Bjeković: Partije koketiraju sa glasačima i na taj način ne doprinose položaju LGBT osoba

Proces evropskih integracija u Crnoj Gori služi za partijsku promociju, zaštita ljudskih prava LGBTIQ osoba svodi se na zadovoljavanje forme bez suštinskih promjena, a teret sprovođenja državnih strategija i dalje nose organizacije civilnog društva.

Ovo je ocjena sa panel diskusije “Šta se reformiše, a ko se ignoriše”, koju je u okviru Prajd kafe događaja organizovao Kvir Montenegro, prenosi PR Centar.

Profesorica i prodekanica Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović ocijenila je da proces evropskih integracija u posljednje vrijeme služi isključivo za partijsku promociju.

„Koncept zaštite ljudskih prava je jedan od ključnih primjera kako često želimo samo da relativno zadovoljimo formu bez suštinskih promjena. Ne bih rekla da imamo unapređenje u oblasti zaštite ljudskih prava, baš naprotiv. Mislim da imamo mnogo veće izazove nego što je bilo ranije, posebno kada govorimo o implementaciji i uživanju standarda ili mehanizama za koje smo vjerovali da su odavno utvrđeni i dati nama kao građanima“, istakla je Đukanović.

Smatra da koncept građanina nije u fokusu.

„Mnogi donosioci odluka se isključivo svode na ono što može da bude konkretna izborna prednost ili ograničenje, a ne na nešto što zaista podrazumijeva veliku posvećenost procesu integracija ili unapređenju zaštite ljudskih prava“, kazala je Đukanović.

Ukazala je da posebnu pažnju treba posvetiti školskom sistemu, promjeni svijesti i edukaciji nastavnog osoblja.

„Naša djeca se odmalena oblikuju da jednostrano gledaju na različitost, a ove teme su posebno tabu kod većine predavača u osnovnim i srednjim školama. Nastavni kadar je najčešće diskriminatorno nastrojen prema ovim kategorijama. A najspornije je što su generacije sve konzervativnije i tradicionalnije“, ukazala je Đukanović.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, kako prenosi PR Centar, smatra da političke partije koketiraju sa glasačima, pogotovo sa onima koji su najekstremniji i najrigidniji, i na taj način ne doprinose položaju LGBT osoba u Crnoj Gori.

„Najveći problem je u implementaciji zakona, i dolazimo do toga da je donošenje podzakonskih akata najčešći problem u Crnoj Gori. Nije dovoljno samo donijeti zakon. Taj zakon mora biti izvršiv, odnosno nemoguće je postupati, čak i sudovima i drugim organima, ako nemate mehanizme da zakon učinite izvršivim“, smatra Bjeković.

Ocijenio je da svaki državni organ u Crnoj Gori ima obavezu da primijeni svaki standard koji proizlazi iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Bjeković je rekao da pred institucijom Ombudsmana nema mnogo predmeta koje su inicirale LGBTIQ osobe, ali to ne znači da problemi ne postoje.

„Duboko vjerujem da cijeli proces približavanja Evropskoj uniji mora da ima veze sa statusom pojedinih ranjivih grupa. Ako se ponašamo indiferentno prema tim obavezama, ako ignorišemo jednu grupu, bojim se da nismo na pravom putu“, kazao je Bjeković.

Komentarišući mlade ljude, ukazao je da oni nisu postali samo konzervativniji, već i mnogo ekstremniji nego ranije.

„Bojim se ekstremizacije koja će nas po mnogim pitanjima dovesti u teži i gori položaj. Kod mladih sve češće uočavamo sindrom nasilja, i on nije usmjeren samo prema jednoj grupi, nego prema svakome ko ne misli ili ne izgleda kao grupa koja želi da nasiljem nešto ostvari“, rekao je Bjeković.

Istakao je da, ako se sa najviše političke pozornice šalju homofobne poruke, „ne znam šta očekujemo od onih koji za njih glasaju ili u njima vide idole“.

Bjeković je izričit da članstvo u Evropskoj uniji neće riješiti sve probleme u Crnoj Gori, već da je standarde potrebno primijeniti odmah.

„Crna Gora nikad nije imala problem sa ratničkom hrabrošću, niti će vjerovatno imati dok postoji. Ali građanska hrabrost?! E, tu stajem“, ukazao je Bjeković.

Jovan Džoli Ulićević ispred Asocijacije Spektra istakao je da Crna Gora apsolutno nije poštovala osnovno ljudsko pravo trans osoba, a to je pravo na privatni i porodični život.

„Nije poštovala naše pravo na tjelesnu autonomiju, nije poštovala naše pravo da odlučujemo o svom životu. U tom smislu, mislim da država koja steriliše svoje građane nema šta da priča o ljudskim pravima, evropskim vrijednostima i evropskim integracijama“, jasan je Ulićević.

Vjeruje da postoje mnogi mehanizmi koji mogu da obezbijede da trans osobe ostvare pravo na samoodređenje.

„Crna Gora je imala i ima jedinstvenu šansu da usvajanjem Zakona o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoodređenja pokaže svijetu da ne ispunjava samo minimum koji se od nas traži, nego da može da usvoji progresivno zakonsko rješenje, koje jeste iskorak i pokazuje da imamo političke elite koje imaju bar nekakvu viziju“, kazao je Ulićević.

Smatra da institucije civilni sektor gledaju kao svoj servis.

„Zapravo je obratno. Institucije su servis građana. A nas institucije gledaju kao sopstveni servis, na koji kroz projekte autsorsuju ispunjavanje strategija. Neke stvari ostaju deklarativne i ostaće takve dok civilni sektor ne počne da odbija da bude servis ove države“, jasan je Ulićević.

Vjeruje da je pitanje odgovornosti ujedno i pitanje kako dalje.

„Moja odgovornost nije samo da završim posao za koji imam radno vrijeme. Moja odgovornost je da osjećam dužnost da radim stvari za koje se zalažem. Za mene je odgovornost inicijativa da u okviru svojih mogućnosti, u prostoru koji imam i sa resursima koje imam, pokrenem inicijativu da uradim određene stvari“, rekao je Ulićević.

Izvršna direktorka Kvir Montenegra Staša Baštrica ukazala je da država ne obavlja adekvatno svoj dio posla u postizanju mjerila predviđenih Strategijom za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba.

„Vrlo često sav posao pada na organizacije civilnog društva i one su te koje mahom rade na unapređenju položaja LGBTIQ osoba. Država apsolutno ne dodjeljuje dovoljna sredstva iz budžeta kako bi se mjerila ispunila, što ostavlja organizacije civilnog društva da se same snalaze i postižu ono na šta se država sama obavezala. To je vrlo loše, jer se na duže staze ne može postići planirana promjena“, sigurna je Baštrica.

Ukazala je da nedostaje podrška predstavnika institucija u rješavanju problema sa kojima se zajednica svakodnevno suočava.

„Čast izuzecima, ali nedostaje podrška institucija. Veliki problem je što postoji visok stepen homofobije i transfobije u samim institucijama. Cijeli sistem ne funkcioniše sinergično, već se mi iz organizacija civilnog društva, kao i sama zajednica, oslanjamo na malobrojne senzibilisane predstavnike i predstavnice institucija“, kazala je Baštrica.

Očekuje da institucije sistema malo više razmisle o modelima podrške organizaciji Montenegro prajda.

„Nema toga što organizacije civilnog društva nisu probale da bi se saradnja sa institucijama podstakla i podigla na viši nivo, ali bi institucije trebalo da počnu više da razgovaraju sa nama o tome šta nam treba i kako mogu da izađu u susret, da zajedno promijenimo društvo na bolje“, kazala je Baštrica.

( B.H. )