Partizanski Ulcinj u monografiji

Cilj nam je da sve spomenike i spomen-obilježja objedinimo na jednom mjestu i učinimo dostupnim svima koji žele da se bliže upoznaju sa događajima, stratištima i drugim mjestima na kojima je osvajana sloboda, kaže predsjednik UBNOR-a Đorđe Dabović

1173 pregleda0 komentar(a)
Spomen-obilježje posvećeno Marku Nuculoviću, Foto: Samir Adrović

Spomenci i spomen obilježja na teritoriji opštine Ulcinj, posvećeni Narodno-oslobodilačkom ratu (NOB) i njegovim žrtvama, uskoro bi mogli osvanuti u monografiji čiju izradu planira opštinsko Udruženje boraca i antifašista (UBNOR).

Predsjednik te boračke organizacije Đorđe Dabović potvrdio je “Vijestima” da uskoro sa saradnicima planira da obiđe svih 16 spomenika i spomen-obilježja u sklopu priprema za izdavanje monografije.

“Cilj nam je da sve spomenike i spomen-obilježja objedinimo na jednom mjestu i učinimo dostupnim svima koji žele da se bliže upoznaju sa događajima, stratištima i drugim mjestima na kojima je osvajana sloboda. Takvu monografiju već imaju neki gradovi u Crnoj Gori, poput Bijelog Polja, Pljevalja, Kolašina, Podgorice... Za taj poduhvat trebaće nam podrška SUBNOR-a, ali i Opštine Ulcinj”, kazao je Dabović.

U UBNOR-u već posjeduju radni materijal sa spiskom spomenika i spomen-obilježja, mjestima na kojima se nalaze i kratak opis značenja i samih događaja od Pristana do Vladimira.

Spomen-obilježje postavljeno na stijeni pri ulazu u Stari grad sa južne strane, posvećeno je Marku Nuculoviću, prvoj žrtvi ovog kraja u NOR-u, koga je na tom mjestu 1941, strijeljao italijanski okupator. Njegovo ime danas nosi osnovna škola u Štoju.

Na spomen-obilježju ispred vojne pogranične karaule pored Bojane u selu Sv. Đorđe, upisana su imena sedam palih boraca - Bogdan Vujošević, Ćazim Resulbegović, Anđe Strugar, Omer Zuberović, Dušan Čejović, Luka Đakonović i Vlado Đakonović. Njih je, kako piše u radnom materijalu UBNOR-a, strijeljala zloglasna banda Jusufa Hasana, januara 1944. godine na Bojani, kod Skadra.

Na spomeniku pod Bijelom Gorom upisana su imena 13 boraca koje su strijeljali Njemci prilikom prvog oslobođenja Ulcinja 12. septembra 1943. godine.

Spomen-obilježje “Crveni brijeg” postavljeno je u selu Pistula, gdje je 7. septembra 1943. formiran ulcinjski odred Narodno-oslobodilačke vojske (NOV), koji je prvi put oslobodio Ulcinj od okupatora i domaćih izdajnika, 11. septembra 1943. godine.

Na spomeniku u Vladimiru upisana su imena svih poginulih boraca u NOB-a sa područja te Mjesne zajednice - Ćazim Hodžić, Osman Hodžić, Hajdar Ceković, Maraš Škrelja, Bećir Jahović, Šaćir Mustafović, Hadžija Saljević, Maljo Alović, Selim Kulalić, Mujo Vukić i Dževdet Avdić.

Na zidu zgrade isturenog odjeljenja škole u Pistuli postavljena je spomen-pločla na kojoj su upisana imena strijeljanih boraca decembra 1943. - Bedrija Elezagić, Dulja Abazović, Nika Božović i Andrija Božović. Osnovna škola u Vladimiru nosi ime Bedri Elezage.

Ispred zgrade Opštine i u parku na Pristanu postavljene su spomen-biste boraca i revolucionara Vida Matanovića i Nikole Đakonovića, a ispred Doma zdravlja Bogdana Vujoševića, čije ime i nosi ta zdravstvena ustanova.

Spomen-bista narodnog heroja Baja Sekulića postavljena je na ulazu u krugu Solane, koja nosi njegovi ime.

Spomen-bista predratnog komuniste, borca i revolucinara Boška Strugara, nalazi se u zgradi OŠ “Boško Strugar” u Meterizima.

Spomen-obilježja nalaze se i na zidu stare upravne zgrade opštine Ulcinj u Meterizima i na zidu stambene zgrade u Novoj Mahali, posvećena istaknutom borcu tog kraja Velju Bogojeviću i narodnom heroju Voju Lakčeviću.

Imena 172 žrtve Drugog svjetskog rata, od kojih su 95 albanske, a 77 crnogorske nacionalnosti, nalaze se na spomen-ploči UBNOR-a koja će biti postavljena na spomeniku Sloboda na Pinješu.

“Ploča sa imenima poginulih boraca i civilnih žrtava je izrađena, ali još čekamo dozvolu da je postavimo na Pinješu. Očekujemo da će to biti 26. novembra, na dan kada je Ulcinj 1944. godine oslobođen od okupatora”, kazao je Dabović.

Međutim, Opština Ulcinj ne obilježava 26. novembar kao zvanični Dan opštine još od januara 1996. godine, kada je Odlukom SO taj datum ukinut.

Kako je tada obrazloženo iz Demokratskog saveza Mehmeta Bardhija, u Ulcinju 26. novembra 1944. nije bilo okupatora, pa nije moglo biti ni oslobođenja.

Od tada se kao Dan opštine slavi prva subota u aprilu koja simbolizuje odlazak pomoraca na brodove, početak sezone i kraj berbe maslina.