Bez velikog zaokreta: Nacionalne podjele i dalje određuju izbore u BiH

Bosna i Hercegovina u nedjelju izlazi na opšte izbore na kojima se, uprkos ekonomskim i socijalnim pitanjima u fokusu kampanje, političko nadmetanje i dalje u velikoj mjeri odvija po etnonacionalnim linijama.

Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić smatra da se ni na ovim izborima ne može očekivati veliki zaokret, jer većina birača i dalje ostaje vezana za stranke unutar vlastitog nacionalnog korpusa.

“Teško je očekivati da će se na ovim izborima nešto značajno promijeniti. Najvjerovatnije će tri vodeće nacionalne stranke ponovo osvojiti najveći broj glasova unutar svog glasačkog tijela. Ljudi jednostavno glasaju za političare koji su im najsličniji i koji razmišljaju kao oni i govore ono što bi oni željeli da kažu”, izjavila je Marić za “Vijesti”.

Više od 3,4 miliona glasača sjutra bira članove tročlanog Predsjedništva BiH, poslanike u državnom parlamentu, kao i poslanike u parlamentima Republike Srpske i Federacije BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske i poslanike u skupštinama deset kantona u Federaciji.

Prvi put će na opštim izborima biti korišćene nove tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.

Izbori se održavaju u trenutku ekonomskih izazova, sporog napretka ka Evropskoj uniji i dugotrajne političke krize. Prema podacima Svjetske banke, broj stanovnika BiH opada već 25 godina. Iseljavanje, posebno mlađeg stanovništva, ostaje jedan od dugoročnih problema zemlje.

Odnos političkih snaga pritom se znatno razlikuje između dva entiteta, kao i u trkama za tri člana Predsjedništva BiH.

U Republici Srpskoj vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za srpskog člana Predsjedništva BiH kandidovao je Željku Cvijanović, dok su opozicioni kandidati Marinko Božović iz Srpske demokratske stranke (SDS) i lider stranke Za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji se izdvaja i po otvorenoj kritici vlasti Aleksandra Vučića u Srbiji.

U Federaciji BiH jedan od glavnih političkih blokova je Trojka, koju čine Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Narod i pravda (NiP) i Naša stranka. Denis Bećirović, kojeg podržava Trojka, pokušava da osvoji drugi mandat bošnjačkog člana Predsjedništva, a protivkandidati su mu Bakir Izetbegović iz Stranke demokratske akcije (SDA), Semir Efendić iz Stranke za BiH i Fahrudin Radončić iz Saveza za bolju budućnost. Za hrvatskog člana Predsjedništva među kandidatima su Slaven Kovačević iz Demokratske fronte i Zdenko Lučić, kojeg podržava HDZ 1990 i još nekoliko stranaka.

Od međunacionalnih ka unutarnacionalnim sukobima

Ivana Marić takav raspored povezuje sa načinom na koji stranke mobilišu birače.

“Bosna i Hercegovina je prije tridesetak godina otkrila demokratske izbore, što smo skupo platili zbog rata. Iako je od završetka rata prošlo 30 godina, građani još uvijek glasaju velikom većinom samo unutar svog nacionalnog korpusa. Razlog za to je što vodeće nacionalne stranke stalno podižu nacionalne tenzije i među građanima šire strah od druge dvije nacije. Iako su političari svjesni da do novog rata ne može doći iz mnogo razloga, oni se ipak često poigravaju sa tom temom i kod naroda ciljano stvaraju percepciju da bi do rata moglo doći. Poznato je da se ljudi u takvim situacijama grupišu i vežu za svoje narode i glasaju za one koji se prodaju za nacionalne vođe. Zbog toga se i glasanje odvija na tom nivou, nacionalnih tema, opstanka i odbrane od imaginarnih neprijatelja”.

Marić kaže da se ovogodišnja kampanja ipak razlikuje od one prije četiri godine.

“Na ovim izborima je situacija ipak malo stabilnija nego što je to bilo na prethodnim opštim izborima prije četiri godine. Nema više toliko priča o ratu. Jedan od razloga za to je što su se izbori sa međunacionalnih prebacili na unutarnacionalne. Svaka stranka se bori protiv stranaka iz svog naroda, tako da im ne pomaže puno ako se troše na bitke sa strankama iz druga dva naroda. Zbog toga su prešli na priče o tome ko brani svoj narod, a ko je izdajica”.

Prema njenoj ocjeni, takav način političke mobilizacije utiče i na sadržaj kampanje.

“Zbog toga većina stranaka nema izborne programe jer znaju da građani ne odlučuju po tome. Izuzetak je nekoliko stranaka koje su napravile izborni program, poput SDP-a i Naše stranke. Ono što je još drugačije na ovim izborima je da stranke iz vladajuće koalicije u Federaciji kampanju vode prezentovanjem rezultata rada u prethodne četiri godine, bez uplitanja u sukobe bilo unutar jedne nacije ili prema drugima”.

Ipak, Marić smatra da sličan izborni rezultat ne mora značiti da će poslije izbora sve ostati isto. Kao primjer navodi prethodni mandat, kada je, prema njenoj ocjeni, već jedna promjena u sastavu vlasti u Federaciji BiH donijela znatno bolje rezultate.

“U sklopu bošnjačke reprezentacije je umjesto SDA u vlast ušlo nekoliko stranaka predvođenih SDP-om. To je znatno poboljšalo funkcionisanje vlasti u Federaciji BiH. Vlada je odluke donosila jednoglasno i umjesto da se bave temama oko kojih se ne mogu dogovoriti, kao što je to bio slučaj u dva mandata prije toga sa SDA, oni su se dogovarali oko tema oko kojih mogu naći zajednički jezik. Prvi put za podjelu novca iz budžeta nije bilo presudno koja stranka je na vlasti u tom dijelu FBiH niti koji narod je većina, već su se projekti dijelili po realnim prioritetima. Nema preglasavanja, nema provokacija, nema prevara i odmah se to osjetilo na rezultatima i poboljšanju života građana i unapređenju odnosa između Hrvata i Bošnjaka”.

Marić je dodala da je sličan obrazac postojao i na državnom nivou tokom prve godine mandata, ali da su kasniji politički sukobi i međusobne provokacije doveli do potpune blokade rada Parlamentarne skupštine BiH.

Mnogi ne vjeruju da će doživjeti ulazak u EU

Na pitanje da li je evropski put BiH i dalje ozbiljna politička tema ili je za birače postao prazna parola, Marić je odgovorila da je država tamo krenula prije 20 godina, a jedva da se pomakla s mjesta, te da je zbog toga to ljudima postalo “više kao bajka, nego kao realnost”.

“Mnogi ne vjeruju da će doživjeti ulazak BiH u EU i to s pravom jer smo jako daleko od dogovora i ispunjavanja svih uslova. To definitivno nije tema ni razgovora ni kampanja, gdje se fokus prebacio na realno ostvarive teme poput zapošljavanja, socijalne pomoći, povećanja plata i penzija, zdravstva, obrazovanja i slično”.

BiH je kandidat za članstvo u EU od 2022. godine, a Evropski savjet je u martu 2024. odlučio da otvori pristupne pregovore. Evropska komisija, međutim, i dalje vezuje naredne korake za sprovođenje ključnih reformi i usvajanje pregovaračkog okvira. Dojče vele je prenio nezavisnu analizu prema kojoj je ocjena spremnosti BiH za članstvo za samo godinu pala sa 4,14 na 2,91 od mogućih deset, što je najveći pad među zemljama kandidatima. BiH još nije imenovala glavnog pregovarača, a DW navodi i da nijedna od 113 reformi obuhvaćenih analizom nije sprovedena.

Nema više toliko priča o ratu. Jedan od razloga za to je što su se izbori sa međunacionalnih prebacili na unutarnacionalne. Svaka stranka se bori protiv stranaka iz svog naroda, tako da im ne pomaže puno ako se troše na bitke sa strankama iz druga dva naroda. Zbog toga su prešli na priče o tome ko brani svoj narod, a ko je izdajica

Upitana koliko postizborni odnosi mogu zavisiti od pritiska i interesa SAD, EU, Rusije i Srbije, Marić je rekla da se nakon posljednjih izbora vlast ne bi mogla formirati da nije bilo direktnog uplitanja visokog predstavnika koji je suspendovao Ustav Federacije na 24 sata da bi se vlast mogla formirati u Federaciji BiH, a time i na državnom nivou.

“Da to nije uradio, vjerovatno bi vlada premijera Novalića (Fadil) ostala još 4 godine u tehničkom mandatu, kao što je to bilo nakon izbora 2018. godine. Situaciju bi dodatno zakomplikovalo to što je Novalić osuđen na kaznu zatvora zbog zloupotrebe položaja”, kaže Marić.

Istakla je da je problem bio u tome što u BiH ima mnogo praznina i nedorečenosti u zakonima, a koje su političari spremni da zloupotrijebe.

“Nakon izbora 2018. godine SDA je upravo to radila i zloupotrebljavala je funkciju predsjednika Federacije kako bi blokirala formiranje vladajuće koalicije bez njih. I ranije je bilo situacija u kojima je SDP imao mogućnost da na isti način blokira formiranje vlasti, ali to nijesu zloupotrebljavali”.

Ona smatra da se ovaj put to neće desiti, “prvo zato što nemamo visokog predstavnika već samo vršitelja dužnosti, drugo zato što su Amerikanci fokus sa političkog prebacili na ekonomski interes, a EU je uvijek bila neodlučna i nije se mogla složiti oko djelovanja u BiH”.

Marić je ocijenila da je to i dobro za BiH jer je to jedini način da političari preuzmu odgovornost za svoje postupke i da opravdaju povjerenje koje su im građani dali, ali i visoke plate koje dobijaju.

Predizborni period je obilježilo i pojačano nadmetanje za uticaj na zapadnom Balkanu. Geopolitička dimenzija posebno je vidljiva kroz Republiku Srpsku i Milorada Dodika, koji održava bliske odnose sa Moskvom. Nekoliko dana pred izbore Dodik i premijer RS Savo Minić sastali su se u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je izrazio podršku pred glasanje. Istovremeno, između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih partnera postoje razlike oko pojedinih pitanja u BiH, uključujući izbor novog visokog predstavnika.

Pristojna vlast moguća

Ivana Marić je potvrdno odgovorila na pitanje može li se iz postojećeg izbornog i ustavnog okvira uopšte očekivati funkcionalnija vlast.

“U svakom pravnom sistemu postoje djelovi koje političari mogu zloupotrijebiti ako to žele, pa tako i u BiH. Pitanje je samo da li će se stvoriti takva atmosfera ispunjena provokacijama, preglasavanjem, uvredama i blokadama ili će se stvoriti atmosfera međusobnog povjerenja i poštovanja. To će zavisiti od političara koje građani izaberu”, kazala je.

Marić ističe da najviše podrške dobijaju upravo političari koji najviše koriste uvrede, prijetnje i psovke. “Ako se to preslika na izborni rezultat, to bi značilo još četiri godine blokada. Nadam se da su političari naučili lekciju iz prošlosti i da su shvatili da se kompromisom može puno više postići, kao i pristojnim načinom komuniciranja. Vrlo je moguće da ćemo dobiti upravo takvu vlast”, zaključila je Marić.

( Angelina Šofranac )