Kljajić pred sudom “zakočio” Vladu: Privremena mjera u sporu u vezi sa predsjedavanjem Savjetom ASB

Vlada Crne Gore ne može imenovati drugog predsjednika Savjeta Agencije za sajber bezbjednost (ASB), niti Jovana Kljajića sprečavati ili ograničavati u ostvarivanju prava i ovlašćenja koja proizlaze iz rješenja kojim je imenovan na tu funkciju, odlučio je Osnovni sud u Podgorici privremenom mjerom.

Sutkinja Osnovnog suda Ina Hrković obrazložila je odluku time što je Kljajić “učinio vjerovatnim da je njegovo razrješenje izvršeno suprotno zakonu”.

U rješenju u koje su “Vijesti” imale uvid, Vladi je zabranjeno da donese, izvrši ili na drugi način sprovede odluku kojom bi druga osoba bilo imenovana, postavljena ili uvedena u vršenje funkcije predsjednika Savjeta ASB.

Sud je Vladi zabranio i da, dok privremena mjera traje, preduzima pravne ili faktičke radnje kojima bi Kljajića sprečavala ili ograničavala u vršenju prava, obaveza i ovlašćenja koja proizlaze iz rješenja Vlade od 8. decembra 2025. godine, kojim je imenovan na funkciju predsjednika Savjeta ASB-a.

Hrković je Kljajića obavezala da u roku od osam dana od dostavljanja rješenja podnese tužbu za poništaj odluke o razrješenju. Ukoliko to ne učini, sud će na predlog Vlade obustaviti postupak obezbjeđenja i ukinuti sprovedene radnje.

Privremena mjera, navodi se u rješenju, traje do pravosnažnog okončanja parničnog postupka ili drugačije odluke suda, ali ne može trajati duže od isteka četvorogodišnjeg mandata utvrđenog rješenjem kojim je Kljajić imenovan. Prigovor na rješenje ne odlaže njegovo izvršenje.

Vlada Crne Gore razriješila je Kljajića 14. avgusta na elektronskoj sjednici. Prethodno je istog dana Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) objavila da Kljajić ne može istovremeno da bude predsjednik Savjeta ASB-a i vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise Ministarstva javne uprave (MJU), jer bi mogao da dođe u sukob interesa. Međutim, Kljajić je 7. avgusta podnio ostavku na funkciju v. d. direktora Direktorata u MJU...

Nakon razrješenja je najavio da će zaštitu svojih prava tražiti pred sudom.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj za novog predsjednika Savjeta predložio je Rikarda Junčaja, ali Vlada taj predlog još nije usvojila.

Ostavka prije razrješenja

U obrazloženju rješenja piše da je Kljajić 8. decembra 2025. imenovan za predsjednika Savjeta Agencije na četiri godine, a da je u julu ove godine određen i za vršioca dužnosti generalnog direktora u Ministarstvu javne uprave, nakon čega je otvoreno pitanje nespojivosti dvije funkcije.

Sud navodi da je Kljajić 7. avgusta podnio zahtjev za prestanak vršenja dužnosti generalnog direktora, uz obrazloženje da to čini kako bi nastavio da obavlja mandat predsjednika Savjeta ASB do njegovog isteka.

U rješenju se navodi da je odluka o njegovom razrješenju sa čela Savjeta donesena 14. avgusta, istog dana kada i mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Kljajić zahtjev za prestanak druge funkcije podnio sedam dana ranije.

Sud je u obrazloženju naveo da te okolnosti, “najmanje na nivou vjerovatnosti potrebnom u postupku obezbjeđenja”, dovode u pitanje postojanje zakonskog osnova za njegovo prijevremeno razrješenje zbog sukoba interesa.

U rješenju se navodi i da je Ministarstvo javne uprave 17. avgusta, tri dana nakon Kljajićevog razrješenja, Vladi dostavilo predlog da se drugo lice imenuje za predsjednika Savjeta, takođe na mandat od četiri godine.

Sud je naveo da postupak izbora drugog predsjednika zbog toga nije bio hipotetička mogućnost, već već pokrenut postupak popunjavanja funkcije sa koje je Kljajić razriješen.

Osnovni sud je u rješenju naveo da je Kljajić učinio vjerovatnim svoje potraživanje koje se odnosi na poništaj odluke o razrješenju.

“Vjerovatnost potraživanja se zasniva i na zaključku suda da je njegovo razrješenje vjerovatno izvršeno suprotno zakonu”, piše u rješenju.

Sud se pozvao na član 44 Zakona o informacionoj bezbjednosti, kojim je, kako se navodi, propisano da predsjednik ili član Savjeta može biti razriješen ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti, ako postupa suprotno zakonu ili aktima Agencije ili nestručno ili nesavjesno obavlja poslove za koje je imenovan.

“Predlagač je razriješen, a u odluci o njegovom razrješenju nije opisan nijedan od zakonom predviđenih razloga”, naveo je sud.

U obrazloženju se dalje navodi da iz odluke o razrješenju proizlazi da je Kljajić razriješen zato što je ASK dao mišljenje da se dvije funkcije koje je obavljao ne mogu vršiti istovremeno.

Sud se potom pozvao na Zakon o sprečavanju korupcije, prema kojem se smatra da je javni funkcioner povrijedio zakon ako u roku od pet dana od prijema mišljenja ASK-a ne postupi u skladu sa tim mišljenjem i zakonskim obavezama.

Prema rješenju, Kljajić je ostavku na funkciju u Ministarstvu dostavio prije isteka tog roka.

“Predlagač je dostavio ostavku na poziciju na koju je kasnije imenovan prije isteka roka od 5 dana i na taj način je otklonio povredu”, navodi se u rješenju.

Sud je naveo da ga je Vlada potom razriješila sa mjesta predsjednika Savjeta, iako je već preduzeo radnje radi otklanjanja sukoba interesa i izrazio volju da nastavi da obavlja tu funkciju.

“Ovim je umjesto predlagača i suprotno njegovoj volji Vlada Crne Gore izvršila izbor funkcije koju će predlagač obavljati”, piše u obrazloženju.

Sud: Zaštita bi mogla stići prekasno

Sud je odluku o privremenoj mjeri obrazložio i potrebom da se spriječi nastanak nenadoknadive štete.

U rješenju se navodi da je Kljajić razriješen sa funkcije koju je trebalo da obavlja do kraja 2029. godine, te da bi čekanje završetka parnice moglo dovesti do toga da konačna sudska zaštita bude pružena prekasno.

Sud navodi da je riječ o mandatu ograničenom na četiri godine i da se vrijeme tokom kojeg je Kljajić onemogućen da obavlja funkciju ne može naknadno vratiti.

U obrazloženju se navodi da ni eventualna kasnija odluka kojom bi bilo utvrđeno da je prijevremeno razrješenje bilo nezakonito, ne bi mogla omogućiti Kljajiću da naknadno učestvuje u radu Savjeta, predsjedava sjednicama i obavlja ovlašćenja predsjednika tokom perioda koji je već protekao.

Sud je uzeo u obzir i to što je postupak izbora drugog predsjednika već bio pokrenut.

U rješenju se navodi da bi imenovanjem drugog lica na četvorogodišnji mandat bio uspostavljen novi status trećeg lica, zbog čega bi eventualna kasnija odluka u korist Kljajića mogla biti otežano sprovedena.

Sud je zbog toga usvojio predlog za određivanje privremene mjere, ocjenjujući da su učinjeni vjerovatnim zakonski uslovi za njeno određivanje.

Ovim je umjesto predlagača i suprotno njegovoj volji Vlada Crne Gore izvršila izbor funkcije koju će predlagač obavljati”, piše sutkinja Hrković u obrazloženju rješenja

( Jelena Kočanović )