Vlast ne popušta, opozicija ne odstupa: EU traži dogovor o drugom paketu ustavnih izmjena, partije ne mrdaju ni pedalj

Vlast i opozicija još ne približavaju stavove o usvajanju novog paketa izmjena Ustava, i pored poruka iz Evropske unije (EU) da treba ispuniti ključne obaveze države u oblasti vladavine prava, od kojih zavise tempo i uspješnost procesa pristupanja toj zajednici.

Skupština se 16. septembra nije izjasnila o Vladinom predlogu da se uvede provjera integriteta kandidata za članove izvršne vlasti, jer za pokretanje te ustavne promjene nije bilo potrebne dvotrećinske većine, odnosno najmanje 54 glasa. Za stavljanje predloga na dnevni red glasalo je 46 parlamentaraca, nakon čega je sjednica prekinuta, uz najavu dodatnih razgovora vlasti i opozicije.

Politički spor dodatno je produbljen nakon što 24. septembra nije održana sjednica na kojoj je trebalo da se raspravlja o inicijativi Demokratske partije socijalista (DPS) za razrješenje predsjednika zakonodavnog doma Andrije Mandića. Potez vladajuće većine da uskrati kvorum za početak sjednice i odluka Mandića da ne dozvoli javnosti da u direktnom prenosu sazna ko (ni)je bio u plenarnoj sali - rezultirali su porukom DPS-a da prekida institucionalnu saradnju s Vladom i parlamentarnom većinom dok se poslanicima ne omogući da se izjasne o smjeni Mandićevoj.

Povod za tu inicijativu je Mandićev javni telegram saučešća povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.

Iz DPS-a su juče “Vijestima” rekli da ne odstupaju od svojih stavova.

“Stav je ostao isti - nema institucionalne saradnje s Vladom i parlamentarnom većinom dok se ne održi sjednica na kojoj će poslanici moći slobodno da se izjasne o smjeni Mandića”, kazali su iz te stranke odgovarajući na pitanja da li se njihov stav o pitanju podrške drugom paketu izmjena Ustava promijenio nakon poruke Delegacije EU - da te amandmane treba što prije usvojiti uz široku političku podršku, kao i koji su uslovi opozicije da bi podržala izmjene najvišeg pravnog akta.

Uz predlog o integritetu, u proceduri je i onaj kojim se traži da se Ustavom ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela u oblasti korupcije.

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša juče je na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje novinara u vezi s porukama iz EU da se izdignu iznad razlika i sarađuju, kazao da je Evropski savez “nebrojeno puta pokazao da se izdigao”.

“Međunarodnim partnerima zahvaljujemo na sugestijama i poštujemo ih, ali odluke donosimo sami”, rekao je Mugoša i poručio da je loptica u dvorištu vlasti i da zato očekuje “znatno više odgovornosti, a manje kukavičluka”.

S druge strane, iz vladajuće većine nema odgovora na pitanje da li su spremni na kompromis koji bi omogućio nastavak razgovora o usvajanju amandmana na Ustav.

Na pitanja “Vijesti” da li su spremni da obezbijede kvorum za novu sjednicu o razrješenju Mandića kako bi uklonili prepreku za nastavak razgovora s opozicijom o izmjenama Ustava, te kako će obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za ustavne izmjene ako opozicija ostane pri svom stavu - juče nisu odgovorili Pokret Evropa sad (PES), Mandićeva Nova srpska demokratija (NSD) i Demokrate.

Razdvojiti procese, ali vlast može da prelomi

Analitičari različito gledaju na odluku opozicije da podršku ustavnim izmjenama uslovi održavanjem sjednice o razrješenju Mandića. Dok koordinator Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić smatra da ta dva procesa treba razdvojiti i voditi paralelno kako politički spor ne bi prerastao u institucionalni zastoj, programski direktor u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović ocjenjuje da je zahtjev opozicije legitiman i da vlast može relativno jednostavno ukloniti prepreku obezbjeđivanjem sjednice i kvoruma.

“Ustavne izmjene ne bi trebalo posmatrati kao sredstvo za rješavanje pojedinačnih političkih sporova. O pitanju sjednice o razrješenju Mandića treba razgovarati kroz parlamentarnu proceduru”, rekao je Marić “Vijestima”.

On je kazao da je legitimno da opozicija, kroz insistiranje na političkim pregovorima i uklanjanju opstrukcije vezane za moguće izglasavanje nepovjerenja predsjedniku parlamenta, vrši pritisak, provocira stabilnost parlamentarne većine, ali smatra da istovremeno treba nastaviti razgovore o ustavnim amandmanima i pokazati da je prioritet proces evropskih integracija, što je, napominje, primarni nacionalni cilj u ovom trenutku.

Petar Đukanović ističe da zahtjev opozicije ne stoji izvan evropskog puta, već je direktno povezan s vrijednostima na kojima se on zasniva.

U pitanju je, kaže, odnos prema ratnim zločinima i genocidu, čija je relativizacija nespojiva s evropskim putem.

“Ne bih rekao da ovaj zahtjev išta komplikuje, a pozicija jednog čovjeka, koji nije poslije onog što je uradio dostojan te funkcije, nije važnija od procesa koji je važan za cijelo društvo i državu”, ocijenio je Đukanović.

Kako je dodao, da ima volje koja se zasniva na posvećenosti prinicipima, ne samo deklarativno, situacija bi bila vrlo lako rješiva. Sjednica i kvorum su, kaže, tehnički jednostavni i mogu se obezbijediti brzo, pa proces ne bi morao trpjeti, ali je problem što se većina ponaša partijsko-kalkulantski i zavisni su jedni od drugih, “a jasno je da su taj partikularni interes odlučili da stave ispred javnog i nikakva obrazloženja to ne mogu sakriti”.

“Opozicija ima ispravne razloge za svoj stav, a za to bi moralo biti više razumijevanja i u EU, čiji je javno izražen stav na liniji vrijednosti za koje se i opozicija zalaže kroz ovu inicijativu”, naveo je.

Druga kriza u nekoliko mjeseci

Delegacija EU ranije je poručila da drugi paket ustavnih izmjena spada među preostale ključne obaveze Crne Gore u oblasti vladavine prava i da bi trebalo da bude usvojen brzo i odgovorno, uz široku političku podršku. Iz Delegacije su tada naveli i da su u redovnoj komunikaciji s predstavnicima vlasti i opozicije.

Na pitanja “Vijesti” da li će ponovo posredovati i organizovati novi sastanak vlasti i opozicije, iz Delegacije EU juče nijesu odgovorili.

Takav scenario ne bi bio nov. Predstavnici vlasti i opozicije već su 18. septembra razgovarali o ovom paketu ustavnih izmjena upravo u prostorijama Delegacije EU, ali konkretan dogovor tada nije postignut. Prema tadašnjim informacijama, opoziciji je detaljno predstavljeno Vladino rješenje, uz mogućnost njegovog korigovanja.

To je ujedno druga ozbiljnija politička kriza u posljednjih nekoliko mjeseci, koja prijeti da zakoči proces ustavnih promjena potrebnih u završnici evropskih pregovora.

Prva je izbila tokom ljeta, nakon spora vlasti i opozicije oko zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ali i drugih pitanja za koja je bila potrebna šira parlamentarna saglasnost. Dogovor je tada postignut početkom jula uz posredovanje Delegacije EU.

Vlast i dio opozicije potom su 7. jula potpisali Sporazum o prevazilaženju parlamentarne krize, kojim su se obavezali na izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, formiranje posebnog tijela koje će pratiti njihovu primjenu, širi dogovor o skupštinskim imenovanjima i nastavak ustavnih reformi. Upravo je taj sporazum otvorio prostor da vlast i opozicija zajedno pokrenu tadašnji proces izmjena Ustava.

EU može pomoći, ali...

Odgovarajući na pitanje koliko je realno da vlast i opozicija postignu kompromis oko ustavnih izmjena ako spor oko sjednice o Mandiću ostane neriješen, i da li bi novo posredovanje Delegacije EU moglo biti presudno za izlazak iz zastoja, Boris Marić kaže da je poruka EU prilično jasna - očekuje se napredak i što širi politički konsenzus, a ako se dva pitanja potpuno vežu jedno za drugo, rizikuje se da spor preraste u institucionalni zastoj, što, tvrdi, to nije interes građana.

Smatra da je kompromis moguć, ali da je za njega potrebno da i vlast i opozicija pokažu spremnost da odvoje ono što su njihovi politički interesi od pitanja koja imaju dugoročniji državni značaj.

“Ne bih očekivao da Delegacija EU može riješiti spor umjesto domaćih političkih aktera. Može, međutim, pomoći da se ponovo otvori prostor za razgovor i da se pronađe kompromisna formula, što vjerujem da će se i desiti. Postaje donekle degutantno permanentno insistiranje domaćih političkih elita na posredovanju predstavnika briselske administracije u domaćim političkim igrama i ćeranjima”, kazao je.

Poručuje da je odgovornost na crnogorskim političkim akterima, a da EU može posredovati, ohrabrivati i ukazivati na posljedice zastoja, ali ustavne promjene moraju biti rezultat domaćeg političkog dogovora.

“Suština je da ne bi trebalo dozvoliti da jedno otvoreno političko pitanje blokira cijeli proces. Ako postoji politička volja, ova dva procesa mogu se voditi paralelno - razgovori o Mandiću kroz parlamentarnu proceduru, a razgovori o ustavnim izmjenama kroz dijalog vlasti i opozicije”, zaključio je Marić.

Petar Đukanović podsjeća da je Crna Gora u završnoj fazi pregovora, u kojoj je važno održati tempo. Ističe da je ulog veliki za sve, što situaciju čini komplikovanom.

“Većina mora odmjeriti cijenu zaštite jedne funkcije u odnosu na sve ostalo, a glasovi opozicije su neophodni za nastavak usvajanja reformskih zakona i zatvaranje poglavlja”, kazao je.

Prema njegovim riječima, realno je da će pritisak na opoziciju biti veliki, a u javnosti je više onih koji požuruju članstvo, svako iz svog ugla, nego onih koji brane princip.

“Zato se postavlja pitanje koliko će opozicija moći da ostane dosljedna. Mislim da bi bilo veoma važno da EU svim akterima jasno stavi do znanja da se temeljne vrijednosti ne mogu žrtvovati ni radi dinamike procesa”, poručio je.

Smatra da je ovo posljedica dugotrajnog popuštanja EU prema procesima u društvu koji su suprotni suštinskoj evropeizaciji. Ti procesi su se, kako kaže, otrgli kontroli, sad komplikuju situaciju i već su nanijeli ozbiljnu štetu društvu, jer je stvoren prostor za snaženje vrijednosti koje su sve samo ne evropske i civilizacijske.

( Biljana Matijašević )