Registar akutnog koronarnog sindroma za deset godina evidentirao gotovo 9.000 hospitalizacija
Analiza je pokazala snažan uticaj faktora rizika na koje se može djelovati – prije svega prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti, fizičke neaktivnosti i povišenog krvnog pritiska
U Crnoj Gori, u periodu od 2013. do 2023. godine, Registar akutnog koronarnog sindroma evidentirao je gotovo 9.000 hospitalizacija, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZCG), povodom 29. septembra - Svjetskog dana srca.
Kazali su da je Svjetski dan srca važan datum u Kalendaru javnog zdravlja, posvećen podizanju svijesti o značaju prevencije i liječenja bolesti srca i krvnih sudova.
"Želimo da podsjetimo svakog pojedinca da briga o kardiovaskularnom sistemu nije samo medicinska preporuka, već najljepši dar koji možemo pokloniti sebi i svojoj budućnosti. Kroz snagu prevencije, edukaciju i male, svakodnevne promjene u životnim navikama, zajedno imamo moć da preokrenemo statistiku i izgradimo zdravije društvo", piše u saopštenju.
Na globalnom nivou, prema podacima Svjetske federacije za srce, bolesti srca i krvnih sudova su glavni uzročnik smrtnosti u svijetu i svake godine odnesu više od 20,5 miliona života. Zabrinjavajuća je i činjenica da značajan dio tih statistika čine prijevremeni gubici života kod osoba koje su mlađe od 70 godina, ističe IJZCG.
"U Crnoj Gori, u periodu od 2013. do 2023. godine, Registar akutnog koronarnog sindroma evidentirao je gotovo 9.000 hospitalizacija. Analiza je pokazala snažan uticaj faktora rizika na koje se može djelovati – prije svega prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti, fizičke neaktivnosti i povišenog krvnog pritiska", navodi Institut.
Registar akutnog koronarnog sindroma je zbirka podataka o obolijevanju od akutnog koronarnog sindroma koji podrazumjeva širok spektar bolesti srca i krvnih sudova srca predstavljenih različitim kliničkim manifestacijama, počev od nestabilne angine pektoris do infarkta miokarda - tj. infarkta srca.
Kod značajnog broja oboljelih registrovani su poremećaji lipidnog statusa (hiperholesterolemija i/ili hipertrigliceridemija), šećerna bolest, kao i učestala upotreba duvanskih proizvoda. Najveći broj oboljelih pripada starosnoj dobi od 55 do 79 godina, ali se kardiovaskularne bolesti javljaju i kod mlađih osoba, što, kako se ističe u saopštenju, ukazuje na potrebu za ranom i kontinuiranom prevencijom tokom cijelog života.
"Kardiovaskularne bolesti razvijaju se postepeno i često se klinički manifestuju tek nakon višegodišnjeg djelovanja rizičnih ponašanja i metaboličkih poremećaja. Ipak, procjenjuje se da se do 80% prijevremenih smrti može spriječiti pravovremenim i dostupnim preventivnim mjerama, organizovanim skriningom i dosljednim usvajanjem zdravih životnih stilova", napominje IJZCG.
Kazali su da pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost odgovarajućeg intenziteta i prestanak pušenja čine temelj djelotvorne primarne i sekundarne prevencije.
"Vaše srce približno je veličine pesnice i najjači je mišić u tijelu koji počinje da kuca već u trećoj sedmici nakon začeća, te ako doživite 70 godina, otkucaće oko 2,5 milijardi puta. Uprkos toj izuzetnoj snazi, srce ostaje ranjivo na ključne faktore rizika kao što su upotreba duvanskih proizvoda, dijabetes, povišeni holesterol, nezdrava ishrana i arterijska hipertenzija", napominju.
Ističu da je visok krvni pritisak ili hipertenzija ozbiljan zdravstveni problem, jer vremenom oštećuje srce i krvne sudove.
"Zbog povećanog pristiska na zidove arterija, srce mora da radi jače, što dovodi do zadebljanja srčanog mišića i smanjenja njegove efikasnosti. Budući da se visok pritisak često naziva i 'tihim ubicom' jer nema očigledne simptome, redovno mjerenje je od vitalnog značaja."
Institut je tim povodom izradio Dnevnik mjerenja krvnog pritiska, kako bi pacijenti mogli da bilježe i prate svoje vrijednosti.
Redovno vođenje evidencije, kako su kazali, ključno je za sagledavanje stanja i pomaže ljekarima da procjene efikasnost terapije, a dnevnik će biti "dragocjen alat koji olašava saradnju između pacijenta i ljekara, a sve u cilju očuvanja zdravlja srca."
"Poruka Svjetskog dana srca 2026 glasi: 'Don’t Miss a Beat' (Svaki otkucaj je važan) sa fokusom na prepoznavanje znakova i simptoma kardiovaskularnih bolesti, zaštitu zdravlja srca i potrebu za konkretnim djelovanjem. Svako može dati doprinos usvajanjem zdravih životnih navika, pružanjem podrške bližnjima, kao izgradnjom okruženja koje omogućava zdrav izbor kao najbolji izbor", poručuju iz Instituta.
Naveli su i više savjeta za "zdravo srce i dugovječnost".
"Ljubav prema sebi počinje brigom o svom srcu! Svaki otkucaj srca je podsjetnik na život koji imate. Čuvajte ga! Hranite se raznovrsno i umjereno: svakodnevno jedite povrće i voće. Zamijenite slatkiše svježim voćem. Pijte vodu ili napitke bez šećera. Ograničite unos prerađene hrane koja često sadrži velike količine soli, šećera i masnoća. Izbjegavajte upotrebu duvana i duvanskih proizvoda! Prestankom pušenja unapređujete zdravlje, ali i zdravlje osoba oko vas. Izbjegavajte upotrebu alkoholnih pića! Budite svakodnevno fizički aktivni – održavajte zdravu tjelesnu težinu. Budite fizički aktivni 30-60 minuta dnevno. Pokrenite se svaki dan - idite stepenicama, hodajte ili vozite bicikl. Igranje, šetnja, kućni poslovi, ples – sve se računa! Svaki korak je važan!Dva ili više dana u nedjelji vježbajte ciljane mišićne grupe. Redovno pratite svoje zdravstveno stanje i uzimajte propisanu terapiju! Kontrolišite krvni pritisak, šećer u krvi i lipidni status – to je ključ za procjenu rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ne zanemarujte simptome kao što su bol ili nelagodnost u grudima, otežano disanje, mučnina ili iznenadna slabost", piše u saopštenju.
( B.H. )