O dugovima i zaradama će sa ministarkom Nišić: Bivši radnici „Primorke“ preko poslanika GP URA stižu u Vladu

Bivši radnici AD “Primorka” sastaće se u ponedjeljak s ministarkom rada i socijalnog staranja Naidom Nišić, i s njom razgovarati o pitanjima neisplaćenih zarada, otpremnina i radnog staža, zahvaljujući poslaniku GP URA u crnogorskom parlamentu Zoranu Mikiću koji je ugovorio taj sastanak nakon razgovora s predstavnicima radnika.

Potvrdili su to oni “Vijestima” i naveli da je ovo važan korak ka ispunjavanju njihovih zahtjeva koje su uputili s više protesta tokom prethodnih mjeseci, a od kojih je jedan bio i sastanak s Nišić i premijerom Milojkom Spajićem.

S ministarkom Nišić će, kako su rekli, razgovarati o tri tačke koje su ključne za prevazilaženje njihovog problema: potraživanjima, povezivanju radnog staža i otpremninama o čemu su i s Mikićem prekjuče razgovarali u Skupštini Crne Gore.

“Svaka im čast na lijepom i višesatnom razgovoru, mi smo prezadovoljni, a po završetku tog razgovora s Nišić bićete blagovremeno obaviješteni”, kazao je jedan od radnika i dodao da je ovo ključan momenat u njihovoj višegodišnjoj borbi za ostvarivanje svojih prava, a tome je prethodio i sastanak koji su imali s predjednikom i poslanikom GP URA Dritanom Abazovićem prošlog petka.

Do njega su, kako su pojasnili redakciji, došli posredstvom odbornice u barskom parlamentu Feride Peročević, koja je njihovo pitanje pokrenula i u tamošnjoj skupštini.

Mikiću su predali pisane zahtjeve koji, kako su rekli, služe i kao dodatno pojašnjenje njihove situacije a u kojima piše da njihovi zahtjevi nijesu politički već socio-ekonomski i zakonski, jer godinama čekaju na ostvarivanje prava za pošteno zarađeni rad.

Radnici naglašavaju da višedecenijsko čekanje na pravdu utiče na njihovo dostojanstvo i egzistenciju, te traže da se njihov slučaj “ne tretira kao arhivski predmet, već kao živo pitanje ljudskih prava i odgovornosti države”, a ključni zahtjevi radnika su isplata zaostalih potraživanja - traže da se izrade pojedinačne i zbirne evidencije svih potraživanja bivših radnika, što obuhvata neisplaćene zarade, doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), otpremnine, potraživanja radnika pekare, kao i druga potraživanja priznata kroz sudske, stečajne i druge postupke.

Traže i utvrđivanje odgovornosti i isplatu otpremnina pa zahtijevaju jasnu identifikaciju odgovornih za neizmirenje obaveza, te predlog načina isplate - bilo kroz Fond rada, budžetsku intervenciju, poseban zaključak Vlade ili drugi pravni mehanizam, a radnici insistiraju da pravo na otpremninu ostvare svi koji posjeduju pravosnažne sudske odluke ili čija su prava priznata kroz stečaj.

ZARADE LAKŠE, STAŽ TEŽE

Povezivanje radnog staža je poseban zahtjev pa traže da Vlada, u saradnji s Ministarstvom rada, Fondom PIO, Upravom prihoda i carina i Fondom rada, precizno utvrdi tačan broj radnika kojima nije povezan staž, periode za koje doprinosi nijesu uplaćeni, kao i ukupan iznos potreban za uplate.

Zahtijevaju i postupanje po zaključcima Komisije za privatizaciju koja je 22. novembra 2024. godine jednoglasno usvojila zaključke o “Primorci” pa radnici traže informaciju od Ministarstva rada o preduzetim koracima, te nastavak postupka, kao i uključivanje Vlade i nadležnih ministarstava i hitan radni sastanak. Od GP URA su tražili i poslanička pitanja i kontrolno saslušanje.

“Očekujemo da naš zahtjev institucionalno podržite, da ga otvorite prema Vladi i Skupštini Crne Gore i da insistirate na konkretnom rješenju, a ne na novim obećanjima”, navodi se u dopisu u koji “Vijesti” imaju uvid.

Mikić je radakciji kazao da je s Nišić putem telefonskog poziva zakazao sastanak, kao i da smatra da se u slučaju bivših radnika “Primorke” može i treba postupiti kao s pitanjem “Košute” i neisplaćenih zarada, što im je i predočio. Povodom pitanja spajanja radnog staža i otpremnina, ocijnio je da je situacija kompleksnija, ali da nije isključeno da će nekim budućim zakonskim rješenjima to moći da bude završeno.

“Mogu da dobiju isto kao ‘Košuta’ - šest preostalih zarada koje će im biti isplaćene iz Fonda rada. Povezivanje radnog staža je ozbiljan problem koji će, po mom mišljenju, moći lako da se riješi. Ukoliko u januaru bude usvojen predlog Spajića - Euro model i dođe do ukidanja doprinosa, što ja ne podržavam u potpunosti, penzija neće više zavisti od (ne)uplaćenih doprinosa i neće biti obaveze da Ministarstvo i Fond rada uplaćuju zaostale doprinose, već će nekim zakonom moći da se donese odluka da se tim radnicima, ima ih nekoliko hiljada, spoji staž i da ostvare pravo na penziju”, poručio je.

Naveo je i da će zahtjev radnika koji se tiče poslaničkog pitanja i njihovog angažmana u parlamentu biti usvojen, te da će oni pitati ministre o statusu radnika AD “Primorka” i, eventualno, premijera Spajića o problematici povezivanja radnog staža.

LEKOVIĆU ĆE PRIPREMITI ZAKON

Radnici će, kako su kazali “Vijestima”, sa svojim advokatom pripremiti i predlog zakona koji će predati poslaniku Demokrata iz Bara Momčilu Lekoviću, koji će ga, obećao im je, staviti u skupštinsku proceduru.

Na taj potez su se odlučili nakon što su ovog mjeseca pročitali vijest da je počela isplata dugovanja bivšim radnicima “Jugoprevoza” iz Berana a da je tome prethodila inicijativa poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdana Božovića koji je u februaru otvorio pitanje višegodišnjih dugovanja bivših radnika tog preduzeća i najavio pokretanje kontrolnog ili konsultativnog saslušanja u skupštini.

Radnici su tada naveli da im država duguje zarade za period duži od tri godine i dio obećanih otpremnina, a ukupan preostali dug po tom osnovu procijenjen je na 154.000 eura pa nakon što je inicijativa SNP-a jednoglasno usvojena, Fond rada je u septembru počeo isplatu sredstava bivšim radnicima, što je Božović predstavio kao rezultat parlamentarnog insistiranja na rješavanju njihovog problema.

“Taj slučaj pokazuje da rješenje postoji, i da insitucije mogu da urade svoj posao ali, izgleda, kad im skupština naredi. Zato ćemo i mi probati na taj način, dosad nas niko nije ni infomrisao da ta mogućnost postoji”, kazala je “Vijestima” bivša radnica Danica Kontić.

Leković je potvrdio listu da je s njima imao neformalne razgovore i da će se informisati koje su potencijalne solucije za tu problematiku. On je ovog mjeseca zatražio da se ispita uloga bivših državnih funkcionera Mila Đukanovića i Igora Lukšića u slučaju “Primorke” i pitanje odgovornosti za stanje u kojem su se našli bivši radnici povezao sa odlukama i postupcima vlasti iz perioda privatizacije i upravljanja kompanijom.

Bivši radnici “Primorke” protestovali su prethodnih mjeseci u Baru, tražeći rješavanje pitanja svojih potraživanja i drugih prava koja godinama nijesu ostvarili. I pored zabrane policije, okupili su se kako bi ukazali na svoj položaj i poručili da neće odustati od zahtjeva.

U barskom parlamentu, u međuvremenu, Peročević je pokrenula inicijativu, na zahtjev radnika, da lokalna samouprava pomogne bivšim radnicima “Primorke” i tražila dopunu dnevnog reda sjednice, kako bi se pitanje bivših zaposlenih uvrstilo među teme o kojima će raspravljati Skupština opštine Bar.

Tako su odbornici SO Bar jednoglano usvojili zaključke kojima pozivaju predsjednika Vlade i ministarku Nišić da u što kraćem roku prime predstavnike bivših radnika “Primorke” na razgovor, saslušaju njihove zahtjeve i upoznaju ih sa aktivnostima koje su do sada preduzete i konkretnim mogućnostima za rješavanje njihovog problema.

Obavezali su se i da će tražiti da se predstavnicima bivših radnika obezbijedi jasan institucionalni odgovor o daljim koracima, nadležnostima i rokovima, kako se njihovo pitanje ne bi i dalje rješavalo isključivo kroz proteste i višegodišnja obraćanja različitim državnim institucijama.

Zaključci su, nakon posljednje sjednice SO Bar od 22. septembra, dostavljeni Spajiću, Nišić, skupštinskoj Komisiji za praćenje i kontrolu postupka privatizacije i predstavnicima bivših radnika barske “Primorke”, a šef lokalne skupštine Branislav Nenezić (Evropski savez) je kazao da će na sljedeće zasjedanje pozvati predstavnike svih insitucija kojima su se obratili kako bi s odbornicima podijelili informacije.

( Marija Pešić )