Tražiće da se Crna Gora odrekne prava veta?

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je sinoć da Brisel još radi na "mapi puta" za najnaprednije kandidate za ulazak u Evropsku uniju (EU) i na mogućim zaštitnim mehanizmima za nove članice, koji bi, kako se spekuliše, mogli da podrazumijevaju odricanje od prava veta.

Spekuliše se da bi Komisija mogla da ponudi Crnoj Gori članstvo bez prava veta, i to na period od deset godina.

Fon der Lajen sinoć u Podgorici nije mogla da iznese detalje o "mapi puta", koja će biti predstavljena "uskoro", niti o zaštitnim mehanizmima.

Ona je na konferenciji za novinare s premijerom Milojkom Spajićem rekla da će zaštitnih mehanizama biti, ali da je potrebno sačekati da se sve članice saglase.

"Jako je važno znati da smo pri prethodnim pristupanjima imali zaštitne mehanizme. Biće ih i u novim ugovorima, bez sumnje. Jer, to je važno i za same članice - da svi oni uspjesi koje smo postigli zajedno ostanu i zadrže se. Ipak, moramo sačekati da se paket završi i da se svi saglase s njim", kazala je Fon der Lajen.

"Rojters" je u srijedu objavio da Komisija razmatra predlaganje novih instrumenata, uključujući "privremenu političku obavezu", prema kojoj bi nova članica dala izjavu da se, tokom ograničenog perioda, neće protiviti odlukama koje se donose konsenzusom.

Razmatra se i zaštitna klauzula koja bi, tokom određenog perioda nakon pristupanja, omogućila postojećim članicama da suspenduju prava nove članice, uključujući pravo glasa, kvalifikovanom većinom od 15 od 27 država članica, koje predstavljaju 65 odsto stanovništva Unije.

Novi ugovori o pristupanju mogli bi da sadrže i vremenski ograničene zaštitne mjere u oblastima poput slobodnog kretanja radnika i poljoprivrede, navodi se u dokumentu Komisije.

"Politiko" je u ponedjeljak objavio da se za Crnu Goru, Ukrajinu, Moldaviju i Albaniju razmatraju "mape puta", koje će jasnije definisati šta se tačno očekuje od svake zemlje kandidata, ali i stvoriti obaveze za postojeće članice EU, koje moraju dati saglasnost da bi proces napredovao.

Planovima bi takođe trebalo da se utvrde okvirni datumi za završetak grupa reformi, poznatih kao pregovarački "klasteri", što predstavlja važne prekretnice na putu ka članstvu.

Fon der Lajen je sinoć rekla da Komisija vjeruje u Crnu Goru kao 28 članicu EU do 2028. godine. Ona je navela da je država napredovala u reformama i da zato ima ovoliko zatvorenih poglavlja (18 od 33), te da je članstvo u EU nadohvat ruke što će, kako je ocijenila, poslati snažnu poruku Zapadnom Balkanu.

Na pitanje da li će aktuelna politička kriza u Podgorici ugroziti plan da do kraja godine Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja, Fon der Lajen je odgovorila da je potrebna široka podrška svih političkih partija i da treba da zadrže fokus na putu ka EU.

Politička kriza nastala je nakon što prošle sedmice nije održana sjednica parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Inicijativu je podnijela opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), koja sad glasanje o ustavnim promjenama uslovljava održavanjem sjednice o smjeni Mandića.

I Spajić je imao poruku za političke aktere u Crnoj Gori.

"Vidimo da smo došli skoro do kraja puta i zašto bismo sad bilo šta napravili da to odložimo? Vjerujem da su sve partije okrenute ka EU članstvu. Optimista sam i ubijeđen da nema razloga da ne izguramo do kraja i uđemo u EU", kazao je premijer.

Govoreći o sporovima Crne Gore s Hrvatskom, predsjednica Evropske komisije je kazala da je svjesna bilateralnih sporova dviju država, ali da očekuje da će se riješiti.

Među otvorenim pitanjima, zbog kojih je Hrvatska Crnoj Gori u januaru 2025. blokirala zatvaranje poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), su vlasništvo nad brodom "Jadran", isplata odštete logorašima iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba, promjena imena bazena u Kotoru... Osim Poglavlja 31, Zagreb je u julu Crnoj Gori blokirao i zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika).

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je juče u Morinju da brod "Jadran" nije jedina imovina koju Hrvatska traži nazad, već da imaju dokumentaciju o svojini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju će zahtijevati.

( Biljana Matijašević )