Povlačenje SAD iz Iraka otvara prostor za Iran i Islamsku državu
Dok Teheran odlazak američkih snaga predstavlja kao trijumf svoje „osovine otpora“, dio iračkih bezbjednosnih zvaničnika upozorava na rizik od jačanja proiranskih grupa i ponovnog uspona džihadista
Američke snage danas su se povukle iz svojih posljednjih baza u Iraku, što stvara rizik da se otvori prostor za Iran i njegove šiitske saveznike u zemlji i da se Islamskoj državi pruži prilika da se ponovo grupiše, ocijenila je britanska agencija Rojters.
Predsjednik SAD Donald Tramp odlučio je da se obavi povlačenje, koje je 2024. godine pokrenuo njegov prethodnik, demokrata Džozef Bajden, iako su on i Izrael pokrenuli novi sukob protiv Irana u februaru.
Iako Iračani široko pozdravljaju povlačenje američkih snaga, neki se plaše da snage bezbjednosti koje su SAD obučile i finansirale možda neće biti u stanju da zaštite zemlju.
"Lekcija iz posljednje dvije decenije jeste da bezbjednosni vakuumi mogu da budu izuzetno opasni", rekao je Džasim el Bahadli, stručnjak za šiitske naoružane grupe koje podržava Iran.
SAD su izvele invaziju na Irak 2003. godine kako bi svrgnule sunitskog vođu Sadama Huseina, zatim su okupirale zemlju, postavile šiitsku dominantnu vladu i godinama se borile protiv pobune razjedinjenih, džihadističkih, oružanih grupa prije nego što su se prvi put povukle 2011. godine.
Amerikanci su bili primorani da se vrate samo tri godine kasnije kako bi pomogli iračkim snagama da poraze sunitsku organizaciju Islamska država između 2014. i 2017. godine.
Iran, koji tvrdi da mu je krajnji cilj da primora američke snage da napuste cijelu zemlju, predstavlja američko povlačenje iz Iraka kao trijumf svoje "osovine otpora", sastavljene od oružanih grupa saveznika sa njim širom regiona.
"Ono što je još zabrinjavajuće nije nužno direktna iranska intervencija, već mogućnost da će se grupe, saveznice Irana, osjećati sve snažnije u odsustvu zapadnog vojnog prisustva", rekao je Ahmed Junis, politički analitičar sa sjedištem u Bagdadu.
On je dodao da bi te grupe mogle da prošire svoju ulogu u oblikovanju državne politike i konsoliduju svoje prisustvo u ključnim institucijama.
Neki bezbjednosni zvaničnici u Iraku, kako na nivou savezne vlade, tako i u poluautonomnom kurdskom regionu na sjeveru zemlje, vide još jedan rizik u američkom povlačenju.
To je ponovni uspon boraca Islamske države, koji, uprkos porazu svog samoproglašenog kalifata prije gotovo 10 godina, održavaju mrežu uspavanih ćelija.
Na vrhuncu svoje ekspanzije, Islamska država je kontrolisala trećinu iračke teritorije i pokoravala ili ubijala stanovništvo koje je smatrala bezbožnim.
Bez obavještajnih podataka, logističke podrške i dronova koje su obezbijedile SAD, Islamska država će imati priliku da obnovi svoje snage, ocijenio je kurdski vojni lider Siruan Barzani.
"Najvažnije pitanje danas je da li su iračke bezbjednosne institucije pripremile održiv Plan B za postkoalicionu fazu", rekao je penzionisani general iračke vojske Mohamed el Džuburi, koji je komandovao brigadom tokom rata protiv Islamske države.
On je dodao da bi jedan od najgorih scenarija bio da Islamska država nabavi naoružane dronove ili dronove opremljene improvizovanim eksplozivnim uređajima, dok Irak još uvijek nema dovoljne kapacitete protivvazdušne odbrane da bi se efikasno suprotstavio takvim prijetnjama.
( Beta )