Integritet na čekanju: I pored nekoliko pauza i sastanaka, poslanici nijesu usvojili izmjene Ustava

Poslije nekoliko pauza i kolegijuma juče je u Skupštini Crne Gore dogovoreno je da se o predlogu za promjenu Ustava u dijelu provjere integriteta raspravlja u ponedjeljak.

Jedan od razloga ovakve odluke bio je izbor članova Sudskog savjeta. Za izbor članova tog tijela potrebna je dvotrećinska podrška (54) poslanika u prvom, odnosno tropetinska (49) u drugom krugu glasanja. Preksinoć je za člana izabran Mersudin Dautović, a nakon glasanja za njegovo imenovanje, poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Evropskog saveza (ES) i Građanskog pokreta (GP) URA su napustili plenarnu salu, pa je šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija - NSD) dao pauzu.

Jučerašnja sjednica je počela bez opozicionih poslanika, pa je opet data pauza.

Prema saznanjima “Vijesti”, DPS-u je sporno što nijedan od tri kandidata (osim Dautovića, na konkurs su se prijavili Darko Hajduković i Klaudija Pejović) nije predlog opozicije, a u sporazumu vladajuće većine i dijela opozicionih stranaka o prevazilaženju političke krize, potpisanog u julu, između ostalog, piše da se obavezuju obje strane da vode inkluzivan dijalog o svim imenovanjima koja se sprovode u državnom parlamentu i da će ih realizovati uz “najširu saglasnost većine i opozicije”.

Izvor lista iz jedne vladajuće stranke je kazao da je “konkurs raspisan, ali da se niko njihov (iz opozicije) nije prijavio”.

Drugi izvor “Vijesti” kazao je da, ako se obezbijedi potrebna dvotrećinska većina (54 poslanika), u ponedjeljak bi se glasalo i o izmjenama Ustava i o upražnjenim mjestima u Sudskom savjetu.

Opozicija može, ali nije dužna

Izmjene Ustava u dijelu provjere integriteta nijesu dio sporazuma potpisanog u julu i partije opozicije nijesu “obavezane” da ih glasaju. Sporazumom se navode promjene koje se tiču sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta, te nezavisnosti Centralne banke, koje su usvojene, kao i predlog za ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela, koji se trenutno nalazi u trećoj fazi procesa - javnoj raspravi.

Predlog za provjeru integriteta predviđa da se taj postupak obavlja prije predlaganja mandatara i kandidata za članove Vlade kako bi se utvrdili mogući rizici od sukoba interesa i preduzele mjere za njihovo otklanjanje u skladu sa zakonom.

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica (Demokrate) objasnio je da je osnovna ideja predloženih izmjena da oni koji upravljaju državom ne smiju biti u sukobu interesa sa državom.

Predložena rješenja dolaze u trenutku kad se u parlamentu vode razgovori o preostalim obavezama iz evropske agende. Opozicija je izrazila rezerve prema predlogu za provjeru integriteta, predstavnici parlamentarne većine pozvali su na što brže finiširanje obaveza, a više poslaničkih klubova vlasti založilo se da one budu završene do 15. oktobra.

Partije većine i evropski zvaničnici naglašavali su da postoji rok za pokretanje procesa uvođenja provjere integriteta i da je on navodno istekao, kako je prvobitno rečeno, u prošli utorak. U međuvremenu je rok pomjeren za 15. oktobar, ali promjene najvišeg pravnog akta još nisu usvojene, pa nije jasno da li je i ovaj rok istekao.

Predlog za provjeru integriteta je važan, jer bez njegovog usvajanja poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), jedno od najvažnijih u pregovorima s EU, ne bi moglo biti usvojeno do kraja godine, što bi značajno usporilo evropske integracije države.

Prema inoviranom rješenju za provjeru integriteta, koje je u skupštinsku proceduru dospijelo u utorak ujutru, kandidat koji odbije da učestvuje u provjeri integriteta ne može biti predložen za mandatara, ni za člana Vlade. Isto pravilo važilo bi i za kandidate kod kojih se utvrdi rizik od sukoba interesa koji nije otklonjen na zakonom propisan način.

“Rusofobna kampanja” i sjeverni vjetrovi

Radni dan u Skupštini je počeo sjednicom Ustavnog odbora na kojoj je dopuna predloženih izmjena Ustava, kojima se uvodi obavezna provjera integriteta najviših funkcionera izvršne vlasti, usvojena sa osam glasova “za”. Sjednici nijesu prisustvovali poslanici iz opozicionih redova.

Predsjednica tog skupštinskog tijela Jelena Božović (Nova srpska demokratija) pojasnila je da je predlog za izmjene najvišeg pravnog akta već usvojen na ranijoj sjednici, ali da je Vlada predlog dopunila.

Nakon pauza i kolegijuma, poslanici su kao kompromis odlučili da raspravljaju i glasaju za Predlog zakona o strancima.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokrate) je kazao da je usvajanje ovog zakona bitno za zatvaranje poglavlja 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) u pregovorima s Evropskom unijom (EU).

Šef kluba poslanika GP URA Zoran Mikić je rekao da se u Skupštini “božje zore ne zna”.

“Planovi se mijenjaju iz sata u sat... Ja znam da u Podgorici duva jak sjever ovih dana, ali mi iz GP URA nećemo mijenjati stav kako vjetar duva. Mi smo rekli da ćemo glasati za jednog člana Sudskog savjeta i glasali smo. Nijesmo dio nekog sporazuma koji dio vladajuće većine ima sa dijelom opozicije. Mi, Demokratska narodna partija (DNP) i dio nezavisnih poslanika nijesmo potpisnici”, poručio je.

Lider i poslanik DNP Milan Knežević je kazao da “od 1. novembra više nema Rusa u Crnoj Gori”, aludirajući na uvođenje viznog režima za građane Rusije.

“Neka što nema Rusa, nego nema ni Crnogoraca. I možemo reći 13. novembra, kad budemo proslavljali Njegošev dan, da je naš vladika, koji je hirotonisan u Sankt Peterburgu, poništen”, rekao je.

Takođe, osvrnuo se na nedavnu akciju Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Uprave policije u kojoj je protjeran iz države šef ruske informacione mreže “Ribar” Mihail Sergejevič Zvinčuk.

“I ona akcija ANB-a je dio rusofobne kampanje. Vodile su se rasprave kako su ušli u Crnu Goru, traži ih CIA, Mosad i MI6 i odmah poslije toga protjerani su iz Crne Gore... Dobili smo odgovor od (zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije) Dimitrija Medvedeva koji je rekao da, svaki put kad se uhapse nevini ruski državljani, imaćemo reciprocitet i uhapšene crnogorske državljane”, kazao je Knežević.

Kako je dodao, uništena je turistička sezona.

“Juče ste direktoru banke zabranili ulazak u Crnu Goru, izvjesnom Davoru Macuri. Javno optužujem Ivicu Janovića (direktor ANB-a) da štiti protivničke banke jer mu smeta Alta banka”, istakao je Knežević.

Knežević je podsjetio na stihove ruskog pjesnika Aleksandra Puškina o Crnoj Gori, dodavši da bi “on i Njegoš pisali o Bangladešu, da su znali šta će se izglasati u Crnoj Gori”.

“Ovo nije Crna Gora, nego Satleristan. I da kažem ja, kao vođa opozicije i većine, g. Satler (Johan Satler, šef Delegacije EU u Crnoj Gori) jeste li vidjeli da ne možete da se dogovorite sa retrogradnom opozicijom sa moje desne strane (DPS i Evropski savez) koji trenutno nijesu ovdje. Pocijepajte sporazum i bacite ga u Ribnicu. To nije stav mene kao lidera opozicije i kolega iz GP URA jer nismo dio nikavog dogovora. A nije ni stav mene kao lidera parlamentarne većine”, poručio je Knežević.

Šef kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović je, govoreći o predlogu zakona koji je bio na dnevnom redu, saopštio da je poltika prošle vlasti prema strancima bila takva da se zabranjuje ulazak u državu estradnom umjetniku Vladu Georgievu, a daje državljanstvo odbjeglom bivšem tajlandskom premijeru Taksinu Šinavatri, koji je u tom trenutku bio pravosnažno osuđen.

( Aljoša Turović )