Bolsonaro i Lula idu u drugi krug izbora za predsjednika Brazila

Brazilski senator Flavio Bolsonaro suočiće se s aktuelnim predsjednikom Luizom Inasiom Lulom da Silvom u drugom krugu predsjedničkih izbora, nakon što je osvojio oko 47 odsto važećih glasova u prvom krugu, prenio je Rojters.

Nakon što je obrađeno gotovo 100 odsto glasačkih listića, Bolsonaro je osvojio 47,05 odsto glasova, a Lula 45,14 odsto, daleko nadmašivši rezultate preostalih deset kandidata, pokazali su preliminarni podaci.

S obzirom na to da nijedan kandidat nije osvojio više od 50 odsto glasova, u drugom krugu, zakazanom za 25. oktobar, Brazilci će odlučiti hoće li 80-godišnji Lula osvojiti četvrti mandat ili će ga zamijeniti 45-godišnji Bolsonaro.

Desničarski je senator sin bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara, koji je osuđen na 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog planiranja državnog udara nakon što je 2022. godine izgubio izbore.

Privatne ankete sprovedene prije izbora predviđale su da će Lula u prvom krugu voditi za oko tri odsto. Uprkos sve izraženijoj zabrinutosti zbog javnih finansija i tromog ekonomskog rasta Brazila, u kampanji nije bilo stvarnog političkog sučeljavanja, a oba vodeća kandidata preskočila su glavne TV debate.

Bolsonaro je novinarima u Rio de Žaneiru rekao da računa na "protestne glasove ljudi koji bi inače glasali za drugog kandidata, ali protive se Luli", prenosi Hina.

Iako je tokom mandata umanjio nejednakost i nezaposlenost, Lula nije uspio pridobiti glasače koji se suočavaju s visokim troškovima života, velikim dugovima te prijetnjom uličnog kriminala i sve raširenijim djelovanjem bandi.

Flavio Bolsonaro nastojao je iskoristiti zabrinutost birača zbog rastućih troškova života, dok se Lula zauzeo za zabranu klađenja na internetu te je, kako se trka zaoštravala, proširio socijalna davanja i predložio novo smanjenje dugova za porodice.

Javni dug koji premašuje 82 odsto BDP-a raspirio je strahovanja za fiskalnu stabilnost zemlje, a taj će problem morati da riješi novi predsjednik. Vlada je snizila prognoze ekonomskog rasta na dva posto u ovoj godini i na 2,3 odsto u idućoj, napominje Rojters.

Pobijedi li Bolsonaro, biće to još jedna u nizu pobjeda desničarskih kandidata širom Latinske Amerike bliskih američkom predsjedniku Donaldu Trampu, dok bi Lulin reizbor bio noćna mora za Vašington, koji se sukobio s njegovom vladom zbog trgovine i bezbjednosti.

Tramp nije zvanično podržao nijednog kandidata, iako je ugostio senatora Flavija Bolsonara u Bijeloj kući i javno ga hvalio. Rojters je u srijedu objavio da su brazilski obavještajni zvaničnici informisali francuska i njemačka izaslanstva o navodnom američkom i ruskom miješanju prije izbora. SAD je odbacio tvrdnje da se miješa u brazilska pitanja.

Predsjednik Višeg izbornog suda Nunjes Markes izjavio je na konferenciji za medije da obavještajne službe zasad nisu pronašle konkretne dokaze o stranom uplitanju u izbore, prenijela je njemačka novinska agencija dpa.

Juče su glasači izabrali i 513 predstavnika donjeg doma parlamenta i dvije trećine Senata. Kongres je dobio veći uticaj u brazilskoj politici otkako je opozvana bivša predsjednica Dilma Rusef, Lulina saveznica, čime su dodatno porasli ulozi ovih parlamentarnih izbora, podsjeća Rojters.

( B.H. )