Inflacija ubrzava u eurozoni, raste rizik od skupljih kredita

Inflacija je ovog mjeseca porasla znatno brže nego što se očekivalo u nekim od najvećih ekonomija eurozone zbog energetskog šoka izazvanog ratom u Iranu, povećavajući pritisak na Evropsku centralnu banku da ponovo podigne kamatne stope.

ECB je ove godine već dva puta povećala kamatne stope kako bi spriječila da se trend ubrzanog rasta cijena ustali, dok su investitori posljednjih sedmica znatno povećali očekivanja daljih povećanja kamata, pošto su cijene prirodnog gasa, benzina i dizela drastično porasle.

Povećanje kamatnih stopa dodatno bi otežalo ekonomske prilike i povećalo troškove zaduživanja država u trenutku kada se vlade već suočavaju sa najvišim prinosima na državne obveznice od dužničke krize iz 2012. godine, piše “Politiko”.

U Francuskoj je harmonizovana stopa inflacije u septembru iznosila 3,4 odsto na godišnjem nivou, nakon 2,6 odsto u avgustu, dok je u Italiji skočila na 4,1 odsto sa 3,2 odsto u avgustu, pokazali su juče objavljeni podaci. Obje stope znatno su iznad cilja ECB-a od dva odsto.

Inflacija u Njemačkoj ubrzala je nešto više nego što se očekivalo, na 3,3 odsto na godišnjem nivou u septembru, sa 2,9 odsto mjesec ranije. To je, kako ističe Rojters, najviša inflacija u Njemačkoj u posljednjih skoro tri godine.

Bazna inflacija, iz koje su isključene promjenljive cijene energije i hrane, ostala je nepromijenjena treći mjesec zaredom, na 2,4 odsto.

U Španiji je inflacija u septembru porasla na pet odsto, sa 4,6 odsto u avgustu, pokazali su podaci.

Čini se da je inflacija cijena energije u svim zemljama koje su do sada objavile podatke nadmašila očekivanja, dok je i rast cijena hrane bio nešto veći, iako znatno umjerenije, rekla je za Rojters Marijana Monteiro iz J. P. Morgana.

Nacionalni podaci objavljeni su uoči podataka o inflaciji za cijelu eurozonu, koji se očekuju u petak. Ekonomisti s kojima je razgovarao Rojters procjenjuju da je inflacija u bloku u septembru porasla na 3,6 odsto, sa 3,2 odsto prethodnog mjeseca.

ECB je očekivala da inflacija poraste sa 3,3 odsto u trećem kvartalu na 3,6 odsto u posljednja tri mjeseca godine, ali ekonomisti smatraju da će stvarni vrhunac vjerovatno biti bliži četiri odsto, zbog izuzetno visokih cijena energije.

Tržišta zato sada očekuju još četiri povećanja kamatnih stopa tokom naredne godine, povrh dva povećanja koja su već sprovedena ovog ljeta.

“Pošto je malo znakova da će se tenzije na Bliskom istoku uskoro smiriti, a zima se približava, malo je vjerovatno da će uskoro doći do pada cijena energije”, rekao je za britansku agenciju Rori Fensi, viši evropski ekonomista u Oksford Ekonomiksu.

Prema “nepovoljnom” scenariju ECB-a, inflacija bi iznosila četiri odsto i u četvrtom kvartalu ove godine i u prva tri mjeseca 2027. godine, a ekonomisti kažu da su sadašnje cijene energije blizu tom scenariju.

Pored toga, nedavno jačanje dolara dodatno će otežati inflacione probleme Evrope, pošto se ključne sirovine obračunavaju u dolarima, a nepovoljan kurs dodatno poskupljuje energiju u lokalnim valutama.

Pošto ovogodišnji rast inflacije još nije izazvao opasne sekundarne efekte širom eurozone, umjeren odgovor monetarne politike Evropske centralne banke i dalje je primjeren, rekla je u ponedjeljak predsjednica ECB-a Kristin Lagard.

Mada indirektni efekti viših cijena energije počinju da se prelijevaju na druge cijene, malo je vjerovatno da će to biti dovoljno da promijeni ravnotežu u odlučivanju ECB-a, rekao je Džek Alen-Rejnolds, glavni ekonomista za eurozonu u Kapital Ekonomicsu.

Bazna inflacija ove godine još nije značajnije porasla, ali novi skok cijena energije znači da bi mogla da ubrza početkom 2027. godine, upozorio je Fensi.

( N.B. )