Ruske sabotaže, špijunaža i dezinformacije: šefovi njemačkih obavještajnih službi upozoravaju da je prijetnja ozbiljna

Šefovi njemačkih obavještajnih službi rijetko govore tako otvoreno. Obično se razgovori koje članovi parlamentarnog odbora Bundestaga za nadzor obavještajnih službi vode s predsjednicima Savezne obavještajne službe (BND) i Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV) – kao i sa predsjednikom Vojne kontraobavještajne službe (MAD) – odvijaju u bezbjednim prostorijama zaštićenim od prisluškivanja i imaju strogo povjerljiv karakter.

Međutim, od 2016. jednom godišnje održava se javna sjednica. Otvorena je za novinare, a uz prethodnu prijavu i za sve građane. Oni koji su ovog ponedjeljka 5. oktobra prisustvovali sjednici mogli su da vide tri veoma zabrinuta šefa obavještajnih službi. Oni su predstavili sliku zemlje koja se trenutno nalazi usred sukoba s Rusijom.

Rusija se oslanja na zastrašivanje i destabilizaciju

„Ono što vojni scenariji predviđaju kao prijetnje za 2029. godinu, u tajnom svijetu obavještajnih službi već je stvarnost“, rekao je predsjednik BfV-a Zinan Zelen. On se osvrnuo na procjene stručnjaka NATO-a, koje ukazuju na to da bi Rusija, pod određenim uslovima, za nekoliko godina mogla da bude sposobna da napadne Alijansu.

Prema riječima predsjednika BND-a Martina Jegera, trenutno nema naznaka o neposrednom vojnom napadu. Umjesto toga, Moskva vodi „rat iz sjenke“ koji uključuje sabotaže, sajber-napade, dezinformacije i špijunažu. „Nijedna druga zemlja trenutno ne predstavlja tako direktnu, sveobuhvatnu i konkretnu prijetnju po Njemačku“, izjavio je Jeger, ali i dodao: „Njemačkoj prijeti opasnost da bude uvučena u nasilni sukob sa Rusijom.“

Njemačka na meti Kremlja

Razlog je jasan: Njemačka igra ključnu ulogu u pružanju podrške Ukrajini – vojno, finansijski, humanitarno i ekonomski. Iz perspektive Kremlja, kako je analizirao Jeger, Njemačka predstavlja „veliku prepreku za projekciju ruske hegemonističke moći u Evropi“. „Ako bi Njemačka poklekla, stabilnost čitave Evrope – kao i evropska podrška Ukrajini – bili bi ugroženi.“

Obavještajne službe procjenjuju da Rusija namjerno pokušava da stvori neizvjesnost i oslabi otpornost zapadnih društava. Zelen je govorio o „hladno proračunatim operacijama destabilizacije“. Pored špijunaže, raste sklonost i ka aktima sabotaže, pa čak i ciljanim ubistvima. Transportne rute, vojna infrastruktura i odbrambena industrija smatraju se posebno ranjivim.

Rat u Ukrajini možda ulazi u odlučujuću fazu

Obavještajne službe izrazile su zabrinutost zbog toka rata u Ukrajini. Rusija namjerava da održi pritisak na zemlju tokom predstojeće zime. Istovremeno, Moskva pokušava da ometa isporuke zapadnog naoružanja.

Kao primjer, nadležni organi naveli su sumnjivi pokušaj napada na aerodromu Lajpcig-Hale. U avgustu je tamo, u blizini ukrajinskog teretnog aviona, pronađen dron s eksplozivom. Zelen, šef BfV-a, ukazao je na jasne indicije o umiješanosti Rusije.

„Potrošni“ agenti i organizovani kriminal

Domaća obavještajna služba posebno je zabrinuta zbog sve češće upotrebe takozvanih „agenata nižeg ranga“. Rusija više ne mora nužno da ubacuje sopstvene operativce – umjesto toga, pojedinci na terenu regrutuju se putem digitalnih kanala za zadatke kao što su nadzor, transport ili akti sabotaže. „Društvene mreže tu igraju ključnu ulogu“, napomenuo je Zelen.

Služba smatra još problematičnijom mogućnost bliže saradnje ruskih obavještajnih službi i organizovanog kriminala. To je razvoj događaja za koji će bezbjednosni organi morati sve više da se pripremaju u budućnosti. Nema mjesta opuštanju uprkos odsustvu znakova invazije.

Prema navodima BND-a, postoje razlozi za zabrinutost i zbog načina na koji Rusija postepeno pomera granice putem ciljanih akcija. Kao primjeri navedeni su preleti dronova iznad teritorije NATO-a i narušavanja vazdušnog prostora Moldavije. „Rusija veoma svjesno pomjera granice ka svojevrsnoj novoj normalnosti“, rekao je Jeger.

Kao mogućnost se razmatraju ograničene, tajne akcije protiv pojedinih država NATO-a – posebno u baltičkom regionu. Jeger je podsjetio na „male zelene ljude“ na Krimu 2014. godine – termin koji se koristio za ruske trupe koje su se tada pojavile kao tajne jedinice bez zvaničnih oznaka. Slične operacije mogle bi da se koriste za testiranje spremnosti Alijanse na reagovanje.

Zašto službe misle da je pomoć Ukrajini neophodna?

Jeger je dao nedvosmislen odgovor na pitanje da li bi Njemačka bila bezbjednija ako bi pružala manju podršku Ukrajini. Pružanje pomoći Kijevu u ključnom je interesu Njemačke, rekao je šef BND-a i dodao da griješi svako ko vjeruje da bi prestanak podrške ujedno doveo do nestanka sukoba s Rusijom.

Prema procjeni te službe, poraz Ukrajine imao bi dalekosežne posljedice po evropski bezbjednosni poredak. Među mogućim ishodima su nestabilnost, novi talasi raseljavanja i slabljenje Evrope.

Kina ostaje dugoročni izazov

Pored Rusije, Kina i dalje predstavlja fokus interesovanja bezbjednosnih službi. Služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) ponovo je upozorila na pokušaje sticanja pristupa njemačkom stručnom znanju putem istraživačkih saradnji i univerziteta. Vještačka inteligencija, kvantna tehnologija, hipersonična tehnologija i biotehnologija, oblasti su koje izazivaju posebnu zabrinutost.

Nadležni organi sa zabrinutošću posmatraju i širenje upotrebe kineskih tehnoloških proizvoda. Podaci koji „cure“ iz umreženih vozila ili kućnih aparata mogli bi da budu zloupotrijebljeni. U ekstremnom scenariju, zamislivo je čak i daljinsko isključivanje sistema.

Desničarski ekstremizam ostaje ključna prijetnja

Ekstremizam je takođe zauzeo važno mjesto u raspravi. Kada je riječ o desničarskom ekstremizmu, Zelen je ukazao na „izuzetno zabrinjavajući trend“ širenja grupa koje su sve više orijentisane na akciju i sklone nasilju. Ta scena se sve više međunarodno povezuje i privlači mlađe članove.

Istovremeno, predsjednica Službe za vojnu kontraobavještajnu djelatnost (MAD) Martina Rozenberg izvijestila je o porastu sumnjivih slučajeva ekstremizma unutar Bundesvera. Rastuća društvena radikalizacija ne zaobilazi ni oružane snage.

Agencije traže šira ovlašćenja

U svjetlu sve većih prijetnji, čelnici obavještajnih službi BND i BfV branili su planiranu reformu tih službi, koje vlada namerava da transformiše u „potpuno opremljene obavještajne službe“. U planu je značajno proširenje njihovih ovlašćenja u pogledu prikupljanja, čuvanja i automatizovane analize podataka. Pored toga, agencijama bi trebalo da se po prvi put omogući da se aktivno suprotstave prijetnjama poput sabotaža ili sajber-napada izvođenjem kontranapada.

„U uslovima geopolitičke nestabilnosti, sistemskog rivalstva koje vodi ka sukobima i hibridne agresije, više nego ikad su nam potrebni specijalizovani kapaciteti i snažni bezbjednosni sistemi“, upozorio je Zelen. Šef BND-a Jeger je dodao: „Ako dobijemo ta ovlašćenja, koristićemo ih. A naši protivnici će osjetiti posljedice.“

Međutim, kritičari upozoravaju da se granica između prikupljanja obavještajnih podataka i policijske intervencije sve više briše. Političar stranke Zelenih Konstantin fon Noc, član parlamentarnog odbora za nadzor obavještajnih službi, dovodi u pitanje to da li će agencije biti pod strožim nadzorom s obzirom na proširenje njihovih ovlašćenja. On očekuje da će se Savezni ustavni sud baviti planiranom reformom obavještajnih službi.

( Deutsche Welle )