Drakić: Privreda želi bolje povezan region
Predsjednica Privredne komore je na regionalnoj konferenciji o ekonomiji Montenegro 2026 kazala da su povezano tržište, lakša trgovina, bolja infrastruktura, konkurentnija industrija, investicije i evropski standardi pitanja od kojih zavisi budući ekonomski razvoj cijelog regiona
Za Crnu Goru i Zapadni Balkan povezivanje nije samo razvojna potreba, već i evropska perspektiva, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić i dodala da privreda želi region koji je bolje povezan i konkurentniji.
Ona je na regionalnoj konferenciji o ekonomiji Montenegro 2026, u organizaciji PKCG u hotelu Splendid u Bečićima, kazala da su povezano tržište, lakša trgovina, bolja infrastruktura, konkurentnija industrija, investicije i evropski standardi pitanja od kojih zavisi budući ekonomski razvoj cijelog regiona.
“Naša regionalna saradnja treba da bude priprema za evropsku integraciju“, rekla je Drakić na konferenciji čija je tema Povezane ekonomije za snažniju Evropu.
Drakić, kako je saopšteno iz PKCG, smatra da će se evropska budućnost zemalja regiona, između ostalog, mjeriti brojem kompanija koje su spremne da izvoze na evropsko tržište, proizvoda koji ispunjavaju evropske standarde, investicija koje smo privukli, novih radnih mjesta, te sposobnošću preduzeća da koriste evropske fondove i budu ravnopravni učesnici u evropskim lancima vrijednosti.
„Evropska integracija mora biti i priča o privredi, o tome kako da naše kompanije budu spremne za Evropu, ali i kako da Evropa bude spremna da prepozna potencijal naših kompanija. Stoga na ovoj konferenciji želimo da govorimo o povezivanju regiona, jer vjerujemo u evropsku budućnost čitavog Zapadnog Balkana. Idući ka toj budućnosti moramo stvarati zajedničke lance vrijednosti, unapređivati infrastrukturu, razmjenjivati znanje i kreirati zajedničke projekte“, rekla je Drakić.
Na skupu učestvuje više od 600 predstavnika poslovne, naučne zajednice, donosilaca odluka odluka iz Crne Gore, regiona i EU, institucija i međunarodnih organizacija.
Iz PKCG su rekli da događaj ima poseban značaj jer se održava u godini predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom, a razmatra ključna pitanja vezana za budućnost ekonomskog razvoja regiona – od unapređenja Zajedničkog regionalnog tržišta i povezivanja Zapadnog Balkana sa EU, do razvoja transportnih i privrednih koridora, pristupa evropskim fondovima, jačanja konkurentnosti i snažnijeg uključivanja kompanija regiona u evropske lance vrijednosti.
Drakić i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević potpisale su tokom konferencije Memorandum o saradnji na realizaciji inicijative Priprema crnogorske privrede za članstvo u Evropskoj uniji.
“Cilj inicijative je pravovremena priprema crnogorskih kompanija za poslovanje na jedinstvenom tržištu EU, kroz bolje informisanje o ekonomskim, regulatornim i institucionalnim efektima članstva, jačanje konkurentnosti i kapaciteta za poslovanje na evropskom tržištu, promociju standarda kvaliteta, održivosti i digitalizacije, te bolji pristup evropskim programima, fondovima i finansijskim instrumentima”, navodi se u saopštenju.
Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Amer Kapetanović, rekao je na panel diskusiji pod nazivom Jedan region. Jedno tržište. Jedna reformska agenda da se svaka vlada u ovom regionu opredijelila za ekonomski rast u korist svojih građana, i s pravom.
“Ali rast zahtijeva veće tržište i pristup velikim tržištima, a to se može postići samo zajedničkim regionalnim djelovanjem”, dodao je Kapetanović.
On je naveo da su svi jasno napravili svoj evropski izbor.
“Ali postoji još jedan izbor koji niko drugi ne može napraviti umjesto nas: rascjepkanost ili snaga zajedničkog tržišta. Rascjepkanost nas čini malim, sporim i izloženim. Zajednički nastup čini nas konkurentnijim, otpornijim i težim za ignorisati“, kazao je Kapetanović.
On je pozvao na brže djelovanje svih aktera.
„Svijet nas neće čekati i zato je potrebno da se dogovorimo i djelujemo brže nego što se promjene u njemu dešavaju“, kazao je Kapetanović.
Moderatorka panela, Tanja Bošković, rukovoditeljka projekta u GIZ-u, rekla je da izazovi sa kojima se suočavaju ekonomije Zapadnog Balkana ne poznaju granice, zbog čega je potrebno dalje jačati regionalnu ekonomsku povezanost. Ona je istakla da koncept „jednog regiona, jednog tržišta i jedne reformske agende“ treba posmatrati kroz konkretne aktivnosti usmjerene na uklanjanje prepreka, bolje povezivanje ekonomija i oslobađanje zajedničkog ekonomskog potencijala regiona.
Ministar ekonomskog razvoja Crne Gore, Nik Đeljošaj, kazao je da je konferencija važan događaj za realizaciju Berlinskog procesa, odnosno pripremu za zajedničko regionalno i tržište Evropske unije.
On je naveo da se nije previše odmaklo po pitanju jedinstvenog tržišta, te da je politika nadvladala ekonomiju u regionu.
„Crna Gora je dosta odmakla na putu ka EU i ohrabruje što ćemo iskustvo podijeliti sa zemljama regiona kako bi im pomogli da i oni što prije budu dio EU. Crna Gora je spremna da se pokaže kao dobar komšija i partner, jer sa svima imamo fenomenalnu saradnju. Mislim da smo zato odmakli u pristupanju EU. Ekonomija želi, privreda želi, na redu su administracije da im pruže ono što mogu, pobošljaju uslove priređivanja, povećaju spremnost i odgovornost“, naveo je Gjelošaj.
On je dodao da za razvoj nije dovoljno samo ukidati procedure, već su potrebne korijenite promjene i doprinios razvoju tržištu regiona, jer je to dobro za ekonomije njegovih država.
Prema njegovim riječima, važno je da se projekti CEFTA-e što prije realizuju jer će umanjiti barijere za privredu, te da će Crna Gora nastaviti saradnju sa državama regiona, uz nadu da će se sve naći na tržištu EU.
Ministarka industrije, preduzetništva i trgovine Kosova, Mimoza Kusari-Lila, smatra da zemlje regiona dijele evropski cilj, a da ujedinjeno tržište ovog prostora predstavlja veliku vrijednost za Evropu.
„Potrebno je da budemo svjesni sopstvenih vrijednosti i to treba da bude dio zajedničke ponude Zapadnog Balkana prema EU. Vidljiv je naš napredak ali se EU tržište ubrzano i dramatično mijenja i moramo ubrzati aktivnosti“, rekla je Kusari-Lila.
Ona je kazala da se mora raditi na digitalizaciji graničnih postupaka, priznavanju diploma i profesionalnih kvalifikacija, te koristiti razvojne prednosti pojedinih zemalja kao razvojnu mogućnost cijelog regiona.
Ministar ekonomije Sjeverne Makedonije, Besar Durmiši, kazao je da regionalna saradnja treba da bude usmjerena na povezivanje kompanija i razvoj regionalnih lanaca vrijednosti.
On je istakao da zemlje Zapadnog Balkana imaju komplementarne kapacitete u proizvodnji, metalskoj industriji, inženjeringu, testiranju i uslugama, koje bi kroz bolju međusobnu povezanost mogle zajedno ostvariti veći potencijal.
„Umjesto da svaka privreda radi za sebe, možemo udružiti kapacitete i stvoriti regionalni lanac vrijednosti od kojeg svi možemo imati koristi“, dodao je Durmiši.
On je naglasio da je za dalji razvoj regiona važno ulagati u naprednu proizvodnju, inženjering, dizajn i pametnu specijalizaciju, ističući da kompanije granice između država prije svega posmatraju kroz trošak, vrijeme, novac i rizik.
Prema njegovim riječima, uklanjanje tih prepreka i unapređenje industrijske infrastrukture može dodatno ojačati povezanost Zapadnog Balkana i njegovo uključivanje u globalne lance snabdijevanja.
( S.S. )