Ukrajini ponestaje novca za rat
Ruski napadi guše ukrajinsku privredu, dok ratni troškovi rastu, a strana pomoć kasni
Krivi Rog, rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, bori se da opstane. Ruski vazdušni napadi zaustavili su rad ogromne čeličane i rudnika u gradu, bacivši lokalnu ekonomiju na koljena.
Gradonačelnik Oleksandr Vilkul rekao je da taj prostrani industrijski grad, koji se proteže duž obala rijeke Inhulec, čini sve što može kako bi bolnice ostale otvorene, svjetla upaljena u vrtićima i školama, a autobusi nastavili da saobraćaju.
"U Krivom Rogu je situacija zapravo gora nego bilo gdje drugo, osim na samoj liniji fronta", kazao je za Rojters 52-godišnji Vilkul, bivši rukovodilac u rudarskom sektoru, u video obraćanju.
Finansijski pritisak na grad sa oko 600.000 stanovnika ukazuje na izazove sa kojima se Ukrajina suočava dok vlada prolazi kroz najveću budžetsku krizu od početka ruske invazije punog obima 2022. godine.
Prošlog mjeseca najveći poslodavac u gradu, ogromni rudarsko-čeličarski kompleks kompanije ArcelorMittal, obustavio je rad nakon niza ruskih udara balističkim raketama koji su ugasili njegove peći.
Izgledi za narednu godinu su sumorni, rekao je Vilkul.
Riječ je o opstanku. Sada moramo da preživimo", rekao je.
Slična slika može se vidjeti širom nekada moćne ukrajinske industrije čelika, koja je prije rata činila desetinu ekonomskog učinka zemlje. Ogromne čeličane u Zaporožju na jugoistoku i drugim industrijskim gradovima stoje ugašene, a izvoz je obustavljen.
Pojačani ruski napadi dronovima i raketama ovog ljeta uništili su fabrike i skladišta širom Ukrajine, oštetili luke i željeznice i primorali prodavnice i kompanije da zatvore vrata, usporavajući privredni rast i priliv poreskih prihoda.
Istovremeno, rat koji se sve više oslanja na tehnologiju postaje sve skuplji za Ukrajinu.
Milijarde eura stranih kredita kasne zbog neusvajanja zakona, uključujući nepopularne poreske reforme i antikorupcijske propise koje traže zapadni saveznici Ukrajine, što je ostavilo veliku rupu u državnoj kasi.
Ukrajini je ove godine potrebno 56 milijardi dolara da pokrije taj manjak - što odgovara približno četvrtini njenog ekonomskog učinka. Od toga, 27 milijardi dolara odnosi se na vojnu potrošnju.
Kako bi pokrili nedostatak sredstava, ukrajinski zvaničnici sastali su se prošle sedmice sa evropskim partnerima u Briselu da razgovaraju o ranijoj isplati sredstava planiranih za narednu godinu u okviru zajma Evropske unije vrijednog 90 milijardi eura, odnosno 101 milijardu dolara. Evropska komisija i Ukrajina saopštile su da su pronašle sredstva za zatvaranje budžetske rupe ove godine.
Međutim, tri izvora agencije Rojters upoznata sa razgovorima kazala su da bi ubrzavanje tih isplata moglo povećati budžetski pritisak naredne godine - u trenutku kada bi predstojeće izborne kampanje u evropskim saveznicama, uključujući Francusku i Poljsku, mogle oslabiti podršku Kijevu.
Premijer Serhij Korecki priznaje da je situacija "izazovna". Vlada je bila primorana da zamrzne svu potrošnju koja nije neophodna - uključujući obnovu oštećenih zgrada i infrastrukture - kako bi prioritet dala vojnim izdacima, platama u javnom sektoru i penzijama.
"Svi resursi treba da budu usmjereni na oblasti od ključnog značaja", kazao je Korecki za Rojters.
Troškovi rata rastu, domaći prihodi padaju
Prije dvije godine jedan dan rata koštao je Ukrajinu 140 miliona dolara, ali je taj iznos sada porastao na 190 miliona dolara, prema riječima Roksolane Pidlase, predsjednice parlamentarnog odbora za budžet. U taj iznos nije uračunata direktna vojna pomoć koju Kijevu pružaju zapadni saveznici.
Rast troškova djelimično je posljedica potrebe za skupim naoružanjem srednjeg i dugog dometa koje može da gađa ruske rafinerije nafte i vojne fabrike, kako bi se smanjila sposobnost Moskve da nastavi rat.
Pored toga, troškovi plata za uvećanu vojsku veći su nego ikada, a država mora da pruža podršku sve većem broju vojnih porodica, uključujući porodice poginulih i vojnika sa invaliditetom.
"Rashodi će nastaviti da rastu", rekla je Pidlasa na konferenciji u Kijevu. "To je još jedan pragmatičan razlog zbog kojeg SAD i Evropa moraju brže da djeluju kako bi primorale Rusiju da okonča ovaj rat."
Pidlasa je rekla da je u prvih devet mjeseci ove godine ukrajinski budžet zbog ruskih napada izgubio više od 49,5 milijardi grivni, odnosno oko 1,1 milijardu dolara poreskih prihoda. Napadi nijesu samo oštetili imovinu i robu, već su poremetili logistiku i dovodili do višesatnog zatvaranja prodavnica i drugih poslovnih objekata.
Vlada procjenjuje da bi ukupni gubici do kraja godine mogli da porastu na 70 milijardi grivni.
Neke ukrajinske kompanije počele su da smanjuju obim poslovanja. Druge su odložile kapitalne investicije dok se zemlja priprema za tešku zimu. Poslovno raspoloženje i ekonomska očekivanja sve su lošiji.
Vasilj Hmeljnicki, osnivač industrijskog parka u gradu Bila Cerkva, nedaleko od Kijeva, rekao je da je odustao od planova za izgradnju tri nove fabrike.
"Rizici su sada jednostavno preveliki - i za poslovanje i za ljude", napisao je na Fejsbuku.
Ukrajinski poljoprivredni sektor, najveći izvor izvoznih prihoda zemlje, posebno je teško pogođen. Ruski napadi na ukrajinske crnomorske luke doveli su u septembru do pada izvoza žitarica od 36,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Ministar ekonomije Oleksandr Kravčenko rekao je da je zbog blokade ove godine ugroženo oko 40 milijardi dolara prihoda od izvoza.
Čak i uz desetine milijardi eura strane podrške, očekuje se da će ukrajinska ekonomija ove godine porasti svega između 0,5 i 1,5 odsto, kažu ekonomisti - u odnosu na rast od 1,8 odsto u 2025. godini.
Strana pomoć kasni
Tokom više od četiri godine intenzivnih borbi, Ukrajina je uspjela da očuva makroekonomsku i finansijsku stabilnost zahvaljujući fiskalnoj podršci zapadnih partnera, primivši gotovo 200 milijardi dolara od početka ruske invazije.
Međutim, ove godine je ugroženo 29,5 milijardi dolara strane pomoći zbog kašnjenja u usvajanju reformi, rekao je Korecki. Vlada je odložila oko 900 miliona dolara kapitalnih izdataka do decembra, nadajući se da će potrebni zakoni do tada biti usvojeni.
Cilj je da parlament do 15. oktobra usvoji sve potrebne zakone, rekao je Korecki.
"Tek tada ćemo dobiti sav novac", rekao je Korecki. "To je od presudnog značaja. Mora biti urađeno što prije."
Ministar finansija Serhij Marčenko procijenio je da nepokriveni budžetski manjak za narednu godinu već premašuje 32 milijarde dolara.
Dio rješenja je, prema Marčenku, korišćenje zamrznute ruske imovine u Evropi za finansiranje ukrajinskog budžeta. Zemlje Evropske unije zamrzle su oko 210 milijardi eura imovine ruske centralne banke nakon što je Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu.
"Ukrajina nastavlja da mobiliše domaće resurse, ali razmjere ruskog rata jasno ograničavaju naše mogućnosti", napisao je Marčenko na mreži X.
( N.B. )