Sto godina Dečića - klub stariji od današnjih podjela
Nastao 1926. godine, iza starih kuća i sokaka, među običnim ljudima koji vjerovatno nijesu mogli ni zamisliti da će klub koji stvaraju dočekati svoj stoti rođendan...
Fudbalski klub Dečić slavi veliki jubilej 100 godina postojanja i za to vrijeme mijenjale su se države i granice, vlasti i zastave, generacije i običaji, ali je u Tuzima ostajalo nešto što je povezivalo generacije - jedno ime, jedan dres i jedan klub.
Bivši fudbaler Zejnel Muminović je, u autorskom tekstu dostavljenom agenciji MINA , istakao da se u starim i mnogo siromašnijim Tuzima, u vremenu gladi, nemaštine i izazova, rodila ideja o fudbalskom klubu.
"Nastao 1926. godine, iza starih kuća i sokaka, među običnim ljudima koji vjerovatno nijesu mogli ni zamisliti da će klub koji stvaraju dočekati svoj stoti rođendan. Dečić nije nastao u kabinetu niti kao projekat neke vlasti. Nije ga osmislila politička partija, niti mu je identitet skrojen prema potrebama jednoga vremena", kazao je Muminović.
On je istakao da su Dečić osnovali Bišo Čulić, Halil Lekić, Stevo Koprivica, Huso Drešević, Selman Đurđević, Šućo Mandić, Jakup Lekić i Cufo Muminović.
"Nijesu nam ostavili samo fudbalski klub. Ostavili su nam dio istorije toga mjesta. Njihova imena čine same temelje Dečića i njegov najdublji korijen. Zato se, poslije čitavog vijeka, moramo vratiti jednostavnim pitanjima: Đe je izvor? Đe je korijen? Ko je ovđe śeme zasijao? I čiji je zapravo Dečić?", napisao je Muminović
Prema njegovim riječima, odgovor bi morao biti jednostavan.
"Dečić pripada Tuzima. Ne jednoj partiji. Ne jednoj vlasti. Ne jednoj naciji. Ne jednoj generaciji. Tuzima", stoji u autorskom tekstu Muminovića.
On je podsjetio da su Dečić kroz decenije podizali i održavali sami Tuzani - generacija za generacijom.
"Kroz istoriju kluba nijesu prolazili ljudi razvrstani po nacionalnim kolonama, već fudbaleri, treneri, navijači i đeca koja su sanjala da jednoga dana istrče na teren u njegovom dresu. Ljudi različitih nacija i jezika", istakao je Muminović.
On je naglasio da je Dečić decenijama bio "vjerna slika Tuza - multinacionalan, prkosan i zajednički".
"U tome je njegova najveća vrijednost: nije morao glumiti multikulturalnost - on ju je živio. Generacije Tuzana podizale su klub kada nije bilo ni velikih para, ni moderne infrastrukture, ni evropskih utakmica. Voljele su ga i kada je pobjeđivao i kada je gubio, kada se išlo naprijed i kada se ispadalo iz lige", smatra Muminović.
On je podsjetio da je iz takvoga Dečića izašao i Refik Šabanadžović, "dječak iz Tuza", koji je stigao do najveće evropske fudbalske scene i ime našega kraja pronio daleko izvan granica Crne Gore.
"Zato današnje sportske uspjehe Dečića treba pozdraviti bez zadrške. Posljednjih godina ostvareni su istorijski rezultati, napredovali su stadion, infrastruktura i omladinski pogon, i na tome treba iskreno čestitati. Ali sportski uspjeh ne daje nikome pravo vlasništva nad istorijom", naveo je Muminovć.
On smatra da što je klub uspješniji, veća je obaveza onih koji njime upravljaju da razumiju što su naslijedili.
"Dužnost nam je zato da postavimo pitanje: Ko zaista upravlja Dečićem? Jesu li to legalno izabrani organi kluba ili neformalne strukture koje preko sporta diktiraju dešavanja u samoj opštini? Ako Opština ima osnivačka prava, ako se u klub ulaže javni novac, onda javnost ima pravo da zna kako se donose odluke i ko ih donosi", napisao je Muminović.
On je naglasio da transparentnost nije napad na klub - ona je način da klub zaštitimo od svake vlasti, i ove i neke buduće.
"Jer vlasti se mijenjaju. A Dečić mora ostati. A onda dolazimo do grba, do boja i do simbola. Plavo-bijeli Dečić postoji u porodičnim fotografijama, starim novinskim izvještajima, na izblijedjelim dresovima i u uspomenama ljudi koji su neđeljama išli na utakmice mnogo prije nego što je podrška ovome klubu mogla donijeti bilo kakav društveni ili politički prestiž", istakao je Muminović.
Prema njegovim riječima, plavo-bijela boja bila je za mnoge od nas djetinjstvo, emocija i čista tradicija.
On je naglasio da zato zamjena tradicionalnih plavo-bijelih boja crveno-crnim nije mogla biti doživljena samo kao pitanje dizajna, niti se smije ćutati pred činjenicom da se iza ove promjene kriju agresivne nacionalističke težnje.
"Time se pravi dvostruka šteta: političkim nametanjem skrnavi se značaj crveno-crnih boja, dok se plavo-bijela tradicija Dečića nasilno briše. Ne zato što su crvena i crna manje vrijedne boje - naprotiv. Upravo zato što imaju snažno i legitimno značenje za albanski narod, ne treba ih pretvarati u sredstvo političkoga nadmetanja oko kluba koji pripada svima", napisao je Muminović.
On je ponovio da je albanski identitet neodvojivi i dragocjeni dio Tuzi, njihove istorije i sadašnjosti.
"Ali nije jedini identitet ovoga kraja - ni danas, niti je to bio u prošlosti. Kada se potiru tradicionalne klupske boje i prekraja istorijska memorija, to prestaje da bude samo fudbalsko pitanje - to je udar na same temelje našega suživota. Prava ljubav prema klubu ne kupuje se", istakao je Muminović.
Govoreći o navijačima, on je kazao da svjedočimo apsurdu na tribinama.
"Gledamo vatrene navijače koji su ljubav prema Dečiću otkrili tek nakon promjene njegovih simbola, a sada istoriji pokušavaju učiti one koji su uz klub odrasli. Prije njih postojale su generacije koje su stajale uz Dečić - imale su ośećaj da gledaju nešto svoje. To „svoje“ nije značilo nacionalno svoje. Značilo je - tuško i sportsko", napisao je Muminović.
On je ponovio da se istorija ne piše i ne prekraja novim grbom, opštinskom odlukom ili diktatom iz dijaspore.
"Dečić može biti i albanski, i bošnjački, i crnogorski, i srpski upravo zato što je prije svega tuški. Njegova veličina nikada nije bila u tome da pita čovjeka kako se zove. Zato stogodišnjica ne bi smjela biti prilika da neko prisvoji klub ili da služi ostvarivanju nečijih političkih agenda. Trebalo bi da bude trenutak u kojem ćemo ga vratiti svima", napisao je Muminović.
On je naglasio da je jubilej prilika da se sjete ljudi koji su ga osnovali i u Tuzima stvorili, fudbalera koji su blatnjavih kopački igrali za njega, navijača koji su ga pratili kada pobjede nijesu bile česte i djece koja su na njegovom terenu prvi put šutnula loptu.
"Njima pripada ovaj jubilej. Njima i budućim generacijama. Poslije sto godina, Dečiću najmanje treba novi politički identitet. Ima svoj, mnogo stariji i mnogo širi od svake današnje politike. Ima Tuze. Ima svoje ljude. I ima svojih 100 godina", stoji u autorskom tekstu bivšeg fudbalera kluba iz Tuzi.
( Mina )