Španski parlament odbio vladine mjere za stanovanje, demonstranti zahtijevali veću pomoć za zakupce stanova
Ovaj neuspjeh španske vlade podstakao je spekulacije u španskim medijima da bi Sančez mogao da razmotri raspisivanje prijevremenih izbora, umjesto da se oni održe naredne godine
Španski poslanici odbili su danas paket hitnih mjera vlade premijera Pedra Sančeza namijenjen rješavanju krize pristupačnog stanovanja, dok su demonstranti ispred parlamenta zahtijevali veću pomoć za zakupce stanova.
Ovaj neuspjeh španske vlade podstakao je spekulacije u španskim medijima da bi Sančez mogao da razmotri raspisivanje prijevremenih izbora, umjesto da se oni održe naredne godine.
Iz njegovog kabineta nisu odgovorili na pitanja Asošijeted presa (AP) o mogućnosti održavanja vanrednih izbora.
Sančez je govorio na kraju petočasovne parlamentarne rasprave, uputivši posljednji apel poslanicima da podrže mjere koje je nazvao "neophodnim".
"Iza ovih uredbi stoji želja da se uvedu red i humanost na tržište koje će, ako ga ne obuzdamo, uništiti naše društvo", rekao je Sančez obraćajući se poslanicima.
"Učinite ono što je ispravno ili će vam istorija suditi, i to prije nego što mislite", zaključio je Sančez, nakon čega su poslanici pojedinačno glasali prozivkom.
Njegov apel nije naišao na odziv. Katalonska separatistička stranka Žunts (Junts - Zajedno) ispunila je najavu od nekoliko sati ranije da će glasati protiv obje uredbe. Time su mjere odbačene, nakon što su im se suprotstavile i desničarska Narodna partija (PP) i krajnje desničarski Voks.
Demonstranti okupljeni u blizini parlamenta glasno su negodovali zbog rezultata glasanja, dok su ljudi na galeriji za javnost u skupštinskoj sali uzvikivali: "Lešinarski fondovi upravljaju parlamentom".
Lešinarski fondovi su investicioni fondovi koje demonstranti optužuju da kupuju nekretnine i profitiraju od problema na tržištu stanovanja.
Prva od odbačenih uredbi sadržala je paket mjera za koje je vlada tvrdila da bi spriječile prinudna iseljenja ugroženih građana, otežale špekulacije nekretninama i uvele poreske podsticaje za izdavanje stanova.
Druga uredba predviđala je automatsko produžavanje ugovora o zakupu stambenih nekretnina na zahtjev zakupaca.
Glavna grupa koja organizuje proteste, Udruženje zakupaca (Sindicato de Inquilinas), saopštila je da poziva na nove proteste sjutra i da zagovara generalni štrajk.
Vladine uredbe trebalo je da smire nezadovoljstvo javnosti koje je izbilo nakon televizijskog prenosa prinudnog iseljenja 87-godišnje žene u Madridu prošle nedjelje.
Taj događaj izazvao je proteste i postavljanje šatora na glavnom trgu u Madridu, koji su i dalje tamo.
Ispred parlamenta demonstranti su držali ručno izrađene transparente sa slikama lešinara, osuđujući špekulante nekretninama koje krive za rast cijena.
Demonstrantkinja Karla Kremonte, 34-godišnja službenica, rekla je da žali što su se desničarske stranke ujedinile kako bi "glasale protiv interesa većine ljudi koji su ovdje, protiv interesa radnika Španije". Prosječna cijena zakupa u Španiji gotovo se udvostručila u posljednjih deset godina. Prosječna cijena kvadratnog metra porasla je sa 8,20 eura 2016. godine na 15,1 eura ove godine, prema podacima portala za nekretnine Idealista.
Starija žena čije je iseljenje pokrenulo proteste, Marikarmen Abaskal, postala je simbol borbe za niže troškove stanovanja u Španiji, gdje mnogi građani više ne mogu da priušte kupovinu stana, dok je ponuda stanova za iznajmljivanje ograničena.
Kompanija koja ju je iselila konačno je ove nedjelje, pod snažnim pritiskom javnosti i političara, popustila i saopštila da može da se vrati u svoj stan. Abaskal se trenutno nalazi u bolnici, nakon što je iz svog doma iznijeta na nosilima, ali je njen advokat rekao da je srećna što zna da će se vratiti kući.
Za sada nije jasno koji će biti sljedeći potez vlade. Mogla bi da pripremi nove zakonske predloge – osim ako Sančez ne odluči da raspiše izbore.
Žunts je jedna od nekoliko manjih stranaka čija je podrška bila potrebna Sančezu kada je 2023. formirao novu vladu. Od tada se pokazala kao težak politički partner. Njen lider, separatista Karles Pućdemon, živi u Belgiji otkako je pobjegao iz Španije nakon neuspješnog pokušaja da 2017. proglasi nezavisnost Katalonije.
Španska ministarka stanovanja Isabel Rodrigez apelovala je na Žunts tokom skupštinske rasprave, rekavši da je njeno ministarstvo "ugradilo 90 odsto" njihovih predloga.
Međutim, poslanica Žuntsa Mirijam Nogerasa rekla je da bi uredbe samo navele vlasnike da povuku nekretnine sa tržišta za izdavanje i tako dodatno podigli cijene.
"Ove uredbe i dalje omogućavaju špekulantima da kupuju nekretnine i iseljavaju ljude", rekla je Nogerasa.
Žunts je pozvao vladu da pregovara o izmjenama uredbi, ali je vlada to odbila.
Baskijska stranka desnog centra i mala stranka Koalicija Kanarskih ostrva, čija je podrška takođe bila potrebna vladi, takođe su glasale protiv druge uredbe, nakon što su podržale prvu.
Obje stranke kritikovale su vladu zbog toga što je požurila sa donošenjem uredbi umjesto da sa drugim strankama pripremi zakone kroz redovnu parlamentarnu proceduru.
( Beta )