CZIP: Lista zaštićenih vrsta i Pravilnik o lovnim sezonama moraju biti predmet stručnog dijaloga
"U ovom trenutku Crna Gora ima sistem u kojem se određene vrste nalaze na Listi zaštićenih vrsta, dok se istovremeno nalaze i na listi vrsta koje se mogu loviti. Dodatno, lista zaštićenih ptičijih vrsta još uvijek ne postoji, što znači da čitava biodiverzitetska grupa čeka na zaštitu", piše u saopštenju Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)
Lista zaštićenih vrsta i Pravilnik o lovnim sezonama moraju biti predmet stručnog dijaloga, a ne različitih tumačenja obaveza prema Evropskoj uniji (EU), saopšteno je danas iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Oni su to poručili povodom toga što su juče iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) kazali da je lista zaštićenih vrsta utvrđena prema zakonu, EU direktivama, konvencijama i principu predostrožnosti.
Iz MERS-a su to kazali, reagujući na tekst objavljen u Vijestima.
"Povodom obrazloženja Ministarstva ekologije, da je nova Lista zaštićenih divljih vrsta utvrđena u skladu sa zakonom, EU direktivama, međunarodnim konvencijama i principom predostrožnosti, ali i sličnih obrazloženja koje Ministarstvo poljoprivrede nudi po pitanju usvojenog Pravilnika o lovnim sezonama, smatramo da je od izuzetne važnosti da se ova tema što prije vrati u okvir stručnog i institucionalnog dijaloga. U ovom trenutku Crna Gora ima sistem u kojem se određene vrste nalaze na Listi zaštićenih vrsta, dok se istovremeno nalaze i na listi vrsta koje se mogu loviti. Dodatno, lista zaštićenih ptičijih vrsta još uvijek ne postoji, što znači da čitava biodiverzitetska grupa čeka na zaštitu", ističe se u današnjem saopštenju CZIP-a.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da je ovakva situacija pitanje koordinacije državne uprave i pravne sigurnosti građana, lovaca, inspekcijskih organa, policije i pravosudnih institucija.
"Posljedice kolizije nisu samo administrativne. Ako se ista vrsta istovremeno tretira kao zaštićena i lovna, postavlja se pitanje: koji propis građanin treba da primijeni, ko vrši nadzor i kako inspekcija, policija i tužilaštvo treba da postupaju? Posebnu odgovornost u tom dijelu imaju oba resora, koji se jednako pozivaju na obavezu usklađivanja sa pravnom tekovinom EU. Zato je teško razumjeti kako se, pozivajući na iste evropske standarde, može doći do međusobno neusaglašenih propisa i pravne nesigurnosti kakvu bi, po logici stvari, naš sistem morao upravo kroz proces evropskih integracija da otklanja", rekli su iz CZIP-a.
Iz te NVO su kazali da je nesporno da je usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije jedna od ključnih obaveza Crne Gore u procesu pristupanja.
"Međutim, proces harmonizacije ne može se svesti na pojednostavljenu tvrdnju da se sve što postoji u aneksima evropskih direktiva mora, bez obzira na biogeografski status i prisustvo vrste u Crnoj Gori, automatski proglasiti nacionalno zaštićenom vrstom", rekli su iz CZIP-a.
Iz te NVO su poručili i da pravilno prenošenje direktiva zahtijeva razumijevanje sistema u cjelini, a ne samo preuzimanje spiskova.
"Upravo zbog toga želimo da vjerujemo da postoji prostor da nadležna Ministarstva i stručna javnost zajedno razjasne koje su vrste na Listu uvrštene zato što predstavljaju one koje postoje u Crnoj Gori i zahtijevaju nacionalnu zaštitu, koje su uvrštene zbog konkretnih međunarodnih obaveza, a koje zbog usklađivanja sa budućim evropskim sistemom zaštite prirode. Takva transparentnost bi, umjesto dodatnih podjela, doprinijela razumijevanju i povjerenju. Upravo zato smatramo da je Ministarstvo ekologije imalo obavezu da ovaj proces blagovremeno i jasno komunicira sa stručnom javnošću. Ako se lista od preko hiljadu vrsta donosi bez dovoljno široke prethodne komunikacije i konsultacije sa institucijama i ekspertima koji će je primjenjivati na terenu, potpuno je očekivano da nakon objavljivanja nastanu različita tumačenja, nedoumice i javne polemike", naveli su iz CZIP-a.
Iz te NVO su rekli da kao primjer pogrešnog tumačenja, navode vrste sa CITES konvencije koje se apsolutno ne moraju integrisati na nacionalnu lista zaštićenih vrsta.
"CITES prije svega uspostavlja međunarodni režim kontrole trgovine ugroženim vrstama i obavezuje države da uspostave odgovarajući nacionalni sistem za kontrolu uvoza, izvoza, reeksporta, izdavanja dozvola, kontrole primjeraka i sankcionisanja nezakonite trgovine. Drugim riječima, CITES vrsta može biti predmet posebnog režima kontrole međunarodne trgovine, a da istovremeno nije vrsta koja prirodno obitava na teritoriji Crne Gore i nije nužno predmet nacionalnog režima zaštite kao domaće divlje vrste. Na primjer, navodimo vrste poput lava, slona i žirafe koje su CITES vrste, a neće se naći na nacionalnim listama. Isto se analogno primjenjuje na ostale konvencije pa i na Direktivu o staništima koju smo kroz listu transponovali. Međutim, suština ove problematike nije višak vrsta čak i ako su one iz Laponije, nego njegov manjak i pojavljivanje na dvije suprotstavljene liste", piše u saopštenju.
Iz CZIP-a su rekli da "u posljednjim danima svjedočimo velikoj količini komentara, tvrdnji i tumačenja na društvenim mrežama".
"Dio tih reakcija je opravdan i koristan, ali dio je zasnovan na pogrešnom razumijevanju evropskih integracija. Zbog toga smatramo da je krajnje vrijeme da se ova rasprava vrati tamo gdje joj je mjesto – u institucije i među stručnjake, a potom kao usklađen sistem zaštite prirode bude predstavljen i javnosti. Pozivamo na otvoren i konstruktivan dijalog koji ima za cilj da ne dokazuje ko je u pravu, već da dobijemo jasan, međusobno usklađen i primjenjiv sistem zaštite prirode", kazali su iz CZIP-a.
Poručili su da zato očekuju da se ministri i predstavnici nadležnih direktorata, pojave na stručnom skupu koji organizuju 13. oktobra.
"Možda je sada prilika da se pojača transparetnost procesa donošenja važnih sektorskih dokumenata i primjenom standarda pokaže evropska širina, upravo u trenutku kada galopiramo ka Evropskoj uniji i hvalimo se evropskim vrijednostima", navodi se u saopštenjU CZIP-a.
( Ne.V. )