Ugroženi podaci pacijenata? Podnijete krivične prijave zbog sumnji na nepravilnosti u radu informacionih sistema FZO

Zbog sumnji na nezakonita postupanja koja su, kako tvrdi, mogla ugroziti zdravstvene informacione sisteme i osjetljive podatke građana, podgorička firma Zeko.me raskinula je gotovo 95.000 eura vrijedan ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje (FZO) i protiv odgovornih u toj instituciji podnijela više krivičnih prijava.

Izvršni direktor firme Đorđe Zeković tvrdi da je Fond ignorisao upozorenja o ozbiljnim nepravilnostima, a potom javnosti kao razlog raskida predstavio navodno neispunjavanje ugovornih obaveza kompanije. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici potvrdilo je “Vijestima” da je formiralo predmet koji je u fazi izviđaja.

Iz Fonda nisu odgovorili na pitanja - ni u vezi sa prijavama, koje je Zeković podnio i Specijalnom i Vrhovnom državnom tužilaštvu, ni u vezi sa navodima koje je, u vezi sa raskidom ugovora, i javno objavio.

Raskid ugovora

Podgorička firma Zeko.me više godina sarađivala je sa Fondom, a posljednji ugovor, za posao na održavanju aplikacija i sistema baziranih na OpenSource, odnosno tehnologijama otvorenog koda, sklopili su u decembru 2025. godine.

Prema podacima sa vebsajta za elektronske javne nabavke (CEJN), vrijednost te nabavke iznosila je 78.512,4 eura, odnosno 95.000 sa PDV-om. U to vrijeme vršilac dužnosti direktora bio je Aleksandar Ružić.

Zeković je, jednostrano, taj ugovor raskinuo 5. juna 2026, a Fond je obavještenje o tome, kako stoji u dokumentu, pripremio 21. jula, dok je na sajtu CEJN-a postavljeno dva dana kasnije. Obavještenje potpisuje v. d. direktorice Ružica Milutinović Đurišić.

Ona je za v. d. direktorice imenovana krajem juna, nakon što je Upravni odbor suspendovao direktora Vuka Kadića.

U obavještenju o raskidu ugovora sa firmom Zekovića, koje je potpisala Milutinović Đurišić, pored ostalog, stoji da Zeko.me “nije izvršio ugovorene obaveze u pogledu izvršavanja usluga”, koje su definisane ugovorom.

“U obavještenju se navodi da je odluka o raskidu donijeta usljed okolnosti koje nisu nastale njegovom krivicom, a koje onemogućavaju dalje izvršavanje ugovorenih obaveza…”, piše, pored ostalog.

Nakon toga, dodaju, upućen je odgovor firmi Zeko.me, u kojem negiraju te navode i zatraženo je da, ako i dalje insistira na raskidu ugovora, u roku od 30 dana izvrši primopredaju sistema i dostavi “administratorske šifre i projektnu dokumentaciju sistema”.

“Nezakonita postupanja”

Zeković, međutim, osporava navode iz tog obavještenja i navodi i da je time njegovoj firmi nanijeta reputaciona i poslovna šteta.

“Zeko.me je jednostrano raskinuo ugovor zbog postupanja na koja smo prethodno ukazivali kao nezakonita i suprotna pravilima struke, zbog kojih dalje izvršavanje ugovora nije bilo moguće vršiti zakonito, profesionalno i u javnom interesu”, kaže Zeković.

Dodao je i da je njegova firma zahtijevala i to je i navedeno u obrazloženju raskida, da Fond preduzme radnje u cilju zaštite javnog interesa i zdravstvenih podataka građana, da je Fondu ukazano na sumnju na krivotvorenje:

“Koja je zahtijevala službenu provjeru, pri čemu su pojedine od tih okolnosti već bile predmet ranije podnesenih krivičnih prijava”, navodi on, dodajući da je Fond “te suštinske okolnosti u potpunosti izostavio iz javnog obavještenja”.

Tvrdi i da je firma iskazala spremnost da nastavi ugovorni odnos “ukoliko Fond otkloni razloge koji su doveli do raskida”:

“Fond je svojim držanjem pokazao da razloge za raskid ugovora iz dostavljenog obrazloženja neće otkloniti”.

Negirao je da njegova firma nije ispunila ugovorne obaveze jer navodno nije dostavila administratorske šifre i projektnu dokumentaciju:

“Pristupni parametri predati su Fondu još prilikom implementacije sistema i prije njegovog produkcionog rada kada je izvršen i transfer znanja. Stručni tim Fonda je nakon toga predmetnim sistemima pristupao i njima upravljao u kontinuitetu, tokom više mjeseci, a kod pojedinih sistema i više godina, upravo u okviru ugovorom definisane obaveze Fonda da angažuje sopstveni stručni tim za prvi nivo podrške”, navodi on.

Dodaje i da izrada projektne dokumentacije na koju se Fond poziva nije predstavljala ugovorenu obavezu Zeko.me.

“Niti je takva dokumentacija Zeko.me predata kao postojeća dokumentacija na početku ili tokom izvršenja ugovora, već se radi o obavezi koju je Fond tek naknadno pokušao staviti na teret firmi Zeko.me”.

Izostavljaju ključne podatke

Zeković dodaje i da je Fond tokom skoro deset godina saradnje sa tom firmom, usluge “prihvatao i plaćao bez primjedbi, izdavao potvrde o dobro izvršenom poslu”, a da je i nakon raskida ugovora “izmirio preostale fakture”.

Kaže i da je Fond “tokom cijelog perioda raspolagao pristupima sistemima i, prema ugovoru, bio dužan da vodi ažurnu dokumentaciju izvedenog stanja”.

“Naknadno prebacivanje tih obaveza na Zeko.me predstavlja postupanje koje Zeko.me smatra zloupotrebom prava i koje otvara pitanje da li se na taj način pokušavaju prikriti stvarne okolnosti i dešavanja od značaja za zaštitu javnog interesa u zdravstvu”, navodi on i dodaje da je zbog toga potrebno razjasniti zašto su iz javnog obavještenja Fonda “izostavljene suštinske okolnosti i činjenice na kojima je raskid bio zasnovan”.

“A koje su detaljno navedene u obrazloženju Obavještenja o raskidu od 05.06.2026. godine, dok su kao razlog prestanka ugovora predstavljene navodno neizvršene obaveze koje ne odgovaraju stvarnom sadržaju i izvršenju ugovora”, kaže Zeković, dodajući da takvo postupanje, pored ostalog, otvara i pitanje raspolaganja javnim sredstvima.

Tvrdi da je na zahtjeve Fonda odgovorio pisanim putem, ukazujući da nije jasan njihov pravni ni ugovorni osnov i da se naknadnim zahtjevima ne mogu stvarati obaveze koje ugovorom nisu predviđene. Poručuje da je Fond “svojim nepostupanjem dopustio da okolnosti na koje je Zeko.me ukazao u obrazloženju raskida ostanu neotklonjene i nastave da proizvode štetne posljedice po javni interes”.

Zeković problematizuje i iznos koji se u obavještenju o raskidu ugovora koje je objavio FZO, navodi kao realizovana vrijednost ugovora:

“Prikazan je iznos od 55.416,57 eura, iako je Zeko.me tokom važenja ugovora za usluge fakturisao šest mjesečnih rata u ukupnom iznosu od 47.499,92 eura. Razlika iznosi 7.916,65 eura, što odgovara iznosu jedne mjesečne rate… Nije jasno na osnovu koje zakonom propisane kontrole izvršavanja ugovora je Fond utvrdio i evidentirao tako prikazanu vrijednost realizacije”.

Krivične prijave

Firma Zeko.me podnijela je više krivičnih prijava protiv odgovornih i službenih lica Fonda, uključujući rukovodeća lica, kao i u odnosu na druga povezana službena fizička i pravna lica. Prve prijave podnijete su prvog marta Specijalnom i Vrhovnom državnom tužilaštvu, kao i Upravi policije, odnosno organizacionoj jedinici kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminala. Uslijedile su nove. Od maja je podnijeto više prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, kao i nove prijave SDT-u.

“Prijave obuhvataju sumnje na zloupotrebu službenog položaja, prekoračenje ovlašćenja, nesavjestan rad u službi, uključujući sumnje da je angažovanjem lica bez odgovarajućih stručnih kompetencija funkcionisanje sistema moglo biti izloženo dodatnom riziku od gubitka podataka ili zastoja u radu sistema, pogodovanje i pribavljanje koristi drugome, pomaganje u prikrivanju prijavljenih radnji i otežavanje utvrđivanja odgovornosti, kao i sumnje na slabljenje ili ukidanje kontrola informacione bezbjednosti suprotno zakonskim obavezama, čime je moglo biti otežano očuvanje elektronskih tragova i ugrožena zaštita zdravstvenih podataka građana”, navodi Zeković.

Posljednjom krivičnom prijavom, koja je podnijeta krajem septembra, zatraženo je da se ispita da li kontinuitet ovih radnji, međusobne veze i moguća podjela uloga imaju obilježja kriminalne organizacije i šireg koruptivnog ili organizovanog kriminalnog djelovanja u zdravstvu.

“Vijesti” su u vezi sa svim navodima pitanja uputile i Ministarstvu zdravlja, ali iz tog resora nisu odgovorili na pitanja redakcije. Odgovor, do zaključenja teksta, nisu dostavili ni iz Specijalnog i Vrhovnog tužilaštva, kao ni iz Uprave policije.

Problematičan i novi postupak nabavke

Zeković je problematizovao i novi postupak javne nabavke (ESJN 121922), koji je objavljen 18. 9. 2026. On, pored ostalog, navodi da su tenderskom dokumetacijom stvoreni uslovi da se “značajan obim poslova na državnoj zdravstvenoj informacionoj infrastrukturi dodatno eksternalizuje i koncentriše kod privatnih izvršilaca”.

“Iako su ti poslovi ranije bili podijeljeni i u većoj mjeri pod neposrednom kontrolom Fonda”.

Istovremeno, kaže Zeković, stvoren je i formalni osnov da se Zeko.me isključi iz poziva. Prema izmjenama tendera, kao poseban uslov, navodi se da se isključuje pravni subjekat sa kojim je u prethodne tri godine raskinut ugovor...

“Na takve okolnosti Zeko.me je ukazao zahtjevom za izmjenu i dopunu tenderske dokumentacije, uložio žalbu u postupku javne nabavke i, zbog novonastalih činjenica, podnio novu krivičnu prijavu”. Fond je obavještenje o izmjeni tenderske dokumentacije na sajtu CEJN-a objavio 24.09, a dan kasnije i da je podnijeta žalba.

( Damira Kalač )