Velika epidemija malih boginja u SAD, vanredno stanje u dijelu države Njujork
Broj slučajeva malih boginja u SAD naglo raste poslednjih godina, jer sve manje djece prima redovne vakcine usljed izuzeća na zahtjev roditelja, problema sa pristupom zdravstvenoj zaštiti i širenja dezinformacija o vakcinama
Po podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Sjedinjene Američke Države prolaze kroz najtežu godinu s malim boginjama još od 1991. godine, sa skoro 3.900 prijavljenih slučajeva.
U zemlji je tokom protekle dvije godine zabilježeno osam smrtnih slučajeva povezanih s malim boginjama, što je više od ukupnog broja smrtnih slučajeva prijavljenih tokom prethodne tri decenije.
U državi Pensilvaniji je ove godine zabilježeno više od 1.000 slučajeva malih boginja, saopštili su u ponedjeljak zdravstveni zvaničnici, što tu epidemiju čini najvećom u toj saveznoj državi u posljednje više od tri decenije.
Od početka prošle godine, velike epidemije su zabilježene u nekoliko saveznih država, uključujući Teksas i Jutu, kao i Južnu Karolinu, gdje je zabilježena najveća epidemija sa 997 prijavljenih slučajeva.
Guverner Njujorka je u ponedjeljak proglasio vanredno stanje zbog pojave malih boginja u seoskim područjima te države i u susjednim državama. Ta izvršna uredba proširuje krug ovlašćenih za davanje vakcina protiv malih boginja, a medicinskim sestrama i tehničarima omogućava da, zajedno s lekarima, zahtijevaju testiranje. U toj državi je ove godine zabilježeno više od 100 slučajeva.
U Pensilvaniji su tokom epidemije koja je počela u aprilu, zabilježena 1.004 slučaja, uključujući 198 hospitalizacija i pet smrtnih ishoda, saopštili su državni zvaničnici.
Zdravstveni stručnjaci ovakve epidemije pripisuju niskim stopama vakcinacije.
Prošle su decenije otkako je neka savezna država u SAD imala epidemiju sa više od 1.000 slučajeva. Posljednji takav slučaj bila je višegodišnja epidemija u Njujorku početkom 1990-ih godina, kada je oboljelo više od 4.500 ljudi.
SAD su 2000. godine eliminisale domaće širenje malih boginja održavanjem visokih stopa vakcinacije, ali su te stope posljednjih godina pale ispod nivoa od 95 odsto, koliko je potrebno za sprečavanje epidemija.
Međunarodni zdravstveni zvaničnici sastaće se u novembru kako bi utvrdili da li su SAD i Meksiko izgubili status zemalja bez malih boginja.
Male boginje su izuzetno zarazne. Šire se putem kapljica koje zaražene osobe izbacuju disanjem, kašljanjem ili kijanjem, a i preko kontaminiranih površina. Taj virus može da se zadrži u vazduhu i do dva sata. Po podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), čak devet od deset osoba podložnih infekciji zaraziće se virusom ukoliko budu izložene.
Broj slučajeva malih boginja u SAD naglo raste poslednjih godina, jer sve manje djece prima redovne vakcine usljed izuzeća na zahtjev roditelja, problema sa pristupom zdravstvenoj zaštiti i širenja dezinformacija o vakcinama.
Pensilvanija nije jedina savezna država koja se suočava sa ovim rastućim problemom. Susjedna država Ohajo prijavila je više od 200 slučajeva ove godine. Kao i u Pensilvaniji, u nekim od najteže pogođenih okruga u Ohaju živi značajan broj Amiša, za čije zajednice je karakteristična niža stopa vakcinacije.
Kada su zvaničnici CDC-a priznali smrtne slučajeve povezane sa malim boginjama u Pensilvaniji, to je brzo izazvalo oštre reakcije i sukob demokratskog guvernera Džoša Šapira koji se zalaže za vakcinaciju, i američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija mlađeg – koga je imenovala Trampova administracija i koji je poznat po tome što često izražava zabrinutost u vezi sa ustaljenim vakcinama.
Od tada je Pensilvanija prijavila još tri smrtna slučaja.
( BETA, B.H. )