Kušnereva nije smjela da ubrizgava botoks: Ljekarska komora upozorila da Ukrajinka nije imala licencu za rad

Julija Kušnereva, koja je pacijentkinjama ubrizgala navodno falsifikovani preparat botoksa zbog čega su sa ozbiljnim posljedicama završile na liječenju na Infektivnoj klinici, nije imala licencu za rad u Crnoj Gori, niti je smjela da se bavi antiage medicinom shodno zakonu.

To su “Vijestima” kazali iz Ljekarske komore i poručili da to što je Kušnereva imala nostrifikovanu diplomu nije bilo dovoljno da obavlja zdravstvenu djelatnost u svojstvu ljekara na teritoriji Crne Gore.

Kušnereva se ovim poslom, bez licence za rad, nezakonito bavila najmanje tri godine unazad u Crnoj Gori, što potvrđuju fotografije i video-snimci na njenom profilu na društvenim mrežama. Preparat botoksa koji je ubrizgan pacijentkinjama, nakon čega su dobile botulizam - ozbiljno i teško stanje izazvano botulinskim toksinom, na divlje je, uz zaobilaženje zakonskih procedura i crnogorskog Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), dospio ilegalno na crnogorsko tržište i to u neregistrovani prostor, a ne zdravstvenu ustanovu, a nabavio ga je Dražen Lakićević.

Do danas nije poznato šta se nalazi u spornoj bočici lijeka, da li ima veće ili manje koncentracije botulinskog toksina, te da li je postojao hladni lanac do nelagalnog dospijeća na naše tržište.

Iz CInMED-a je “Vijestima” juče saopšteno da im nadležne institucije i dalje nisu dostavile nikakve podatke o seriji lijeka, njegovom pakovanju, kako bi se provjerilo da li ga je proizvođač registrovao za tržište Kosova ili ne.

Osnovni sud u Podgorici juče je odbio predlog tužilaštva da se Lakićeviću odredi zabrana napuštanja stana, a Kušnerevoj obavezno javljanje policiji i privremeno oduzimanje pasoša jer za njega nema dokaza da je “Dysport botox” bio škodljiv za zdravlje, dok za nju nema osnovane sumnje da je počinila nadriljekarstvo jer ima završen medicinski fakultet i diplomu ljekara priznatu u Crnoj Gori.

Nije smjela da radi kao ljekar

Iz Ljekarske komore “Vijestima” su juče odgovorili da nisu izdali licencu za rad Kušnerevoj, niti je ona podnosila zahtjev.

“Priznavanje, odnosno nostrifikacija inostrane diplome doktora medicine nije dovoljno za obavljanje zdravstvene djelatnosti u svojstvu ljekara na teritoriji Crne Gore. Važeća licenca za rad obavezan je uslov bez kojeg lice ne može neposredno obavljati zdravstvenu djelatnost”, kazali su iz komore.

Odgovorili su i da doktor medicine sa priznatom diplomom, ali bez licence za rad izdate u Crnoj Gori, ne smije pacijentima aplikovati botulinski toksin i obavljati antiage intervencije.

Iz Ljekarske komore su kazali da je članom 133 Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano da zdravstveni radnik može neposredno obavljati zdravstvenu djelatnost ako, pored odgovarajućeg nivoa kvalifikacije obrazovanja i položenog stručnog ispita, posjeduje licencu i faksimil. Istim članom, pojasnili su, izričito je zabranjeno obavljanje zdravstvene djelatnosti za koju zdravstvenom radniku nije izdata licenca.

“Čak i da je pribavila licencu za rad u Crnoj Gori, to samo po sebi ne bi bilo dovoljno za primjenu botulin toksina u estetske svrhe. Da bi mogla da sprovodi ovu proceduru, Julija Kušnereva morala bi da posjeduje sertifikat o završenoj edukaciji za primjenu botulin toksina, izdat od zdravstvene ustanove ili drugog tijela akreditovanog za sprovođenje takve edukacije, u skladu sa odgovarajućim standardom Evropskog komiteta za standardizaciju (CEN) i da ima najmanje dvije godine kliničkog iskustva nakon položenog stručnog ispita”, navode iz Ljekarske komore.

Pojasnili su da bi se procedura mogla obavljati isključivo u registrovanoj zdravstvenoj ustanovi, a ne u kozmetičkom salonu ili drugom neregistrovanom prostoru, dok bi zdravstvena ustanova morala da ispunjava propisane uslove u pogledu prostora, opreme, kadra i da posjeduje dozvolu Ministarstva zdravlja.

Prema pravilniku iz prošle godine, zdravstvena ustanova u kojoj se obavljaju antiage procedure mora da ima najmanje jednog specijalistu plastične, rekonstruktivne ili estetske hirurgije, specijalistu maksilofacijalne hirurgije ili specijalistu dermatovenerologije. Te procedure mogu, osim ovih specijalista, raditi i doktori medicine ili doktori stomatologije, sa minimalnim kliničkim iskustvom od dvije godine nakon položenog stručnog ispita, ako posjeduje sertifikat o završenoj edukaciji za sprovođenje tih metoda.

Sud: Nema nadriljekarstva, jer je ljekarka

U rješenju sudije za istragu Borka Lončara, koje se odnosi na Lakićevića, piše da sud nalazi da je on osnovano sumnjiv za produženo krivično djelo nedozvoljena trgovina, ali ne i za teško djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa proizvodnjom i stavljanjem u promet škodljivih proizvoda.

Sud u obrazloženju navodi da je za postojanje tog krivičnog djela potrebno utvrditi da je proizvod koji je osumnjičeni prodavao bio škodljiv za zdravlje, da je toga bio svjestan i da je htio da ga prodaje.

“Međutim, u spisima nema dokaza iz kojih proizilazi da je proizvod ‘Dysport botox’ koji je osumnjičeni prodavao škodljiv za zdravlje, a posebno nema dokaza do stepena osnovane sumnje da je osumnjičeni Lakićević imao u tom pravcu umišljaj”, piše u rješenju.

Iz Lakićevićeve odbrane, navodi sud, kojoj prema rješenju ne protivrječe drugi dokazi, proizlazi da je vjerovao da Kušnerevoj prodaje originalan proizvod i da mu je ona jednom prilikom rekla da je proizvod originalan. U tom pravcu, navodi se u rješenju, govori i prepiska osumnjičenih nakon što su se kod pojedinih pacijentkinja pojavile komplikacije.

Lakićević je, prema rješenju, u odbrani naveo da je kutije “Dysport botoxa” nabavljao od muškarca iz Albanije ili sa Kosova, koji mu ih je dostavljao preko vozača autobusa, a jednom i taksijem. Kazao je da je znao da nema dozvolu za prodaju botoksa i da radi kao komercijalista u farmaceutskoj kući.

Naveo je i da nije znao da li je riječ o originalnom proizvodu, ali da je očekivao da će ga Kušnereva provjeriti, te da mu je kasnije rekla da je botoks dobar i originalan. Prema rješenju, Lakićević je kazao i da je tek kada mu je Kušnereva rekla da se neke pacijentkinje žale na određene simptome prvi put čuo da takve komplikacije mogu da nastanu od botoksa, te da ga, da je to znao, nikada ne bi nabavljao.

ODT je za njega tražio zabranu napuštanja stana, navodeći da je ranije dva puta osuđivan za krivična djela iz koristoljublja i da postoji opasnost da ponovi krivično djelo. Sudija za istragu je taj predlog odbio, navodeći da se zabrana napuštanja stana određuje kao alternativa pritvoru zbog opasnosti od bjekstva ili skrivanja, a da takve opasnosti u ovom slučaju nema.

U rješenju se navodi i da se Lakićević odmah odazvao na poziv, da je dostupan organima postupka i da ne ometa krivični postupak, kao i da je zaposlen i otac troje djece.

U odvojenom rješenju sud je odbio i predlog ODT-a da se Kušnerevoj odrede mjere obaveznog javljanja Upravi policije i privremenog oduzimanja pasoša. Tužilaštvo je te mjere predložilo jer je ona strana državljanka. Kušnerevoj se na teret stavlja teško djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa nadriljekarstvom.

Međutim, u rješenju se navodi da krivično djelo nadriljekarstvo čini onaj ko se bez odgovarajuće stručne spreme bavi liječenjem ili pružanjem drugih medicinskih usluga i da je uslov za postojanje tog djela da osoba nema diplomu medicinskog fakulteta.

Prema rješenju, Kušnereva je dostavila kopiju diplome Nacionalnog medicinskog univerziteta O. O. Bogomoljca za opštu medicinu. U spisima se, navodi sud, nalazi i rješenje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija od 4. septembra ove godine kojim joj je priznata diploma o stečenom visokom obrazovanju i stručnom nazivu ljekar, specijalnosti opšta medicina, nakon šestogodišnjih studija u Kijevu.

“Krivično djelo nadriljekarstvo je krivično djelo koje se primjenjuje samo u odnosu na tzv. ‘lažne’ ljekare, a što osumnjičena nije”, piše u rješenju. Sud je kao dodatni razlog naveo da nema dokaza do nivoa osnovane sumnje da je Kušnereva imala umišljaj za izvršenje tog krivičnog djela.

Prema rješenju, ona je u odbrani navela da je botoks koji je nabavljala ubrizgavala sebi i majci i davala koleginici, da su pakovanja imala etiketu i uputstvo za upotrebu i da ništa nije ukazivalo da su sporni. Navela je i da je isti “Dysport botox”, koji je smatrala prestižnim francuskim brendom, koristila i u Ukrajini.

( Ana Komatina, Jelena Kočanović )