smatra da bi SAD i Iran mogli postići dogovor nakon izbora za Kongres na sredini predsjedničkog mandata, koji se održavaju 3. novembra. Visoki evropski zvaničnik rekao je da Iranci „imaju veoma dugu listu zahtjeva“.
Bivši američki pregovarač Denis Ros rekao je da vidi svega 30 odsto šanse da sporazum bude postignut prije izbora, ali da bi obje strane mogle imati jače razloge da dogovor postignu prije nego poslije glasanja.
„Blokada je ono što zaista pritiska Irance. Ona ih guši“, rekao je Ros.
Dogovor prije izbora mogao bi da koristi Trampu, jer bi ponovno otvaranje Hormuškog moreuza moglo da smanji tenzije u Zalivu, obuzda cijene nafte i doprinese padu politički osjetljivih cijena benzina u SAD.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je danas da je Iran Vašingtonu predložio sedmodnevni plan za okončanje rata, a prema njegovim rečima, plan predviđa sprovođenje uslova iz memoranduma o razumijevanju koji su Vašington i Teheran postigli u junu, uključujući prekid neprijateljstava i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Aragči je istakao da je Iran spreman da odmah počne sprovođenje plana ukoliko Vašington na njega pristane, prenijela je Al Džazira
Šanse Irana da dobije prijeko potrebno ekonomsko olakšanje mogle bi biti veće dok Tramp još ima snažniji politički podsticaj da postigne sporazum.
Nakon izbora, rekao je Ros, Tramp bi mogao biti izložen manjim političkim ograničenjima i spremniji da pojača pritisak ili razmotri vojne opcije.
Pregovarački aduti kao prepreka?
Sredstva pritiska koja su Vašington i Teheran vratila za pregovarački sto mogla bi istovremeno da otežaju postizanje kompromisa.
Vašington kontroliše pritisak koji trenutno najviše pogađa Teheran, dok Teheran kontroliše pristup ključnoj energetskoj pomorskoj ruti. Nijedna strana ne želi da se odrekne tog aduta bez nečeg konkretnog zauzvrat.
To znači da izbori za Kongres možda nijesu toliko rok za diplomatiju koliko rok za očuvanje uslova koji diplomatske napore uopšte čine mogućim. Ako Vašington i Teheran ne uspiju da svoje pregovaračke adute pretvore u sporazum prije izbora, prostor za diplomatiju mogao bi da se suzi kako bude rastao rizik od eskalacije.
Dok istovremeno traži diplomatski izlaz iz sukoba, Teheran se priprema i za mogućnost obnove rata sa Vašingtonom, rekao je iranski zvaničnik, optužujući SAD da ekonomsku blokadu i prijetnju silom koriste kao sredstva prinude.
„Prsti su nam na obaraču“, rekao je visoki iranski zvaničnik. „Amerikanci znaju šta treba da urade, ali zbog njihovih pretjeranih zahtjeva šanse da diplomatija riješi ovu situaciju izuzetno su male.“
Regionalni izvori naveli su da je Teheran spreman da iz glavnog sporazuma izostavi zahtjev za naplatu tranzitnih taksi za korišćenje Hormuškog moreuza i umjesto toga ga stavi u poseban aneks, pošto je ukidanje blokade postalo hitniji prioritet.
Zalivske države odbacile su predlog o naplati tranzitnih taksi. Svaki eventualni aranžman bio bi privremen i ne bi značio da Iran formalno odustaje od svog stava, naveli su regionalni izvori.
SAD su dodatno pojačale ekonomski pritisak na Iran, uvodeći nove sankcije uz blokadu koja je gotovo zaustavila iranski izvoz nafte, važan izvor deviznih prihoda.
Ovog mjeseca Vašington je sankcijama obuhvatio preostale iranske komercijalne avio-kompanije i mreže koje ih podržavaju, u okviru kampanje čiji je cilj da se presijeku ekonomski kanali koji održavaju vladu i moćnu Revolucionarnu gardu. Tramp je upozorio da bi iranska ekonomija mogla da „propadne“ ukoliko ne bude postignut dogovor.
„Iran nije prvenstveno usredsređen na naplatu prolaska kroz Hormuški moreuz, već na očuvanje administrativne kontrole nad tim plovnim putem“, rekao je izvor. „Iran bi mogao biti spreman da odloži pitanje naplate, ali neće odustati od administrativne kontrole nad moreuzom.“
U središtu diplomatskih razgovora u Njujorku nalazi se suštinsko neslaganje: Vašington želi da pritiskom izdejstvuje ustupke, Teheran traži da pritisak bude uklonjen prije nego što ih napravi, dok zalivske države žele okončanje sukoba bez pretvaranja strateških plovnih puteva regiona u trajne pregovaračke adute.
Strah od "vječnog" sukoba
Tokom odvojenog sastanka sa Trampom u Njujorku, lideri zalivskih država tražili su jasniju sliku o tome šta Vašington želi da postigne nakon izbora za Kongres na sredini mandata, uključujući i to da li bi SAD ponovo pribjegle vojnoj akciji ukoliko Iran odbije da se vrati pregovorima.
Oni su zajednički odbacili mogućnost da Iran kontroliše Hormuški moreuz, poručivši da sloboda plovidbe mora biti obnovljena i da taj strateški plovni put ne smije postati sredstvo pritiska na zalivske države, naveli su regionalni izvori.
Ipak, uporedo sa upozorenjima u vezi sa Hormuškim moreuzom, lideri zalivskih zemalja snažno su insistirali na deeskalaciji i političkom procesu, što odražava odlučnost regiona da ostane van eventualnog novog sukoba između SAD i Irana.
„I dalje nije jasno šta je Trampov krajnji cilj, niti šta bi bila alternativa kampanji pritiska“, rekla je Ebtesam al-Ketbi, predsjednica Emiratskog centra za politike iz Abu Dabija.
„Iranci, nasuprot tome, znaju šta žele. Oni preko Hormuškog moreuza i Bab el-Mandeba preoblikuju regionalnu sliku sa jasnim ciljem, dok Vašington još nije definisao svoju mapu puta“, rekla je, misleći na moreuz Bab el-Mandeb koji povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom.
Ta neizvjesnost utiče i na kalkulacije Teherana. Deni Citrinovic, regionalni analitičar i bivši oficir izraelske vojne obavještajne službe, rekao je da razgovori u Njujorku nijesu promijenili osnovne stavove nijedne strane i da Iran vjerovatno neće odstupiti sve dok vjeruje da Tramp želi da izbjegne širu eskalaciju prije izbora za Kongres na sredini mandata.
„Blokada ih pogađa, ali umjesto da ublaži njihov stav, vjerovatno će ih podstaći na eskalaciju, jer vjeruju da su gotovi ako popuste“, rekao je Alan Ajr, bivši američki pregovarač za Iran.
Zapadni zvaničnik upoznat sa razgovorima dodao je: „Sve se vrti oko otvaranja Hormuškog moreuza. Svi smo pod pritiskom na domaćem planu, a Iranci to znaju.“
( N.B. )