NVO Breznica: Evropske direktive ne traže odstrijel ugroženih vrsta u Crnoj Gori
Traže hitno stavljanje van snage Pravilnika i vraćanje zaštite za ženke krupne divljači, lanad i balkansku divokozu
Usvajanje novog Pravilnika o lovnim sezonama divljači u Crnoj Gori predstavlja paradigmatičan primjer kako se proces evropskih integracija i stručna terminologija mogu zloupotrijebiti za prikrivanje loših odluka koje direktno ugrožavaju prirodu. Dozvoliti odstrel i uništavanje vrsta čija je brojnost u Crnoj Gori već svedena na biološki minimum, pod izgovorom "usklađivanja sa standardima Evropske unije", ne samo da je ekološki pogubno, već je i činjenično potpuno neutemeljeno.
To su ocijenili u nevladinoj organizaciji (NVO) Breznica i pozvali na hitno stavljanje van snage spornog Pravilnika o lovnim sezonama divljači.
"Glavni argument resornih ministarstava, da su im „ruke bile vezane“ zbog instrukcija i navodnog pozitivnog mišljenja Evropske komisije predstavlja grubo izvrtanje činjenica, manipulacijama evropskim direktivama kojima se ns traži odstrel ugroženih vrsta", navodi se u saopštenju te NVO.
Oni ističu da Evropska unija svojim direktivama o zaštiti prirode dopušta državama članicama različite modele upravljanja, ali nigdje ne propisuje obavezu otvaranja lova na srne i lanad.
"Slučaj balkanske divokoze (Rupicapra rupicapra balcanica): Ova podvrsta je prema evropskim propisima pod strogom zaštitom. Otvaranje lovne sezone na divokozu u Crnoj Gori direktno krši duh i intenciju evropskog zakonodavstva koje teži očuvanju, a ne desetkovanju ionako ugroženih populacija. Istraživanja pokazuju da je brojnost i Durmitorske divokoze takođe u padu u odnosu na period od prije četrdeset godina, kada je ova vrsta imala brojnost, samo u NP „Durmitor” od oko petsto jedinki. Kako objasniti činjenicu i logiku da, umjesto da brojnost progresivno raste, ona stagnira ili je u drastičnom padu. Dakle, razlog mogu biti, migracije divljači, bolest ili destetkovanje ove vrste krivolovnim aktivnostima", objašnjavaju iz NVO Breznica.
Naglašavaju da Evropska komisija procjenjuje pravnu usklađenost tekstova i daje komentare, ali ona ne donosi odluku o tome koje će se konkretne životinje i u kojem broju loviti na teritoriji Crne Gore. Ta odgovornost leži isključivo na domaćim institucijama, tako da mišljenje EK ne treba tumačiti kao nalog ili signal za odstrel, dodaju.
Odluka o uvođenju spornih lovnih sezona donesena je iza zatvorenih vrata, ističu u NVO Breznica, uz potpuno ignorisanje stručne javnosti i ključnih ekoloških institucija predstavlja netransparentnost i institucionalni apsurd.
"Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore javno je potvrdila da uopšte nije bila konsultovana povodom ovih spornih izmjena pravilnika. Apsurdno je da tijelo zaduženo za monitoring i zaštitu biodiverziteta bude isključeno iz procesa koji direktno kroji sudbinu ugroženih vrsta. Pozivanje na preporuke „stranih eksperata iz 2016. i 2017. godine“ i brisanje člana 36 bivšeg Zakona o divljači i lovstvu (koji je trajno štitio ženke) koristi se kao alibi. Međutim, preporuka konsultanta nije pravna obaveza EU, a donosioci odluka su svjesno izabrali da zaštitu ukinu umjesto da je unaprijede. Uvođenje srne i laneta u lovni kalendar nije samo administrativna stavka iz tabele, to je dozvola za odstrel majke i mladunčeta i to je ekološki i biološki slom", stoji u saopštenju.
U toj NVO ocjenjuju da, u situaciji kada su populacije krupne divljači u Crnoj Gori na ivici biološkog minimuma zbog višedecenijskog krivolova i lošeg upravljanja, otvaranje legalnog lova na srne i lanad uništava reproduktivno jezgro ove vrste.
"Pominjanje Austrije i Slovenije kao uzora u lovnom kalendaru je potpuno neprimjereno. Te države imaju stabilne, milionske populacije divljači i razvijen, rigorozan sistem kontrole koji se ne može porediti sa crnogorskim kapacitetima na terenu. Uvođenje pravila da se zaštićene vrste mogu loviti svakog dana, pa i radnim danima uz posebnu dnevnu dozvolu uz obaveznu pratnju čuvara, u praksi je potpuno neizvodljivo i predstavlja čist apsurd", kažu u saopštenju.
Kao ilustraciju, uzimaju Lovačku organizaciju iz Bijelog Polja.
"Ova organizacija, koja gazduje ogromnim i izuzetno nepristupačnim planinskim terenom, raspolaže sa svega 4 zaposlena lovočuvara. Kada se recimo, radnim danom u lov prijavi, 30 lovaca, sistem kontrole se potpuno ruši. Fizički je i matematički nemoguće da četiri čovjeka istovremeno prate trideset pojedinaca ili grupa raštrkanih po bjelopoljskim vrletima i gustim šumama. U takvim uslovima, lovočuvari ne mogu ispratiti nijedan korak, a kamoli potvrditi identitet, starost i pol divljači ili spriječiti zloupotrebe. Bez adekvatnog broja čuvara, „posebne dnevne dozvole“ postaju ništa drugo do legalna karta za krivolov, gdje će se pod plaštom zakona vršiti nekontrolisano uništavanje zaštićenih vrsta", navode.
Dodaju da problem predstavlja i hronično blaga kaznena politika prema počiniocima ekokriminala i krivolova u Crnoj Gori.
"U situaciji kada sudski procesi traju godinama, a kazne za nelegalan odstrel najčešće završavaju uslovnim osudama ili minimalnim novčanim kaznama, otvaranje vrata za svakodnevni lov stvara idealan ambijent za bezakonje. Sistem koji ne kažnjava prestupnike, a istovremeno smanjuje stepen zaštite divljači, direktno saučestvuje u uništavanju sopstvenog biodiverziteta. Donosioci odluka su podbacili u svojoj osnovnoj ustavnoj obavezi zaštiti ekološke države Crne Gore. Pokušaj da se opravdani revolt javnosti prema ubijanju, Srna, Lanadi i Divokoza predstavi kao „društveni stres zbog usvajanja evropskih standarda“ je najobičnija manipulacija. Evropa ne traži istrebljenje crnogorske divljači; to je ekskluzivni izbor domaćih ministarstava koja su interese lovačkih lobija i profit od dnevnih dozvola stavila ispred očuvanja prirode", stoji u saopštenju NVO Breznica.
Iz te NVO su podstavili četiri zahtjeva Ministarstvu ekologije i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
"Hitno stavljanje van snage spornog Pravilnika o lovnim sezonama divljači. Vraćanje trajne zaštite za ženke krupne divljači, lanad i balkansku divokozu. Uključivanje Agencije za zaštitu životne sredine i stručne NVO javnosti u izradu svih budućih akata koji se tiču upravljanja biodiverzitetom. Hitno jačanje kapaciteta lovočuvarskih službi na terenu prije bilo kakve rasprave o lovnim kalendarima", zaključuje se u saopštenje.
( S.S. )