Ćute o zahtjevima za promjenu Ustava: Partija Dritana Abazovića se ne izjašnjava o predlogu vlasti

Sagovornik “Vijesti” iz te stranke kazao je juče da su zahtjev dobili u subotu nešto prije 19 časova, a da je objavljen u medijima pola sata kasnije, kao i da u petak u Skupštini nije bilo razgovora o tome Iz DPS-a “Vijestima” nisu odgovorili šta će uraditi ukoliko vladajuća većina, sa GP URA i nezavisnim poslanicima, “namakne” dvije trećine glasova u skupštini potrebnih za promjenu Ustava, iz Evropskog saveza poručili da neće donositi odluke u skladu sa djelovanjem drugih političkih subjekata

2893 pregleda0 komentar(a)
Ponovo u situaciji da budu tas na vagi: poslanici Zoran Mikić i Dritan Abazović, Foto: Risto Božović

Iako su preksinoć dobili “hitan” poziv vlasti da ispostave eventualne zahtjeve kako bi podržali izmjene Ustava, iz Građanskog pokreta (GP) URA tokom jučerašnjeg dana nisu mogli precizirati šta bi eventualno tražili i kako će glasati.

Sagovornik “Vijesti” iz te stranke je kazao da su zahtjev dobili u subotu nešto prije 19 časova, a da je objavljen u medijima pola sata kasnije, kao i da u petak u Skupštini nije bilo razgovora o tome.

Partije vladajuće većine u subotu uveče su uputile zajednički mejl GP URA u kome su tražili da se izjasne šta traže da bi glasali za izmjene Ustava.

Naime, za taj čin potrebno je dvije trećine “ruku” u plenarnoj sali, a vladajuća većina ih nema bez partije Dritana Abazovića, jer su Demokratska partija socijalista (DPS) i Evropski savez (ES) saopštili da neće glasati ni za jedan predlog sa vladajućom većinom, dok im ne obezbijede da se izjasne o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija - NSD).

Skupština se 16. septembra nije izjasnila o Vladinom predlogu da se uvede provjera integriteta kandidata za članove izvršne vlasti, jer za pokretanje te ustavne promjene nije bilo potrebne dvotrećinske većine, odnosno najmanje 54 glasa. Za stavljanje predloga na dnevni red glasalo je 46 parlamentaraca, nakon čega je sjednica prekinuta, uz najavu dodatnih razgovora vlasti i opozicije.

Politički spor dodatno je produbljen nakon što 24. septembra nije održana sjednica na kojoj je trebalo da se raspravlja o inicijativi DPS-a za razrješenje Mandića. Potez vladajuće većine da uskrati kvorum za početak sjednice i odluka Mandića da ne dozvoli javnosti da u direktnom prenosu sazna ko (ni)je bio u plenarnoj sali, rezultirali su porukom DPS-a da prekida institucionalnu saradnju s Vladom i parlamentarnom većinom dok se poslanicima ne omogući da se izjasne o smjeni Mandića.

Povod za tu inicijativu bio je Mandićev javni telegram saučešća povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine...

Iz DPS-a “Vijestima” nisu odgovorili šta će uraditi ukoliko vladajuća većina, sa GP URA i nezavisnim poslanicima, “namakne” dvije trećine glasova u skupštini potrebnih za promjenu Ustava.

Iz ES su poručili da nisu ni do sada donosili odluke u skladu sa djelovanjem drugih političkih subjekata, pa neće ni ubuduće.

ABAZOVIĆ NIJE BIO U “EKIPI”, ALI DOLAZIO NAKNADNO

Prije nego se glasalo za pokretanje procesa promjene Ustava, između vlasti i dijela opozicije je “moderirao” ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.

Predstavnici partija vlasti s jedne i dijela opozicije (DPS, ES, Hrvatska građanska inicijativa i Demokratska unija Albanaca) su se sastali u prostorijama Delegacije EU iza zatvorenih vrata, a dogovoreno je da opozicione partije ispostave svoje zahtjeve da bi glasali za izmjene Ustava.

Oni su, nakon toga, većini ispostavili platformu u kojoj se, između ostalog, zahtijevala revizija spornih zakona iz oblasti bezbjednosti i otklanjanje posljedica njihove primjene, te postizanje širokog konsenzusa kod imenovanja u Skupštini (Ustavni sud, Sudski savjet, Savjet RTCG, Fiskalni savjet, savjeti regulatornih agencija...).

GP URA nije bila dio “paketa” sa opozicijom, ali se Abazović sa Satlerom sastao dva dana nakon opozicionih kolega.

Ipak, glasali su i za pokretanje procesa, i za predlog za promjenu.

Jedina partija koja je glasala protiv bila je Demokratska narodna partija Milana Kneževića.

PRVO POZVALI GP URA, A JUČE I SVE OSTALE

U mejlu koji potpisuju šefovi klubova poslanika većine Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad), Dejan Đurović (NSD), Boris Bogdanović (Demokrate), Amer Smailović (Bošnjačka stranka), Bogdan Božović (Socijalistička narodna partija - CIVIS) i Artan Čobi (Albanski forum) poziva se GP URA da, u najkraćem mogućem roku, dostavi eventualne političke zahtjeve, prijedloge i primjedbe od čijeg ispunjenja zavisi njihova podrška ustavnim promjenama, kako bi obezbijedili dogovor i njihovo izglasavanje najkasnije u utorak, 13. oktobra, kao krajnjem roku za ovu parlamentarnu odluku.

“Očekujemo da će partija koja je opredijeljena za punopravno članstvo Crne Gore u EU dati doprinos za sprovođenje ustavnih izmjena kojima se uvodi provjera integriteta za buduće članove Vlade, što istovremeno predstavlja važan korak u jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Glasanje o ovim izmjenama koje su usaglašene sa Evropskom komisijom predstavlja ključni uslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23, a za njihovo usvajanje neophodna je dvotrećinska većina i dogovor sa opozicijom”, piše u apelu.

Kako dodaju, evropski put Crne Gore ne dozvoljava odlaganja i izgovore.

Da se glasa za izmjene Ustava pozvali su juče i pojedinačno iz PES-a, Demokrata, ali i Smailović.

“Ko ne glasa za ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije i evropskog puta”, poručili su iz PES-a.

Smailović je ocijenio da evropski put mora biti iznad partijskih interesa i političkih razlika, a Demokrate da “nema alibija kojim se može opravdati blokada evropskog puta Crne Gore”.

Iz Evropskog saveza su saopštili da “neće dozvoliti da ih evropskim vrijednostima uče oni koji glorifikuju ratne zločince i genocid u Srebrenici, oni koji nemaju snage i hrabrosti da im se suprotstave, kao ni oni koji su deklarativno spremni da ove prve osude, ali im to ne smeta da s njima sjede u Vladi”, te pozvali da se ponovo zakaže sjednica na kojoj će se glasati za smjenu šefa parlamenta.

Tokom zasjedanja parlamenta održanog u petak, na dnevni red je stavljen i predlog GP URA kojim bi se vatrogascima povećala plata za oko 200 eura, a za to su glasali i predstavnici vladajuće većine. Ranije su predlagali da se povećaju naknade majkama sa troje i više djece, da se uvede stambeni fond “Stan za sve”, povećanje penzija za 40 eura, obeštećenje svih radnika državnih firmi koje su pošle u stečaj...