I službe gledaju one što bi u vladu: Kako se širom Evrope provjerava integritet kandidata za članove izvršne vlasti

Predlog Vlade da se Ustav izmijeni kako bi se provjeravalo ko ulazi u nju, ne bi bio slučaj bez presedana, jer više zemalja Evrope ima praksu da prije postavljenja kontroliše javne funkcionere - kroz upitnike, pravilnike i rad specijalnih tijela.

To pokazuje analiza međunarodnih eksperata u koju su “Vijesti” imale uvid.

Vlada je sredinom avgusta utvrdila predlog za provjeru integriteta, a njime je planirano da šef države predlaže mandatara za sastav kabineta nakon sprovedene provjere integriteta, u roku od 30 dana od konstituisanja Skupštine, te da za mandatara ne može biti predložena osoba koja ne ispunjava uslove provjere integriteta. Isto bi trebalo da važi i za buduće članove izvršne vlasti.

Akt kojim je detaljnije propisano kako se vrši provjera integriteta je zakon o Vladi, koji se (u formi predloga) sedam mjeseci nalazi u “fioci” parlamenta.

Predlogom tog propisa predviđeno je da se postupak provjere integriteta vrši popunjavanjem upitnika i davanjem izjave na propisanom obrascu, kao i da te podatke provjeravaju Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) i organ uprave nadležan za naplatu poreza. Propisano je i da kandidat za mandatara upitnik i obrazac dostavlja predsjedniku, koji to bez odgađanja šalje nadležnim organima koji imaju rok od tri radna dana da proslijede mišljenje o tačnosti podataka.

Sredinom mjeseca u parlamentu nije bilo većine za otpočinjanje procesa izmjene najvišeg pravnog akta, a upitno je da li će je ubrzo i biti, s obzirom na to da je opozicija prekjuče najavila da neće sarađivati s Vladom i većinom sve dok se ne održi sjednica na kojoj treba da se odlučuje o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića.

Takva reakcija opozicije uslijedila je nakon što Mandić nije dozvolio javnosti da u direktnom prenosu sazna ko (ni)je bio u plenarnoj sali na prekjučerašnjoj sjednici, kad je trebalo da se utvrdi ima li kvoruma da se raspravlja o njegovom razrješenju.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebna je dvotrećinska podrška u najvišem zakonodavnom domu - najmanje 54 glasa. Do tog broja vlast ne može doći bez “ruku” opozicije.

Osim predloga o provjeri integriteta, u skupštinskoj proceduri je i onaj kojim se traži ukidanje imuniteta članovima Vlade za krivična djela u oblasti korupcije.

SPECIJALNA TIJELA U FRANCUSKOJ I LITVANIJI

U analizi se navodi da je u Albaniji onima koji su počinili krivična djela zabranjeno da budu dio Vlade, a kandidati za poziciju moraju da popune i potpišu obrazac izjave o integritetu, u kom se navodi odsustvo razloga koji sprječavaju izbor ili imenovanje.

Svaki državni organ ili pravno lice, uključujući i sudove, ima obavezu da sarađuje s tijelima kojima je povjerena kontrola podataka, a nesaradnja ili odbijanje saradnje predstavlja krivično djelo.

U Hrvatskoj biografije kandidata za ministre provjeravaju službe bezbjednosti na osnovu Zakona o bezbjednosnim provjerama, kako bi dobili odobrenje za pristup povjerljivim informacijama. Informacije iz navedenih bezbjednosnih provjera dijele se s premijerom, koji onda odlučuje želi li zadržati kandidaturu ministra.

Kad je u pitanju Francuska, imenovanje članova kabineta ministara i osoblja predsjednika države koje dolazi iz privatnog sektora u prethodne tri godine, podliježe provjeri integriteta koju sprovodi Visoko tijelo za transparentnost javnog života (HATVP). Mišljenje HATVP se mora poštovati, inače se imenovanje otkazuje.

Što se tiče Mađarske, ministri, državni sekretari, povjerenici, politički savjetnici, izaslanici premijera, politički direktori i predstavnici premijera podliježu kontroli nacionalne bezbjednosti. Cilj kontrole je da procijeni da li se u vezi s osobom može identifikovati bilo kakav rizik po nacionalnu bezbjednost.

U Litvaniji, prema tamošnjem propisu o sprečavanju korupcije, njihova Služba za specijalne istrage (SISL) mora pisano da dobije zahtjev da dostavi podatke o svim osobama koje će, između ostalog, imenovati predsjednik države, parlament i njegov rukovodilac, Vlada ili premijer, kao i o osobama koje će biti imenovane za zamjenike ministara i kancelare ministarstava.

“Ova procedura se primjenjuje i prije imenovanja lica od političkog (ličnog) povjerenja. Spisak informacija koje pruža SISL je strogo definisan zakonom i tijelo za imenovanje ga obavezno koristi isključivo u svrhu procjene podobnosti za položaj”, piše u analizi.

Provjera integriteta u Portugalu vrši se upitnikom o verifikaciji prije imenovanja novih članova vlade. Potencijalni kandidati popunjavaju upitnik prije nego što šef izvršne vlasti dostavi predlog predsjedniku države za kandidata za ulazak u vladu, potpredsjednika izvršne vlasti, ministra, državnog sekretara i državnog podsekretara.

Pošto ga kandidat popuni, upitnik se klasifikuje kao državna tajna. Nedostavljanje informacija i dostavljanje lažnih ili netačnih informacija dovodi do političke odgovornosti prema premijeru, koji može da preduzme odgovarajuće korake, uključujući i odbijanje da imenuje kandidata za člana vlade.

U Srbiji ministri podnose kartone s informacijama o imovini i prihodima po dolasku na funkciju i odlasku s nje, ali kartoni se ne provjeravaju “temeljno i sistematski” - makar bi tako trebalo da bude po tamošnjem zakonu o sprečavanju korupcije.

“GRECO smatra da provjere integriteta treba obavljati kad premijer razmatra lice za mjesto ministra. Provjere integriteta bi igrale važnu ulogu u sprečavanju korupcije i pružile priliku da se utvrde sukobi interesa lica predviđenih za određeni ministarski položaj. Tu preliminarnu provjeru bi mogle da obave, na primjer, službe premijera na osnovu već dostupnih kartona s informacijama o imovini i prihodima, pošto su potencijalni ministri često već na javnim funkcijama na kojima se traži da ih dostave i/ili razgovora sa službama premijera radi utvrđivanja potencijalnih rizika od sukoba interesa”, piše u analizi.

KOPRIVICA: NEMA VREMENA ZA BLOKADE

Komentarišući najave iz opozicije da neće sarađivati s Vladom i većinom na izmjenama Ustava dok se ne održi sjednica o Mandićevoj smjeni, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica (Demokrate) rekao je “Vijestima” da Crna Gora nema vremena za nove blokade.

“Evropski put ne smije biti uslovljen bilo čijom političkom taktikom. Naš strateški cilj je članstvo u EU i na tom putu moramo biti odgovorni prema građanima i državi. Još ranije smo naglasili da smo spremni na dijalog i konsenzus o ustavnim i zakonskim rješenjima koja su neophodna za zatvaranje Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava), a koja se tiču provjere integriteta”, naveo je on.

Ustvrdio je da Vlada nije predložila nijedno ustavno rješenje kojim se njoj uvećavaju ingerencije, moć, uticaj ili privilegije, nego naprotiv - da je svaka predložena promjena u cilju strožeg ograničenja vlasti i eliminisanja privilegija, ocjenjujući da je nefer taktika opozicije ucjenjivati na štetu društva.

Koprivica je podsjetio da Vlada ukida imunitet prvo sebi, pa i svakoj narednoj izvršnoj vlasti u cilju jednakosti i jačanja vladavine prava.

“... I onaj ko iz opozicije neće to da podrži do kraja, pokazuje otvorenu ucjenu na štetu društva. Prema tome, oni ucjenjuju državu i društvo, a ne Vladu i većinu. Poruke iz EU o konstruktivnom i fokusiranom nastavku rada u cilju dovođenja do kraja reforme, više su nego jasne i svi su ih dužni uzeti u obzir i usmjeriti se ka opštem interesu”, dodao je on.

Sagovornik je poručio da je suština obavezne provjere integriteta otkrivanje i prevencija konflikta interesa. Drugim riječima - ko hoće da vodi državu, ne može istovremeno da posluje s državom.

“Javna funkcija ne smije da služi privatnom biznisu njenog nosioca. To je i smisao preporuke GRECO i Venecijanske komisije, kao i našeg predloženog rješenja. Taj mehanizam je u interesu građana, jer sprečava da nosioci državnih funkcija budu ujedno poslovni partneri države i time vode društvo u korupciju i zaostajanje. Nema mjesta ni političkoj sujeti onih snaga koje nijesu uspjele na evropskom putu, kao što jeste ova Vlada, jer objektivni interes države nalaže dovršetak reforme”, istakao je on.

Skepsa iz opozicionih klupa

Ideja provjere integriteta nije naišla na odobravanje svih poslanika, naročito onih iz opozicionih klupa.

Šef Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je na sjednici parlamenta krajem avgusta da bi provjera integriteta “potpuno ukinula sistem podjele vlasti i demokratiju”, navodeći da se (u pravni sistem) ne mora po svaku cijenu uvoditi nešto što je nametnuto sa strane, a predstavljeno kao superiorno rješenje.

Sa Živkovićem je tada bio saglasan i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je upitao da li će provjera integriteta biti korišćena za eliminisanje političkih protivnika.

( Balša Rudović )