HRA, Antifašisti Cetinja i CGO: Utvrditi istinu o pogibiji kontraadmirala JNA Krsta Đurovića
Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO) sau poručili da je posebno važno da se sjećanje na otpor ratu koji je devedesetih postojao u Crnoj Gori prenosi novim generacijama, koje danas u školama o tome nemaju priliku da uče
Nevladine organizacija (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštile su danas da pozivaju da se utvrdi istina o pogibiji kontraadmirala nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) Krsta Đurovića.
"Sjutra se navršava 35 godina od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je 1991. godine poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera, u prvim danima napada JNA na dubrovačko zaleđe Republike Hrvatske. 'Dok sam ja zapovjednik, budi siguran, nijedna granata na Dubrovnik pasti neće', poručio je Đurović tadašnjem dubrovačkom gradonačelniku Petru Poljaniću u septembru 1991. godine", ističe se u saopštenju.
U sapštenju HRA, Antifašista Cetinja i CGO-a se dodaje da je zbog protivljenja napadu na Dubrovnik, Đurović ostao zapamćen kao primjer čojstva i ljudskosti za vrijeme intenzivne ratne propagande koja je pratila napad na Dubrovnik.
Iz te tri NVO navode da je pored ostalog Poljanić o Đuroviću rekao - "Svi trebamo ustati i stati mirno kada se pomene njegovo ime".
"U maju prošle godine odbornici Skupštine Prijestonice su usvojili inicijativu nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja da se u naselju Pod Granicom jedna ulica nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću. Do kraja ove godine ulica će ponijeti njegovo ime, čuvajući sjećanje na njegov antiratni stav i podsjećajući buduće generacije na obavezu suprotstavljanja ratu. Pored odavanja počasti Ðuroviću, ova odluka afirmiše antiratnu tradiciju Cetinja, grada koji je u teškim godinama raspada Jugoslavije bio simbol otpora ratu i nasilju. O tome svjedoče i dva velika mitinga održana na Titovom trgu, današnjem Dvorskom trgu, 31. jula 1991. i 1. februara 1992. godine, kada se pjevalo 'S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče'", piše u saopštenju.
HRA, Antifašisti Cetinja i CGO dodaju da je posebno važno da se sjećanje na otpor ratu koji je devedesetih postojao u Crnoj Gori prenosi novim generacijama, koje danas u školama o tome nemaju priliku da uče.
"Zbog toga pozivamo i druge opštine u Crnoj Gori da slijede primjer Cetinja i da javne prostore posvete onim ljudima koji su u vrijeme ratne, nacionalističke propagande imali svijesti i hrabrosti da joj se suprotstave. Istovremeno, ni poslije 35 godina nijesu rasvijetljene okolnosti pogibije kontraadmirala Đurovića. HRA je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u decembru prošle godine obavijestila o podacima kojima raspolaže u vezi s tim događajem i zatražila da ispita da li je njegova smrt bila posljedica ratnog zločina, koji ne zastarijeva. Protok vremena ne umanjuje obavezu utvrđivanja istine. Zahtijevamo da se konačno rasvijetle okolnosti smrti Krsta Đurovića i utvrdi eventualna odgovornost za njegovu pogibiju", zaključuje se u saopštenju.
( Ne.V. )