Stara pravila važe, odricanje od veta „dobrovoljno”: Novi model proširenja EU uglavnom ne utiče na pristupanje Crne Gore

Novi model proširenja Evropske unije (EU), koji je Evropska komisija (EK) prekjuče uputila Savjetu EU i Evropskom parlamentu, neće promijeniti “pravila igre” u završnici pregovora Crne Gore s Briselom. Podgorica bi efekat tih ideja mogla osjetiti nakon što postane član “evropskog kluba” - ukoliko nakon pristupanja dođe do povrede vladavine prava ili demokratije, što bi značilo uvođenje zaštitnih mehanizama, a u najtežem slučaju bi se to ogledalo kroz suspenziju prava glasa.

To proizlazi iz analize dokumenata “Priprema za širu Uniju”, objavljenih na sajtu EK-a.

Sagovornik “Vijesti” upoznat s crnogorskim procesom evropskih integracija pojasnio je da predlog ovog modela, o kom tek slijedi rasprava, neće imati uticaj na sami finiš pregovora, te da su njime predložene jake zaštitne mjere koje će biti jasno definisane u Ugovoru o pristupanju koji bi Podgorica trebalo da potpiše s Briselom, dodajući da će za ulazak Crne Gore i dalje biti potrebna jednoglasnost članica Unije, kao i da mogućnost da država članica blokira zatvaranje nekog od poglavlja - još postoji.

On je kazao da je i mogućnost odgađanja članstva, ako u periodu između potpisivanja ugovora i punopravnog članstva, postojala i ranije, samo da je sad eksplicitnije definisana.

“Dovoljno je da jedna država kaže ‘ne’ - i proces bi stao”, napomenuo je.

Sagovornik je naglasio da je za Crnu Goru važno da ovim predlogom nije izgubila elementarne poluge uticaja, poput prava veta. On je naglasio da će nove ideje Brisela imati mnogo više uticaja na proces pristupanja Albanije, Ukrajine ili Moldavije.

Kad je u pitanju veto, novim predlogom predviđena je mogućnost da se država sama odrekne tog prava, ali samo u situaciji prijema novih članica - kad su u pitanju bilateralni sporovi - što bi bilo definisano posebnom deklaracijom, odvojeno od Ugovora o pristupanju.

JAČANJE ONOGA ŠTO VEĆ POSTOJI

Analitičar berlinske Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić rekao je “Vijestima” da je možda najvažniji zaključak dokumenata da se naredno proširenje može desiti bez promjene temeljnih ugovora EU, što bi bilo vrlo kompleksan i politički nesiguran proces. Naveo je da se ono što Brisel vidi kao potrebu adaptacije unutar EU, u stvari odnosi na ono što je moguće u okviru trenutnih temeljnih ugovora, uz značajnu političku volju zemalja članica.

“I upravo tu je kvaka svih predloga i ideja koje je EK u svom dokumentu predstavila - to je da ipak na kraju, ne samo o proširenju i članstvu Crne Gore, već i o izmjenama i adaptacijama unutar same EU, odlučuju zemlje članice i da je u stvari naredni korak, a to je sporazum unutar EU o aspektima iz tog dokumenta koji će biti ključan”, kazao je on.

Kad je pitanju Crna Gora, Ćerimagić pojašnjava da dokument najavljuje mapu puta, kojim bi se kroz postavljanje konkretnih rokova i datuma pokazao pravac ka tome da Podgorica postane članica EU do kraja decenije.

“Zanimljivi su mehanizmi koji se predlažu kao mogućnost zaštite EU od bilo kakvih negativnih posljedica koje bi mogle proizaći, ne samo iz članstva Crne Gore, već i iz budućih proširenja, a to je nešto što bi Podgorica trebalo pažljivo da prati. Međutim, ne treba vjerovati da će sve što stoji u ovom dokumentu biti stopostotno prihvaćeno od zemalja članica EU i da će to na kraju biti dio Ugovora o pristupanju Crne Gore, ali je sasvim sigurno da će biti neki od tih elemenata”, pojasnio je sagovornik.

Predlogom je predviđeno usvajanje sistema u kom postoje mehanizmi za reagovanje ukoliko država poslije pristupanja počne da odstupa od standarda koje je prethodno prihvatila. Ukoliko nakon članstva dođe do ozbiljnih poremećaja ili neispunjavanja obaveza, EU bi mogla da aktivira posebne zaštitne mjere, a njihovo trajanje može biti produženo na predlog Brisela.

Najdalekosežniji mehanizam, prema dokumentu, predstavlja institucionalna zaštitna klauzula koja može važiti 15 godina nakon pristupanja. Ona bi omogućila reakciju EU u slučaju teških povreda osnovnih evropskih vrijednosti, uključujući vladavinu prava, demokratiju i princip iskrene saradnje. Predviđena reakcija može ići i do suspenzije prava glasa u Savjetu EU.

Za građane Crne Gore ovo bi u praksi značilo dodatnu institucionalnu zaštitu od mogućnosti da se nakon članstva ponište ili oslabe reforme sprovedene tokom pregovora. Članstvo, dakle, ne bi predstavljalo kraj kontrole, već početak perioda u kom bi država i dalje bila pod snažnim obavezama da čuva nezavisnost institucija, demokratske standarde i vladavinu prava.

Ćerimagić je ocijenio da je važno istaći da postoji nekoliko pozitivnih elementa predloga, kao što je mogućnost učešća u sastancima Savjeta EU, učestvovanja crnogorskih poslanika u radu Evropskog parlamenta, ali bez prava glasa.

“I na to, što je izuzetno važno, vidi se jasna opcija mogućeg korištenja i budžeta, ali i članstva u dijelovima jedinstvenog tržišta od trenutka potpisivanja sporazuma koji bi bili od interesa Crnoj Gori”, dodao je on.

Crna Gora je već uključena u Jedinstveno područje plaćanja u eurima - SEPA, što omogućava jeftinije i brže finansijske transakcije sa partnerima iz EU. Nakon završetka pregovora, predstavnici države trebalo bi da učestvuju u radu agencija EU i stručnih grupa Evropske komisije, dok bi nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju crnogorski zvaničnici i parlamentarci mogli da dobiju status posmatrača bez prava glasa u tijelima Savjeta EU i Evropskom parlamentu.

Ćerimagić je ocijenio da konačni izgled ovih ideja zavisiti i od zemalja članica, ali i od Podgorice, odnosno mjere u kojoj će ona ići prema zahtjevima zemalja članica.

“... Ali i same Komisije, koja bi trebalo da predstavi da bi neki od tih benefita bili od interesa u interesu Crne Gore, kako bi EU izašla u susret Podgorici”, podvukao je on.

NOVI MEHANIZMI NASTAVAK ČLANA 7

Novinarka portala “European Western Balkans” Sofija Popović kazala je “Vijestima” da je bitno reći da se radi samo o predlogu EK, koji predstavlja okvir za raspravu među državama članicama, te da će Savjet EU donijeti konačnu odluku o tome kako će izgledati buduća pristupanja novih država članica.

“S obzirom da je Crna Gora u završnoj fazi pregovora, ukoliko se ovaj predlog usvoji, Crna Gora bi zaista mogla da bude prva država na koju bi se nova pravila mogla odnositi. Iskustvo sa pristupanjem Crne Gore svakako će u velikoj mjeri uticati na buduća proširenja. Ono što je za Podgoricu posebno važno, a što je juče najavljeno, jeste i mapa puta koja će biti predstavljena krajem mjeseca zajedno s izvještajem EK, a koja bi precizirala što su preostale obaveze koje treba ispuniti i koji su konkretni rokovi”, ocijenila je ona.

Popović je rekla da je, s jedne strane, utisak da ovaj predlog ima za cilj umirivanje onih država članica koje su skeptične prema proširenju i koje imaju strah da bi prijem novih članica mogao da dovede do još jedne države koja bi potkopavala vladavinu prava i blokirala Uniju.

S druge strane, kaže sagovornica, predlog zaista uvodi nove mehanizme, koji ukoliko se budu primijenjivali, mogu da spriječe da do toga dođe.

“Dosad je EU mogla da reaguje na ozbiljnija kršenja vladavine prava samo kroz aktiviranje člana 7, koji je podrazumijevao jednoglasnost zbog čega ga je bilo nemoguće primijeniti. Ovim predlogom se ta procedura pojednostavljuje za nove države članice i u prvih 15 godina državi mogu biti suspendovana sredstva ili uskraćeno pravo glasa”, pojasnila je ona.

Član 7 Ugovora EU predstavlja mehanizam koji omogućava suspenziju određenih prava države članice, uključujući i pravo glasa u Savjetu EU, ukoliko ona teško i trajno krši osnovne vrijednosti Unije - demokratiju, vladavinu prava i ljudska prava.

Međutim, Popović napominje da to nije automatski mehanizam, ali da je procedura olakšana, dodajući da se time daju veća ovlašćenja Komisiji u procesu monitoringa. Predlog EK o uvođenju “kaznenih” mjera smatraće se usvojenim, osim ako mu se ne usprotivi kvalifikovana većina - 15 država članica koje čine 65 odsto stanovništva EU, predviđa dokument Evropske komisije.

“Svakako, zavisiće mnogo od sposobnosti evropskih institucija da reaguju pravovremeno na potencijalno ugrožavanje pravila i nazadovanje u oblasti političkih kriterijuma i vladavine prava”, istakla je sagovornica.

Kos: Ugovor s Crnom Gorom bi mogao biti potpisan na ljeto 2027.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je juče da bi pristupni ugovor između Crne Gore i EU mogao biti potpisan tokom ljeta naredne godine, dok bi Podgorica, ukoliko proces bude tekao planiranom dinamikom, 2028. mogla postati 28. članica Unije.

Kos je, predstavljajući poslanicima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta u Strazburu nove predloge Evropske komisije koji se odnose na proširenje EU, navela da bi tehnički dio pregovora sa Crnom Gorom mogao biti završen do kraja ove ili početkom naredne godine.

Prema njenim riječima, Crna Gora će, kao najnaprednija kandidatkinja za članstvo, prva biti obuhvaćena “novom generacijom ugovora o pristupanju” i novim zaštitnim mehanizmima.

Kos je kazala da će ti mehanizmi biti gotovo neprimjetni ukoliko država bude dosljedno poštovala pravila i vrijednosti EU, dok bi u slučaju njihovog kršenja mogli imati ozbiljne posljedice.

“Kod ozbiljnih kršenja, predlažemo prelazni period od 15 godina kako bismo mogli da djelujemo brže, što nam član 7 već omogućava”, pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, monitoring država kandidata biće dodatno pojačan i u periodu između potpisivanja pristupnog ugovora i njegove ratifikacije u državama članicama.

( Balša Rudović )