Orban otišao, a opet nije dobro: Spor Petera Mađara i Kijeva oko Karpatske osmorke i skladišta nafte

Za vrijeme vladavine Viktora Orbana, koji je izgubio izbore u aprilu 2026, odnosi Mađarske i Ukrajine bili su praktično na najnižoj tački. Orbanova vlada je u javnim kampanjama susjednu zemlju predstavljala kao „carstvo zla“, a za ruski rat protiv Ukrajine optuživala Kijev i Zapad.

Poslije promjene vlasti u mađarskoj politici prema Ukrajini uslijedio je primjetan zaokret, iako ne i preokret. Mađarski premijer Peter Mađar jasno je imenovao počinioca i žrtvu u ratu u Ukrajini, osudio antiukrajinske kampanje iz Orbanovog vremena i založio se za poboljšanje bilateralnih odnosa.

Granice Petera Mađara

Međutim, ubrzo su postale jasne i granice tog otopljavanja. Kao i tokom predizborne kampanje, Mađar je i kao šef vlade izjavio da će njegova zemlja Ukrajini pružati samo humanitarnu pomoć – ali ne i oružje.

Podršku Mađarske otvaranju pregovora o članstvu Ukrajine u EU Mađar je uslovio poboljšanjem položaja mađarske manjine u toj zemlji. Tvrdio je da su Mađari u Ukrajini „građani drugog reda“ i da nemaju manjinska prava, poput punog prava na obrazovanje na maternjem jeziku. Ni jedno ni drugo nije tačno. Ukrajinski parlament je, na primjer, još u decembru 2023. izglasao povlačenje planiranih restriktivnih odredaba o nastavi na jezicima manjina.

Mađar je bez prethodnog dogovora sa Kijevom javno odredio i uslove za prvi sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Preko Fejsbuka je pozvao Zelenskog u Beregovo, grad na zapadu Ukrajine u kojem živi veliki broj Mađara, kao da se taj grad nalazi na mađarskoj teritoriji.

Kijevu prekipjelo

Kijev je do sada učtivo prelazio preko djelimično nadmenih izjava novog mađarskog premijera. Međutim, ovih dana je ukrajinskom ministru spoljnih poslova Andriju Sibihi prekipjelo.

„Čini se da politika blokade i izolacionizma Viktora Orbana nastavlja da cvjeta i poslije njegovog odlaska“, napisao je Sibiha na mreži X.

Povod je spor oko jedne ukrajinske regionalne inicijative i planiranog mađarsko-ukrajinskog skladišta nafte.

Karpatska osmorka

Zelenski je krajem prošle sedmice pokrenuo novu regionalnu inicijativu pod nazivom „Karpatska osmorka“, odnosno C8. U zapadnoukrajinsku banju Bukovel pozvani su predstavnici Poljske, Slovačke, Češke, Mađarske, Rumunije, Srbije i Austrije, kao i predstavnik EU.

Razlike u rangu prisutnih zvaničnika bile su znatne. Dok su, na primjer, došli predsjednici Rumunije i Srbije Nikušor Dan i Aleksandar Vučić, kao i poljski premijer Donald Tusk, Slovačka je poslala samo državnog sekretara. Mađarsku je predstavljao tek otpravnik poslova njene ambasade u Kijevu.

Tokom sastanka, vodeće naftne kompanije Mađarske i Ukrajine, MOL i Naftogaz, potpisale su memorandum o razumijevanju.

On, između ostalog, predviđa izgradnju velikog skladišta nafte – na mađarskoj teritoriji – u blizini granice sa Ukrajinom.

U njemu bi ukrajinske rezerve nafte trebalo da budu bezbjedno čuvane od ruskih napada.

Predstavnici Orbanovog opozicionog tabora provokativno su u parlamentu pitali da li je vlada sprovela bezbjednosnu analizu planiranog skladišta.

Dok je on predsjednik vlade, rekao je Mađar, takvo skladište neće biti izgrađeno u Mađarskoj. Dodao je da je o tome još u nedjelju uveče poslao kratku poruku direktoru MOL-a Žoltu Hernadiju.

Mađar je takođe rekao da Mađarska ne učestvuje u Karpatskoj osmorki.

„Moram sve da vas ispravim, jer sam nekako iz ukrajinske štampe saznao da je Mađarska članica te ’Karpatske osmorke‘“, rekao je premijer. „To nije slučaj. Pozvani smo, ali iz opravdanog razloga nismo otišli.“

Mađar nije rekao koji je to „opravdani razlog“. Ostalo je nejasno i da li prisustvo otpravnika poslova mađarske ambasade predstavlja učešće Mađarske u inicijativi ili ne.

Nekoliko sati kasnije ukrajinski ministar spoljnih poslova Sibiha objavio je ljutitu poruku na mreži X, u kojoj je povukao paralelu sa Orbanovom politikom. Takva kritika, izrečena na taj način, nije nužno bila opravdana. Međutim, u nešto diplomatskijem tonu dodao je: „Iznenađeni smo nepotrebno konfrontativnim izjavama mađarskog premijera prema Ukrajini.“

Peter Mađar mu je direktno odgovorio na mreži X. Mađarska, kako je napisao, nije bila pitana za Karpatsku inicijativu, što je „potpuno neprihvatljivo“. Premijer je dodao da sve to liči na poruku: „Zdravo, osnovali smo fudbalski tim u susjednom selu. Doduše, ne poznajemo se, ali ti si u timu i moraš da doneseš loptu.“

Šta je smisao ove politike?

Mađarski portal Teleks Mađarovu naviku da i visokim političkim zvaničnicima lično odgovara na društvenim mrežama naziva „diplomatijom komentara“.

Mađarski politikolog Danijel Hegediš iz Instituta za evropsku politiku kaže za DW:

„Vidimo da mađarski premijer spoljnopolitička pitanja eskalira na društvenim mrežama, u obliku i trenutku za koje smatra da najbolje odgovaraju njegovim ličnim interesima i unutrašnjopolitičkim komunikacionim interesima vlade. To nije konstruktivno spoljnopolitičko ponašanje.“

U cjelini gledano, politika mađarske vlade prema Ukrajini, poslije početnog otopljavanja, sada djeluje nekoordinisano, impulsivno i bez jasnog cilja.

Jedan od motiva za ponašanje mađarskog premijera vjerovatno je strah da bi zbog odnosa prema Ukrajini mogao da izgubi popularnost i podršku u Mađarskoj.

Danijel Hegediš kaže da napadi iz Orbanovog tabora, prema kojima su Mađarova vlada i njegova stranka Tisa suviše naklonjene Ukrajini, trenutno „ne predstavljaju prijetnju niti opasnost za unutrašnjopolitički položaj Tise“.

Naprotiv, smatra Hegediš, postoji opasnost da oslabi povjerenje evropskih partnera u Mađarovu vladu ukoliko se stekne utisak da je „kontinuitet sa destruktivnim stavovima Orbanovog sistema znatno izraženiji od raskida sa njima“.

( Deutsche Welle )