Ruski napadi na Kijev: "Po cijeli dan umirem od straha, ovako se ne može živjeti"
Kijev ulazi u najteži period od prvih dana invazije, dok sve intenzivniji ruski napadi mijenjaju svakodnevni život u prijestonici koju Moskva nastoji da ostavi u mraku, piše list Gardijan u tekstu na svom portalu
Valerija Tkačenko dovodila je sina u školu u centru Kijeva kada se oglasila uzbuna za vazdušnu opasnost. Zaposleni su brzo odveli djecu i roditelje u sklonište, gdje je zabrinuta pravnica provela naredna dva sata sa sinom, piše danas britanski list Gardijan.
"Po cijeli dan umirem od straha razmišljajući o tome šta bi moglo da se dogodi mom sinu", rekla je izlazeći iz skloništa, već kasneći na posao.
Dan ranije, ruski dron na mlazni pogon pogodio je obližnju školu.
"Više ništa ne mogu da planiram. Ovako se ne može živjeti", kazala je Tkačenko.
U drugom dijelu grada, Artem Marčenko, zaposlen u IT sektoru, bio je primoran da u petak ujutro ostavi automobil na putu i da do posla pješači 20 minuta preko Pivdenjskog mosta, nakon što je prelaz oštećen u ponovljenim ruskim napadima.
Strahovao je da će Rusija uskoro početi da gađa i druge kijevske mostove, čime bi praktično paralizovala kretanje kroz grad sa oko tri miliona stanovnika, čije dvije strane razdvaja rijeka Dnjepar.
Kijev ulazi u najteži period od prvih dana invazije, dok sve intenzivniji ruski napadi mijenjaju svakodnevni život u prijestonici koju Moskva nastoji da ostavi u mraku, piše Gardijan u tekstu na svom portalu.
Sedmicama je glavna briga stanovnika ukrajinske prijestonice bila predstojeća zima, kada se očekuje da će Rusija ponovo pokušati da Ukrajinu ostavi bez struje i grijanja. Međutim, nagla eskalacija ruskih napada ostavila je mnoge stanovnike sa osjećajem da su neke od teškoća za koje su se pripremali već stigle.
"Prijestonica se nalazi u veoma dramatičnoj situaciji. Više nije moguće pretvarati se da možemo da živimo kao u mirnodopskim uslovima. Neprijatelj razara Kijev", rekao je u petak gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Samo ove sedmice ruske rakete i dronovi pogodili su poslovne zgrade, centre podataka, školu, bolnicu i jedan od glavnih kijevskih mostova. Moskva je takođe počela napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, gađajući termoelektranu i druga energetska postrojenja, zbog čega je nekoliko gradskih četvrti do jutra ostalo bez struje i vode.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ukazao je na očiglednu promjenu ruske taktike u intervjuu za Fajnenšel tajms ove sedmice, rekavši da je predsjednik Rusije Vladimir Putin nedavno naredio svojim komandantima da više ne poštuju pravila ratovanja.
"Žele da Ukrajinci napuste prijestonicu... i da pokažu da, ako nemate prijestonicu, nemate ni državu", rekao je Zelenski u drugoj izjavi novinarima.
Donedavno je Kijev zadržavao prividno normalan ritam života, dok su gradovi bliži frontu, među kojima su Harkov i Dnjepar, podnosili najveći teret svakodnevnih raketnih napada i udara dronovima. Sada se stanovnici u šali, prožetoj crnim humorom, pitaju da li se situacija mijenja, jer ti gradovi povremeno djeluju bezbjednije od prijestonice.
Grad se suočava sa posebno opasnom kombinacijom ozbiljnog nedostatka presretačkih raketa Patriot za odbranu od balističkih projektila i nove generacije bržih ruskih dronova na mlazni pogon, koje je teže oboriti, piše Gardijan.
Kijev ubrzano radi na razvoju i uvođenju nove generacije dronova-presretača sposobnih da obaraju modele na mlazni pogon. Nekoliko takvih sistema već je u upotrebi, navela su tri izvora iz odbrambene industrije, ali bi, prema njihovim riječima, mogle proći sedmice ili mjeseci prije nego što budu raspoređeni u dovoljnom broju da pruže značajniju zaštitu prijestonici.
Istovremeno, rusko napredovanje na frontu i dalje je relativno sporo i ostvaruje se uz ogromne gubitke.
Moskva je u septembru zauzela oko 361 kvadratnih kilometara teritorije, prema podacima vojnog analitičara Konrada Muzike. To predstavlja povećanje u odnosu na prethodne mjesece, ali je i dalje daleko od tempa potrebnog da Rusija zauzme ostatak Donbasa prije zime, kada izvođenje ofanzivnih operacija obično postaje teže.
Ukrajina je, u međuvremenu, u nizu kontraofanziva na istoku, koje se sprovode pod kodnim nazivom "Vivaldi", povratila oko 126 kvadratnih kilometara teritorije. Ta sporija kopnena borba sve je više u raskoraku sa onim što se događa daleko iza linije fronta. Taj kontrast odražava širu promjenu u ratu, dok su veliki ukrajinski gradovi izloženi sve većem pritisku.
"Možete biti prilično uspješni na kopnu, ali ako ste ranjivi u vazduhu, naročito u pozadini, vaš protivnik će upravo tu ranjivost nastojati da iskoristi", rekao je Mikola Bjeljeskov, vojni analitičar ukrajinskog državnog Nacionalnog instituta za strateške studije, prenosi Gardijan.
Ukrajinski zvaničnici upozoravaju evropske kolege na razmjere prijetnje koja se nadvija nad zemljom. Prema pisanju Njujork tajmsa, ukrajinski ministar energetike Denis Šmihal nedavno je evropske kolege upoznao sa presretnutim ruskim planom prema kojem bi protiv ukrajinskog energetskog sistema moglo biti upotrijebljeno čak 1.000 raketa, dronova i bombi. Među metama su bile elektroenergetske podstanice, hidroelektrane, termoelektrane i kotlarnice, što je djelovalo kao pokušaj da se ukrajinski gradovi ostave u mraku i hladnoći i izazove humanitarna kriza.
"Rusija planira da Kijev ostavi da se smrzava, da ga vrati u kameno doba", rekao je jedan visoki zapadni diplomata u Kijevu, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
Zapadne diplomate javno poručuju da namjeravaju da ostanu u Kijevu, svjesni da bi odlazak Moskvi donio propagandnu pobjedu i mogao da stvori utisak da je Ukrajina napuštena. Međutim, dvojica visokih diplomata privatno su kazala da se pripremaju rezervni planovi za premještanje ambasada u Lavov ili istočnu Poljsku ukoliko Rusija počne namjerno da gađa strane diplomatske misije.
"Situacija se očigledno brzo pogoršava", rekao je diplomata.
( Gardijan, Ne.V. )