Kalezić: Preskakanje srca često posljedica stresa i umora, postoje simptomi zbog kojih bi trebalo podražiti savjet
„U velikom procentu to preskakanje srca bude benigne prirode. Najčešće je to zbog stila života, hroničnog psihosocijalnog stresa, velikog unosa kofeina, energetskih napitaka i nesanice“, kazao je Kalezić
Preskakanje i lupanje srca često su posljedica stresa, umora, nedostatka sna ili većeg unosa kofeina. Ipak, postoje simptomi zbog kojih bi trebalo potražiti savjet kardiologa, kazao je za Boje jutra na Televiziji Vijesti dr Milovan Kalezić, kardiolog Kliničkog centra Crne Gore, povodom Svjetskog dana srca.
„U velikom procentu to preskakanje srca bude benigne prirode. Najčešće je to zbog stila života, hroničnog psihosocijalnog stresa, velikog unosa kofeina, energetskih napitaka i nesanice“, kazao je Kalezić.
Ipak, upozorava da posebno treba obratiti pažnju ukoliko se lupanje srca javlja tokom fizičkog napora ili je praćeno vrtoglavicom i gubitkom svijesti.
„Ako pacijent kaže: krenem nešto da radim i onda krene srce da mi lupa, a posebno ako tokom lupanja srca ima omaglicu ili krizu svijesti, to su simptomi na koje treba odmah obratiti pažnju“, istakao je kardiolog.
Kalezić podsjeća da bol u grudima nije jedini znak mogućeg srčanog problema. Umor i smanjena tolerancija fizičkog napora takođe mogu biti upozorenje.
„Jedan simptom koji se najčešće zanemaruje je zamaranje pri nekim uobičajenim fizičkim aktivnostima. Pacijent jednostavno počne da se zamara, pa smanjuje aktivnosti, a zapravo može postojati kardiološki problem“, kazao je.
Često se može čuti da su preskakanje i lupanje srca povezani sa Helicobacter pylori infekcijom. Međutim, kardiolog kaže da za takvu direktnu vezu nema dovoljno dokaza. Kako objašnjava, tegobe iz želuca i bolovi mogu kod nekih pacijenata izazvati osjećaj lupanja srca, pa se simptomi često međusobno povezuju.
„Često kada izliječe Helicobacter pylori, te tegobe prestanu i onda kažu: izliječio sam aritmiju. Ne treba svako lupanje srca vezivati za heliko bakteriju. Ako imate lupanje srca, treba uraditi kardiološku procjenu, a po potrebi i pregled gastroenterologa“, poručio je Kalezić.
Kao najvažnije faktore rizika za zdravlje srca navodi visok krvni pritisak, povišen holesterol, pušenje, šećernu bolest, gojaznost, neadekvatnu ishranu i nedostatak fizičke aktivnosti.
( Suzana Ćetković )