Energetika vraćena među ključne razvojne prioritete Crne Gore

Kada danas govorimo o energetici, više nije dovoljno posmatrati je samo kroz proizvedene megavate ili vrijednost investicija. U svijetu koji sve snažnije počiva na principima održivosti, energetski sektor postao je mjesto gdje se ukrštaju ekonomski razvoj, zaštita životne sredine, tehnološki napredak i odgovornost prema budućim generacijama. Upravo zato vjerujem da je energetika jedno od najvažnijih razvojnih pitanja našeg vremena i da će sposobnost država da obezbijede dovoljno čiste, pouzdane i konkurentne energije u velikoj mjeri određivati njihov ekonomski položaj u decenijama koje dolaze.

Ako bih jednom rečenicom trebalo da opišem godinu iza nas, rekao bih da smo energetiku vratili među ključne razvojne prioritete Crne Gore. Kada sam preuzeo odgovornost za ovaj resor, imao sam ambiciju da energetiku iz oblasti u kojoj se uglavnom gasila jedna po jedna kriza pretvorim u sektor koji stvara nove prilike, privlači investicije i pokreće razvoj države. Danas mogu da kažem da smo na tom putu napravili ozbiljan iskorak.

Posebno sam ponosan što smo nakon više decenija završili i pustili u rad vjetroelektranu Gvozd, prvi veliki proizvodni energetski objekat takve vrste u Crnoj Gori. Taj projekat za mene ima mnogo širi značaj od samog energetskog bilansa. On pokazuje da Crna Gora može da realizuje složene investicije u oblasti obnovljivih izvora energije i da je spremna da svoju budućnost gradi na održivim osnovama. Gvozd je dokaz da zelena tranzicija nije samo politički slogan, već razvojni proces koji već daje konkretne rezultate.

USKLAĐIVANJE SA EVROPSKIM PRAVILIMA

Istovremeno, radili smo na stvaranju temelja za ono što dolazi. Donijeli smo ključne zakone kojima smo energetski sektor potpuno uskladili sa evropskim pravilima, usvojili Nacionalni energetski i klimatski plan i otvorili prostor za novi investicioni ciklus u oblasti obnovljivih izvora energije. Međutim, ono na šta sam posebno ponosan jesu rezultati koje smo ostvarili u procesu evropske integracije energetskog sektora. Tokom protekle godine nijesmo samo ispunjavali obaveze iz evropske agende, već smo postali primjer uspješnog sprovođenja reformi i među najnaprednijim državama Energetske zajednice.

Crna Gora je danas prepoznata kao pouzdan partner koji ne prati procese, već ih predvodi. Bili smo među prvim državama Energetske zajednice koje su uskladile ključne propise sa novim evropskim energetskim paketima, među prvima smo transponovali TEN-E regulativu i nastavili da gradimo poziciju države koja ozbiljno pristupa reformama. Usklađivanjem zakonodavstva sa evropskim pravilima, usvajanjem ključnih strateških dokumenata i intenzivnim radom na integraciji sa jedinstvenim evropskim tržištem električne energije dodatno smo učvrstili svoju poziciju na evropskoj energetskoj mapi. To nije samo pitanje evropskih integracija. To znači veću sigurnost snabdijevanja, veću konkurentnost naše privrede i snažnije povezivanje sa evropskim ekonomskim prostorom.

Posebnu razvojnu vrijednost vidim u projektima koji će Crnu Goru snažnije povezati sa Evropom. Druga podmorska interkonekcija sa Italijom predstavlja jedan od najvažnijih strateških projekata za budućnost naše energetike. Ona nije samo prenosni kabl između dvije države. Ona otvara prostor za nove investicije, veći stepen integracije sa evropskim tržištem električne energije i mnogo snažnije korišćenje potencijala koje imamo u oblasti obnovljivih izvora. Jednako važni su i projekti modernizacije mreže, razvoj novih proizvodnih kapaciteta i planovi za realizaciju osmog agregata HE Perućica, koji će dodatno osnažiti domaću proizvodnju električne energije.

Kada govorimo o održivosti, često se fokus zadržava samo na proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Međutim, energetska tranzicija je mnogo složeniji proces. Nije dovoljno samo proizvesti energiju iz sunca ili vjetra. Potrebno je stvoriti sistem koji će biti stabilan, fleksibilan i sposoban da odgovori na potrebe privrede i građana u svakom trenutku. Upravo zato značajnu pažnju posvećujemo projektima skladištenja energije i razvoju baterijskih sistema velikog kapaciteta.

Smatram da će baterijski sistemi u narednim godinama postati jednako važni kao što su danas proizvodni kapaciteti. Oni će omogućiti efikasnije korišćenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora, veću stabilnost elektroenergetskog sistema i sigurnije snabdijevanje građana i privrede. Država koja razvija kapacitete za skladištenje energije pokazuje da ozbiljno planira svoju energetsku budućnost i da stvara uslove za nove investicije u obnovljive izvore energije.

ENERGETSKA EFIKASNOST U JAVNIM OBJEKTIMA

Jako su nam važni projekti energetske efikasnosti u javnim objektima, jer oni možda najbolje pokazuju kako zelena tranzicija direktno unapređuje kvalitet života građana. U prethodnom periodu završena je rekonstrukcija sedam škola, ukupne površine oko 35.500 m², koje svakog dana koristi gotovo 6.000 učenika i zaposlenih, uz prosječne uštede energije od oko 59% i smanjenje emisije CO₂ od 69%. Istovremeno je kroz projekat sa Svjetskom bankom energetski unaprijeđeno i 18 zdravstvenih ustanova, čime su troškovi za energiju smanjeni za oko 454.000 eura godišnje. Na tome gradimo i narednu fazu ulaganja, pa će kroz projekat Dekarbonizacija energetskog sektora Crne Gore biti unaprijeđena energetska efikasnost na još 23 javna objekta, među kojima su 16 objekata Univerziteta Crne Gore, šest administrativnih i jedan zdravstveni objekat. To je najbolji primjer kako ESG principi daju konkretne rezultate, manju potrošnju energije, manje emisije i bolje uslove za učenike, studente, pacijente i zaposlene.

Ono što me posebno ohrabruje jeste činjenica da danas za Crnu Goru interes pokazuju neke od najznačajnijih svjetskih energetskih kompanija i međunarodnih finansijskih institucija. Takvo interesovanje nije rezultat slučajnosti. Ono je rezultat reformi, političke stabilnosti, jasne razvojne vizije i ozbiljnog rada na unapređenju investicionog ambijenta.

PARTNERSTVA PRETOČENA U INVESTICIJE I PROJEKTE

Posebnu vrijednost vidim u partnerstvima koja smo dodatno osnažili sa Francuskom, Sjedinjenim Američkim Državama, Italijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Japanom i drugim međunarodnim partnerima. Ta saradnja za Crnu Goru ne predstavlja samo pristup novom kapitalu, već prije svega pristup znanju, inovacijama i iskustvu koje su ove zemlje decenijama gradile u oblasti energetike. Upravo kroz takva partnerstva otvaramo prostor za novi investicioni ciklus, ubrzavamo primjenu savremenih tehnologija i jačamo domaće kapacitete. Vjerujem da je za malu državu poput Crne Gore jednako važno ko ulaže, kao i koliko ulaže.

Naročito sam zadovoljan što smo tokom protekle godine strateška partnerstva pretočili u konkretne projekte. Sa italijanskim partnerima potpisali smo sporazum o saradnji u oblasti razvoja projekata iz energije vjetra, čime dodatno povezujemo crnogorski energetski sektor sa jednim od najrazvijenijih evropskih tržišta. Istovremeno, međudržavni sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima već daje prve konkretne rezultate. Kroz partnerstvo Elektroprivrede Crne Gore i kompanije Masdar potpisani su ugovori za razvoj dva značajna solarna projekta, na lokalitetu Krupac i kroz projekat Štedim, dok je okvirnim sporazumom otvoren prostor za zajednički razvoj hidroenergetskih projekata. To pokazuje da partnerstva koja gradimo nijesu deklarativna, već da se veoma brzo pretvaraju u investicije i projekte koji imaju potencijal da mijenjaju energetsku sliku Crne Gore.

Ono što ove projekte čini posebno vrijednim jeste činjenica da objedinjuju tri ključna cilja savremene energetske politike: dekarbonizaciju, energetsku sigurnost i ekonomski razvoj. Upravo u toj tački susreću se održivost i investicije, što je danas jedan od najvažnijih pokazatelja uspješne energetske tranzicije.

SISTEM OBAVEZNIH REZERVI NAFTNIH DERIVATA

Energetska politika, međutim, ne može biti usmjerena samo na razvoj novih kapaciteta. Posljednjih nekoliko godina pokazale su koliko su energetska sigurnost i otpornost sistema postali važni za funkcionisanje svake države. Energetska kriza, rat u Ukrajini, poremećaji na globalnim tržištima i sukobi na Bliskom istoku pokazali su da sigurnost snabdijevanja više nije samo ekonomsko pitanje, već pitanje nacionalne bezbjednosti.

Zbog toga smo značajne napore usmjerili na uspostavljanje sistema obaveznih rezervi naftnih derivata. Decenijama je to bila oblast u kojoj je Crna Gora zaostajala za evropskim standardima. Danas imamo novi zakonski okvir, održiv model finansiranja, formirane rezerve i jasnu dinamiku kojom ćemo doći do punog evropskog standarda. To je jedan od najvažnijih, ali često i najmanje vidljivih poslova koje država radi za svoje građane.

ODGOVORNIJE UPRAVLJANJE MINERALNIM RESURSIMA

Iako je najveći dio javne pažnje usmjeren na energetiku, vjerujem da smo značajne rezultate ostvarili i u sektoru rudarstva. Nakon dužeg perioda bez ozbiljnijih reformskih iskoraka unaprijedili smo zakonodavni okvir i postavili temelje za odgovornije upravljanje mineralnim resursima Crne Gore. Naš cilj bio je da prirodna bogatstva države stvaraju veću vrijednost za građane i lokalne zajednice, uz puno poštovanje principa održivosti i odgovornog korišćenja resursa.

Posebno bih izdvojio novi koncesioni ugovor za Rudnik uglja Pljevlja, koji predstavlja jedan od najznačajnijih iskoraka u ovoj oblasti. Zahvaljujući novom modelu obračuna koncesione naknade, tokom trajanja ugovora Opština Pljevlja prihodovaće oko 45 miliona eura više nego po prethodnom modelu, dok će prihodi države i lokalne samouprave biti višestruko veći nego ranije. Smatram da je to najbolji primjer kako odgovorno upravljanje resursima može istovremeno donijeti veću korist građanima, osnažiti lokalni razvoj i obezbijediti pravedniji odnos prema prirodnim bogatstvima koja pripadaju svim građanima Crne Gore.

Upravo takav pristup želimo da primjenjujemo i ubuduće, da razvoj rudarstva bude zasnovan na modernim standardima upravljanja, većoj transparentnosti, većoj koristi za državu i lokalne zajednice, ali i na jasnoj svijesti da su prirodni resursi razvojni kapital koji moramo koristiti odgovorno i dugoročno održivo.

ENERGETSKA TRANZICIJA MORA BITI PRAVEDNA

Jednako važnim smatram i pitanje pravedne tranzicije, koje je danas jedan od ključnih principa ESG politike u energetskom sektoru. Zelena tranzicija neće biti uspješna ukoliko ne bude pravedna prema ljudima i zajednicama koje su decenijama nosile teret energetskog razvoja. Zato za mene energetska tranzicija nije samo pitanje novih tehnologija i smanjenja emisija, već i pitanje odgovornosti prema građanima.

Pljevlja su najbolji primjer takvog pristupa. Grad koji je decenijama bio energetsko srce Crne Gore zaslužuje da bude i jedan od najvećih dobitnika procesa tranzicije. Naš zadatak nije da gasimo postojeće razvojne oslonce bez jasne alternative, već da stvaramo nove prilike za zapošljavanje, nove investicije i održiv ekonomski razvoj. Upravo zato paralelno sa procesom transformacije energetskog sektora radimo na projektima koji treba da obezbijede dugoročnu ekonomsku perspektivu Pljevalja i kvalitetniji život građana.

Pravedna tranzicija podrazumijeva da nijednu postojeću proizvodnju ne gasimo prije nego što obezbijedimo održivu alternativu. Upravo zato, paralelno sa razvojem obnovljivih izvora energije razmatramo razvoj gasne infrastrukture, LNG terminala i gasnih elektrana. Prirodni gas ne vidimo kao cilj, već kao tranziciono rješenje koje može obezbijediti stabilnost sistema u periodu intenzivne dekarbonizacije, posebno u trenutku kada Crna Gora bude ulazila u završnu fazu korišćenja uglja. Istovremeno, takvi projekti imaju mnogo širi značaj od nacionalnog: oni unapređuju sigurnost snabdijevanja, jačaju regionalnu energetsku povezanost i otvaraju mogućnost da Crna Gora postane važna karika u budućoj gasnoj infrastrukturi Jadransko-jonskog prostora.

Istovremeno, nastojimo da ne planiramo samo za narednih nekoliko godina, već za naredne decenije. Upravo iz tog razloga Crna Gora je prva država u regionu koja je pristupila izradi Strategije za razvoj zelenog vodonika. Možda danas ta tema još uvijek djeluje daleko, ali ozbiljne države moraju razmišljati unaprijed. Zeleni vodonik već se prepoznaje kao jedan od ključnih energenata budućnosti i želimo da budemo spremni za promjene koje dolaze.

ENERGIJA – JEDAN OD STRATEŠKIH RESURSA 21. VIJEKA

Vjerujem da se najveća prilika za Crnu Goru tek otvara. Svijet ulazi u novu razvojnu fazu obilježenu vještačkom inteligencijom, digitalnom ekonomijom, data centrima i tehnološkim industrijama koje troše ogromne količine električne energije. U takvim okolnostima energija postaje jedan od najvažnijih strateških resursa 21. vijeka. Zemlje koje budu raspolagale dovoljnim količinama čiste i pouzdane energije imaće značajnu konkurentsku prednost u privlačenju kapitala, novih tehnologija i visokokvalifikovanih radnih mjesta.

Zato naše obnovljive potencijale ne posmatram samo kroz prizmu zelene tranzicije ili ispunjavanja evropskih obaveza. Posmatram ih kao razvojnu šansu generacije. Crna Gora ima priliku da postane mnogo više od zemlje koja proizvodi energiju za sopstvene potrebe. Možemo postati regionalni centar za proizvodnju i izvoz čiste energije, zemlja koja privlači nove industrije i investitore upravo zahvaljujući svojoj energetskoj snazi.

Konačno, vjerujem da će se uspjeh energetske tranzicije mjeriti ne samo brojem realizovanih projekata, već i time koliko smo uspjeli da unaprijedimo kvalitet života građana, otvorimo nova radna mjesta, sačuvamo prirodne resurse i stvorimo održivu ekonomiju za generacije koje dolaze. Ako u tome uspijemo, ovaj period neće ostati upamćen samo po novim elektranama, zakonima ili investicijama. Ostaće upamćen kao vrijeme kada je Crna Gora prepoznala da je energija jedan od njenih najvrednijih razvojnih resursa i kada je tu prednost počela da pretvara u dugoročnu ekonomsku snagu države.

Online izdanje magazina „Lideri održivosti“ pogledajte OVDJE

( Premium magazin "Lideri održivosti " )