Radulović: Crna Gora pred klimatskim, energetskim i fiskalnim pritiscima, Euro model dodatni rizik

Crna Gora ulazi u period sve većih klimatskih, energetskih i fiskalnih rizika, a novi Euro model mogao bi dodatno da oslabi sposobnost države da ih finansijski podnese, upozorava profesor Branko Radulović.

On tvrdi da bi potpuno ukidanje doprinosa Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) zahtijevalo najmanje 860 miliona eura godišnje iz budžeta samo za postojeći nivo penzija, u trenutku kada država već ima rastuće obaveze prema zdravstvu, energetici i prilagođavanju klimatskim promjenama.

"Pitanje Euro modela nije samo pitanje retrogradne ekonomske misli, niti samo završni čin pogubne ekonomske prakse, ni samo fiskalna matematika, koja će kratkoročno izazvati tražnju i izvjestan rast prihoda u budžetu, ali i inflaciju i rast cijena proizvoda, dok će dugoročno proizvesti sve veći deficit i rast javnog duga, PDV-a i drugih poreza i nameta, te dovesti do smanjenja ili ukidanja servisiranja pojedinim korisnicima. Postajaćemo sve više nekonkurentna investiciona destinacija, čak u odnosu na okruženje", saopštio je Radulović.

Euro model je novi paket ekonomskih mjera Vlade Crne Gore čija je primjena najavljena od januara 2027. godine. Predviđeno je da minimalna zarada iznosi 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem, 1.250 eura za srednju stručnu spremu i 1.400 eura za visoko obrazovanje.

Radulović kaže da Euro model nije samo ni pitanje predstojećih parlamentarnih i lokalnih izbora, već prije svega pitanje "bespomoćnog i bolnog umiranja crnogorskih građana, egzodusa onih vitalnih i umnih", „kosmičke nepravde“ prema onima koji su bili lojalni sistemu.

Podsjeća da su programom Evropa sad 1 ukinuti doprinosi za zdravstvo, koji sad voljom Vlade iznose oko 750 eura po stanovniku, prosjek u EU je preko 3.000 eura, a u Luksemburgu je to čak preko 5.000 eura.

"Ukoliko očekujemo da imamo isti medicinski tretman kao Evropljani, što je i normalno, pomirimo se sa tim da je to sa ovim izdvajanjem nemoguća misija. Još ako se desi ogroman deficit budžeta, što je za očekivati, neće se ni ovoliko izdvajiti", upozorava.

Kako dodaje, Vlada je programom Evropa sad 2 izdvajanje doprinosa za Fond PIO smanjila za 50 odsto, sa 20.07 odsto na ukupno 10 odsto. U prvih sedam mjeseci ove godine su prihodi od doprinosa iznosili 229 miliona eura, a nedostajuća sredstva su iznosila 253 miliona eura i ona su nadoknađena iz opštih prihoda budžeta.

"Prema ovoj računici očekivati je da će deficit Fonda PIO za tekuću godinu iznositi oko 430 miliona eura. Programom Euro model ukidaju se svi doprinosi za Fond PIO, što znači da za postojeće iznose penzija, ukoliko nam Vlada bude 'velikodušna', potrebno će biti da se nadoknadi iznos od najmanje 860 miliona eura".

Radulović zbog toga pita kako će većina građana, posebno ako su u starijoj dobi i hronično oboljeli, bez ikakve zdravstvene zaštite i finansijskih sredstava, ostavljeni na „milost i nemilost“ Vladi, preživjeti, posebno u novim klimatskim uslovima.

Crna Gora će biti sve neuslovnija za opstanak

Radulović tvrdi da će Crna Gora do polovine, a posebno do kraja ovog vijeka biti drastično drugačija, sve neuslovnija za opstanak postojećih prirodnih eko-sistema i čovjeka, da će u sve radikalnijim klimatskim i ukupnim uslovima biti neodrživa, čak neće zadovoljavati ni osnovne životne potrebe stanovništva za vodom, hranom i energijom.

"Vremenom će postajati geografski pojam spržene zemlje, koju će značajno nastanjivati emigranti izbjegli od paklenih klimatska uslova, gladi ili ratnih sukoba. To tvrdim, bez lažne 'crnogoštine', u punoj mentalnoj kondiciji, kao čovjek ko je multidisciplinarno obrazovan i dobro informisan. Uostalom, moje vizije, upozorenja i rešenja vrijeme je mnogo puta potvrdilo", naveo je.

Podsjetio je na veliki broj deklaracija, rezolucija i predloga zakona, te algoritama sa preko 700 optimalnimih usaglašenih rešenja iz svih oblasti tranzicije i ključnih sektora.

"Koliko otvorenih i direktnih pisama i upozorenja glavarima. Od svega toga samo je nekoliko inicijativa u modifikovanom obliku usvojeno u Skupštini Crne Gore".

Rezolucija o zaštiti životne sredine, kako je dodao, koju je predložio i koja je usvojena krajem 2014. godine, postavila je strateški pravac za ekološku politiku zemlje, a njome je, između ostalog, utvrđena i jasna obaveza osnivanja državnog Eko-fonda i povećanja budžetskih davanja za očuvanje prirode.

Međutim i pored činjenice da je bila krajnje analitična i pragmatična, ni u jednom segmentu nije realizovana osim pomenutog Eko-fonda, koji je osnovan tek 2020. godine.

"Ništa od suzbijanja primitivizma pojedinaca, čišćenja vodotoka, tehnološke discipline, saniranja crnih ekoloških tačaka i septičkih jama ili smanjenja emisije CO2, a dodijelili smo sebi titulu prve ekološke države. Zbog nekih mojih projekcija oko posljedica emisije CO2 i dolazećeg klimatskog pakla, čak sam i negativno komentarisan. Da apsurd bude veći te 'pametne glave' sa svojim kupljenim diplomama sad se 'bave' ovim temama«".

Brojne krivične prijave u fioci tužilaca

Podsjeća da brojne krivične prijave, koje je podnio protiv tadašnjih najviših državnih funkcionera i sa njima povezanih lica "iz kriminalnog miljea" za razna krivična djela, između ostalog, protiv životne sredine, još čekaju reakciju državnog tužilaštva.

"Isto su se prema njima odnijeli, bez razlike (Ranka) Čarapić i (Vesna) Medenica i (Milivoje) Katnić i (Vladimir) Novović, kao i (Ivica) Stanković i (Milorad) Marković. I pored ogrome dokazne dokumentacije svi oni su ostali 'nijemi' iako im je dužnost da brane istinu i javna dobra".

Podsjeća na prijavu iz 2020. godine protiv tadašnjeg premijera Duška Markovića i drugih zbog ugovora o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja i projekta HE Komarnica, zatim prijava iz 2011. Protiv tadašnjih premijera Crne Gore I Italije, Mila Đukanovića, Silvija Berluskonija i drugih u vezi sa prodajom dijela akcija Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

Godine 2014. podnio je prijavu protiv Đukanovića i 31 lica zbog navodnih nepravilnosti i štete u Kombinatu aluminijuma, a 2017. protiv Đukanovića, Markovića i još osam lica zbog slučaja crvenih boksita i ekološke devastacije Župe.

"Krajnje je razočavajuća dosljednost Novovića. Naime, poslije brojnih insistiranja da dobijem odgovor što je sa mojim krivičnim prijavama, Novović mi je u Skupštini Crne Gore 2023. godine, saopštio da je podigao naredbu protiv 16 lica. Od toga do danas ništa".

Evropa se zagrijava najbrže u svijetu

Radulović ocjenjuje da ovogodišnje ekstremno ljeto nije izuzetak, već dio ubrzanih klimatskih promjena koje će donositi sve duže i opasnije toplotne talase, suše, poplave i druge posljedice po ljude i ekosisteme.

Posebno upozorava da se Evropa zagrijava znatno brže od globalnog prosjeka i da kombinacija visoke temperature i vlage u pojedinim djelovima svijeta već dostiže nivoe opasne po ljudski život.

Kao primjere posljedica navodi veliki broj smrtnih slučajeva tokom toplotnih talasa u Francuskoj, procjene o mogućim žrtvama El Ninja i masovno stradanje stoke u poplavama u Pakistanu.

Kako kaže, najnoviji izvještaj Svjetske meterološke organizacije o stanju globalnih vodenih resursa pokazuje da je ciklus kruženja vode postao sve nestabilniji i nepredvidiviji, te su smanjeni protoci rijeka i zalihe vode na kopnu, veliki su gubici mase glečera i velike oscilacije između poplava i suša.

Prema Kopernikusovoj službi za klimatske promjene, kako dodaje, globalna površina mora je ove godina postigla novi apsolutni rekord u visini temperature i povećanju kisjelosti.

"Naučnike zabrinjava što se najviše temperature mora obično bilježe u martu ili aprilu nakon ljeta na južnoj hemisferi, na kojoj se nalazi veći dio okeanske površine, a ne u avgustu kao ove godine. Svjtska meteorološka organizacija očekuje da će El Ninjo nastaviti da jača tokom narednih mjeseci, tako da se prema ranijoj praksi očekuje da sljedeća 2027. godina bude sa novim apsolutnim rekordom od kada se mjeri temperatura".

Radulović upozorava da će klimatske promjene posebno pogoditi mlađe generacije, kroz sve češće požare, poplave, suše, nestašice hrane i masovne migracije ljudi, biljnih i životinjskih vrsta ka hladnijim područjima.

Navodi i da su globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte dostigle rekordne nivoe, pri čemu najveći dio dolazi iz energetike, saobraćaja, poljoprivrede i industrije.

"Prema najnovijim izvještajima vodećih institucija globalne emisije gasova sa efektom stakle bašte dostigle su nove rekordne vrijednosti od oko 54 do 60 milijardi tona ekvivalenta CO2. Na osnovu CO2 ekvivalenta struktura globalnih emisija CO2 iznosi 73,8 odsto, CH4 17,6 odsto, N2O 5,3 odsto a fluorovanih gasova 3,3 odsto".

Navodo da treba imati u vidu da je potencijal zagrijavanja metana i do dvadeset puta veći od ugljen-dioksida, ali ima znatno kraći životni vijek, dok fluorovani gasovi imaju veliki potencijal zagrijavanja, čak nekoliko puta veći od CO2.

"Najveći sektori-eminenti su energetika, struja i grijanja sa oko 30 odsto, saobraćaj i transport sa 15 odsto, poljoprivreda i šumarstvo sa oko 12 odsto, industrija i proizvodnja sa oko 12 odsto. Pozitivni učinak sektora šumarstva koji apsorbuje CO2 iznosi oko 7 odsto".

Kao najveće ukupne emitere izdvaja Kinu, sa oko 29,5 odsto, SAD sa oko 11,5 odsto, Indiju sa oko 8,5 odsto, Rusiju sa oko 4,5 odsto, Japan sa oko 2,5 odsto. Sve države EU emituju oko 5,5 odsto gasova. Najveći emiteri CO2 po stanovniku su Peru, Katar, Kuvajt, UAE i Bahrein.

"Ono što je izuzetno važno najveću ekspanziju rasta CO2 imaju Vijetnam sa čak 106 odsto u poslednjih deset godina, Indonezija, Saudijska Arabija, Indija. Najveći apsolutni porast emisije CO2 bilježi Kina, SAD i Rusija. Oni su i najveće ubice života na Zemlji. EU smanjuje emisiju CO2, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka 14 odsto. Japan takođe bilježi impozantan pozitivan rezultat".

Crna Gora će, kako dodaje, vremenom, mjerenim godinama i desetljećima, biti sve više smrtno ranjiva usljed kombinacije rastuće klimatske apokalipse, gubitka resursa, pogrešne ekonomske politike, neadekvatnog vizionarstva...

Plan prilagođavanja na klimatske promjene nije vjerodostojan

Ističe da pakleni toplotni talas, koji napokon jenjava u Crnoj Gori, potvrdio je da strateški dokument - Plan prilagođavanja na klimatske promjene 2025-2035, zajedno sa pratećim Akcionim planom za 2025-2027. godinu, nije vjerodostojan stvarnosti ni u jednom segmentu.

"Ovogodišnji toplotni talas, predstavlja samo tačku eksponencionalnog rasta nepodnošljivih uslova života, izazvao je velike suše, drastično smanjio vodostaje rijeka i jezera, ugrozio vodosnabdijevanje. Lično sam vidio, prvi put u životu, da je Morača presušila iznad Smokovca što je identično dešavanjima sa površinskom hidrologijom na Balkanu i Srednjoj Evropi", naveo je.

Upozorava da je pitanje vremena kada će najveći vodotoci od stabilnih rijeka postati bujični, samo za vrijeme obilnih kiša.

"Nažalost, snijega će biti sve ređe i sve manje, a time i količine vode koja nastaje njegovim topljenjem. Ekolozima koji su se s pravom zalagali za očuvanje kanjona Nevidio i drugih naših prirodnih bisera, poručujem da ih uskoro neće ni biti i da će tamo ostati samo crnogorski kras".

Prema riječima Radulovića. očaravajući durmitorski pejzaž, koji je obilovao predivnim glečerskim jezerima, za par desetljeća biće sasvim drugačiji, spržen. Vještačka jezera koja su formirana u funkciji rada postojećih protočnih hidrocentala vremenom će izgubiti tu funkciju.

"Klimatske promjene posredno ili neposredno utiču na stanje svih sektora a time i na ukupni finansijski sektor i svaki njegov segment. Interaktivno, upravljanje finansijama i sektorskim politikama utiče i na otpornost države prema klimatskim promjenama", ukazuje Radulović.

Kako dodaje, politička stabilnost i društveni konsezus značajno utiču na to kompleksno stanje.

"Finansijski, socioekonomski i ekološki rizici glavni su uzročnici globalne nesposobnosti da apsorbuje temperaturne šokove. Crna Gora, kao mala država, posebno je zavisna od izloženosti ovim šokovima i globalnim dešavanjima".

Radulović navodi da su ovogodišnji ekstremni toplotni talasi i suša ozbiljno pogodili crnogorsku poljoprivredu, smanjili prinose i kvalitet plodova i izazvali toplotni stres kod životinja.

Upozorava i na presušivanje izvora, veći rizik od požara i rast troškova proizvodnje, zbog čega očekuje skuplju hranu i veći uvoz. Smatra da će sve intenzivniji toplotni talasi dodatno ugrožavati postojeće poljoprivredne ekosisteme.

Deficit struje biće sve veći

Radulović upozorava da će deficit električne energije rasti zbog, kako navodi, loših odluka u energetici od 2020. godine i sve nepovoljnije hidrologije.

Tvrdi da je, “zbog pohare solarnih polja i vjetroparkova od strane privilegovanih investitora" Crna Gora u posljednjih šest godina ostala bez oko 1.000 MW nove instalisane snage u državnom vlasništvu, bez približno milijardu eura naknada lokalnim samoupravama i bez oko 50 odsto proizvedene električne energije po cijeni nižoj od 25 eura po MWh.

"Uz sve to ostaće nam u 'nasljedstvu' da rješavamo otpad od solarnih panela i vjetrogeneratora čiji je vijek trajanja oko 25 godina, reciklaža izuzetno skupa, a više od pet posto odpada su materije opasne po životnu sredinu. Ogromne investicije u CGES za tuđe interese su u toku".

Radulović upozorava da će proizvodnja iz hidroelektrana biti sve neizvjesnija zbog pogoršanja hidrologije i ocjenjuje da je planiranje novih protočnih hidroelektrana na Komarnici i Pivi pogrešno.

Kritikuje i oslanjanje na „strateška partnerstva“ za izgradnju solarnih i vjetroelektrana i novih protočnih hidroelektrana, tvrdeći da takvi projekti mogu donijeti kratkoročan rast investicija i prihoda, ali dugoročno predstavljati loš ekonomski izbor.

Biće manje turista na primorju

Radulović ocjenjuje da će klimatske promjene značajno promijeniti turističku sezonu u Crnoj Gori. Očekuje da će ekstremne vrućine tokom jula i avgusta smanjivati broj turista na primorju, dok bi predsezona i postsezona mogle postati atraktivnije.

"Želim da istaknem i sopstveni primjer, kada sam osamdesetih godina bio na putu za Japan, u Tajlandu sam nekoliko dana čekao konekciju, baš za vrijeme tople i sušne sezone, čudio sam se gdje su im turisti. No, ni ja nijesam izlazio iz hoteleske sobe. To će se i nama desiti".

Upozorava i da će zimski turizam trpjeti zbog sve manje sniježnih padavina i kraće zimske sezone.

PPCG do 2040. godine krajnje nekvalitetan dokument

Radulović ističe da je kvalitetna putna infrastruktura ključna za razvoj i otpornost Crne Gore na buduće klimatske izazove i da njeno planiranje mora biti usklađeno sa razvojnim potrebama, drugim vidovima saobraćaja i politikama Evropske unije.

Istovremeno, ocjenjuje da je usvojeni Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine nekvalitetan i opterećen brojnim, kako navodi, nezakonitostima, kontradiktornostima i mogućim koruptivnim radnjama.

"Planerka Aca Đukanovića je 'uspješno' kordinisala svim tim nepočinstvima. Kao član Savjeta za reviziju PPCG do 2040. godine, sam javno reagovao, iznosio svoje stavove i obraćao se svim premijerima, da bih poslije 'pobjede' kriminalnih projektantskih lobija i budućim 'investitorima' i ignorisanja upozorenja, podnio ostavku. Usvajanje takvog nekvalitetnog i anticrnogorskog dokumenta je još jedan dokaz neprofesionalnosti, nestručnosti i neetičnosti političke elite. Činjenica da dvije tačke, malog crnogorskog reljefa, su spojene sa tri i više putnih koridora velikog profila i da nije izvršena ni jedna analiza frekvencije saobraćaja, potvrđuje nonsense svih dokumenata i odluka".

Radulović kritikuje nastavak velikih putnih projekata za koje tvrdi da se zasnivaju na neadekvatnoj dokumentaciji i spornim „strateškim partnerstvima“.

Kao primjer navodi planiranu izgradnju Jadransko-jonskog autoputa sa kompanijom Bechtel i ističe da je procijenjena vrijednost izgradnje autoputeva i brzih saobraćajnica porasla sa osam na 11 milijardi eura. Smatra da bi taj pristup trebalo zaustaviti i preći na evropski model planiranja i izgradnje putne infrastrukture.

Ističe da je stanje u finansijama i održivi ekonomski razvoj su od najveće važnosti po budućnost Crne Gore i otpornost na sve veće i učestalije temperaturne talase.

"Nijesam mogao više učinjeti da ekonomska zbilja bude evropska, kad sam se osamdesetih vratio u Crnu Goru, ili kad sam kao univerzitetski profesor bio vrlo javno angažovan, ili u vremenu Đukanovićeve dominacije ili od onda kada nam se 'ukazao svevišnji' (Zdravko) Krivokapić. Mogao sam samo da te 2020. godine ne glasam za prvu 'postđukanovićevsku' Vladu, ali u tom momentu bio bi etiketiran kao najveći izdajnik koga su platili da bude protiv i ne bi me ni 'Morača oprala'".

Tema klimatskih promjena nije dovoljno aktuelna, konferencija Vijesti svijetla tačka

Smatra da tema klimatskih promjena nije dovoljno aktuelna u Crnoj Gori, a ni u svijetu i da su interesantniji skandali i dnevnopolitička dešavanja.

Radulović posebno ističe u pozitivnom smislu napor Vijesti da organizuju na jedan krajnje profesionalan način, konferenciju visokog nivoa „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“, sa stručnim panel diskusijama koje su za temu imale životnu sredinu, otpad, održive investicije, zelenu tranziciju, poslovni ambijent, saobraćaj, energetsku tranziciju.

Radulović ukazuje da je Evropska komisija najavila nove mjere za borbu protiv toplotnih talasa i šumskih požara, bolji pristup vodi i jačanje klimatske otpornosti.

Smatra da Crna Gora mora hitno da traži rješenja za sve veće probleme sa nestašicom vode i električne energije, deficitom hrane, ekonomskom stabilnošću i životnim standardom, kao i da prilagodi saobraćaj i obezbijedi građanima uslove za život tokom ekstremnih vrućina.

Poručuje da je preduslov da se politička elita urazumi, shvati sadašnje stanje i buduće izazove, da se eliminišu vještačke, „pase“ i manipulativne podjele, da se postigne drštveni konsezus oko suštinsklih pitanja po budućnost Crne Gore, da se naučna elita aktivira, da se čvrsto zagazi na posljednju dionicu do Brisela, da se učini da sljedeći izbori budu direktna demokratija i otvorene liste, da od ekonomije manipulacija i pogrešnih brojava primijenimo ekonomiju čovjeka.

"Potrebno je da građane krasi etika, zalaganje za javni interes i spremnost na masovni bunt ukoliko se ne poštuju ovi principi. Sigurno je da će jednog dana izazovi proizvesti da se formira 'Nacionalna vlada spasa'".

Radulović smatra da sve politike povezane sa klimatskim promjenama treba uskladiti sa novim mjerama Evropske komisije, a kao ključno rješenje za nedostatak vode i električne energije predlaže izgradnju četiri reverzibilne hidrocentrale na Pivi, a kasnije i na Morači i slivu Tare, Pive i Drine.

Tvrdi da bi takav sistem mogao obezbijediti oko 10 milijardi kubnih metara pitke vode i više od 6.000 GWh električne energije, što je, prema njegovoj procjeni, dvostruko više od ukupnih potreba Crne Gore.

Predlaže i stavljanje van snage PPCG do 2040, racionalizaciju putnih projekata, prilagođavanje turizma novim klimatskim uslovima, veće korišćenje fondova EU i razvoj domaće proizvodnje, uključujući „zeleni“ čelik i cement.

Radulović navodi da kada je osamdesetih godina počeo da gradim porodičnu kuću bili su mu prioritetni statička stabilnost i najbolja primjena toplotne otpornosti.

"Zato sam i ozidao kuću sa tri različita sloja, tako da je koeficijent prenosa toplote minimalan, sjećam se da je moj otac tada govorio da 'moj Branko gradi tri kuće u jednu'".

Navodi da je obnavio porodičnu kuću i imanje u Komanima kako bi unučadi obezbijedio hladniji prostor, mogućnost proizvodnje hrane i život u prirodi.

Ističe i da je ulagao u lokalnu infrastrukturu i obnovu stare škole, a građanima koji su u mogućnosti preporučuje da obezbijede alternativu na selu ili planini i proizvode dio hrane za sopstvene potrebe.

( Biljana Matijašević )