Vuksanović i Vuković Kuč skeptični prema provjeri integriteta, Lekić: Hrvatska ima stalno nove i veće zahtjeve

Lider HGI-ja upozorava na moguće posljedice provjere integriteta nakon izbora, dok poslanica DPS-a tvrdi da su izmijenjeni amandman dobili tek sat prije početka sjednice Vuksanović je kazao da je za njega najbolja opcija kad je u pitanju brod "Jadran" da se plovilo zajednički koristi. On je ocijenio da je od 2020. došlo do promjene odnosa između Hrvatske i Crne Gore zbog, kako je naveo, provokacija iz Podgorice

5440 pregleda6 komentar(a)
Foto: Screenshot/TV Vijesti

Ne želimo da odemo na izbore, a onda nakon toga da neko propituje naš integritet i kaže da smo uzalud išli ne izbore jer ne zadovoljavamo određene kriterijume, kazao je Adrijan Vuksanović, lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) objašnjavajući svoje bojazni povodom glasanja o izmjenama Ustava, koje donose i ukidanje imuniteta i provjeru integriteta nosilaca najviših funkcija, a na kojima insistira Evropska unija.

I Vuksanović i poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč kazali su u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti da u ovom trenutku ne mogu dati odgovor da li će podržati izmjene Ustava.

Voditeljka emisije podsjetila je poslanicu DPS-a da je opozicija tražila da se glasa o smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića prije glasanja o izmjenama Ustava, ali je Vuković Kuč insistirala da nisu rekli da će bezuslovno podržati nešto što nisu, kako je rekla, ni pročitali.

"Mi smo danas amandman potpuno izmijenjen i gori nego što je bilo prethodno rješenje dobili možda sat vremena prije početka Skupštine i to je stvarno jedna od loših praksi. Danas smo imali sastanak sa Delegacijom EU. Razgovaraćemo, imali smo velike dubioze povodom prvog rješenja, sumnje se javljaju i povodom ovog, tako da ne želim prejudicirati", kazala je ona.

Na pitanje da li će se o izmjenama Ustava glasati sjutra, Vuković Kuč je odgovorila da jeste najavljeno "neko glasanje", ali da u DPS nisu dobili nikakve precizne podatke.

"Prema mojim informacijama večeras se neće glasati o tome. Hoće li doći sjutra do rasprave, ne mogu vam to kazati, jer kod nas je dosta toga nepredvidivo... Mi imamo određene skepse povodom tog rješenja, konkretno pitanja integriteta, jer tu ima puno nepoznanica. S druge strane, da ovo nije crnogorsko društvo sa ovakvom demokratijom i uspostavljenim standardima već da se radi o Danskoj, Finskoj, Norveškoj, ne bi imali te dvojbe koje sad imamo. Ali kolega Zenka i ja imamo ozbiljne sumnje", kazao je Vuksanović.

On je podsjetio da izmjene Ustava zahtijevaju dvotrećinsku podršku u parlamentu.

"Da bi došlo do toga, moramo razgovarati. Ali mi očigledno nemamo s kim razgovarati, jer se u 5 do 12 upoznajemo sa dnevnim ritmom. Ne mogu dati precizniji odgovor u ovom trenutku, osim da imamo određene bojazni. Da ne bi išli na izbore, a onda nakon tih izbora da ne bi neko propitivao naš integritet i govorio uzalud ste išli na izbore jer ne zadovoljavate određene kriterijume", kazao je on.

Vuksanović se osvrnuo i na problem broda "Jadran" na koji zvanična Hrvatska tvrdi da polaže pravo.

"Pozdravljam oba saopštenja i izražavam zadovoljstvo što su se dvije komisije srele, to je pravi put. Na to pitanje ne znam da vam dam odgovor. Ono što je meni kao građaninu, a onda i političaru, bilo najprihvatljivije, to je bila ona ideja koja je vladala do 2020. kad se razmišljalo da se 'Jadran' zajednički koristi... Ako ne možemo da se dogovorimo, neka arbitraža odlučuje. Mi smo za svako rješenje koje jača zajedništvo dvije zemlje", kazao je on i dodao da je od 2020. došlo do promjene odnosa između Hrvatske i Crne Gore zbog, kako je naveo, provokacija iz Podgorice.

Miodrag Lekić, bivši ministar vanjskih poslova i diplomata, kazao je da sve istorijske činjenice govore da je to crnogorski brod, ali da može da se o tome pregovara. On je ocijenio da se za vrijeme vladavine DPS-a simulirao rad na rješavanju spornih pitanja između Crne Gore i Hrvatske.

"Poslije 2020. se nastavilo isto, jedna ležernost, odlaganje problema... To je složen, ozbiljan posao i došlo se do ove tačke gdje se Crna Gora približava EU... Ja bih napravio distinkciju između Hrvatske i aktuelne vlasti, koja je potegla ovo pitanje. I ja ne vjerujem da se radi o reakciji na Rezoluciju o Jasenovcu. Lično mislim da se mogla zaobići ta rezolucija, ali vjerujem da bi Hrvatska sve ovo pokrenula svakako. Jer ona to sistematski radi. I uvijek saopštava nove i veće zahtjeve. I to se pretvara u situaciju koja je sad već dosta ozbiljna i neprijatna", istakao je Lekić.