Usluga predaha za roditelje koji brinu o djeci i osobama kojima treba cjelodnevna podrška dostupna od 2027. godine?
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić pozvao je medije da, izvještavajući o hraniteljstvu, ukažu i na njegov značaj, navodeći da je u Crnoj Gori oko 380 djece smješteno u hraniteljskim porodicama
Centar za hraniteljstvo trebalo bi da počne sa radom do kraja godine, dok bi usluga predaha za roditelje koji brinu o djeci i osobama kojima je potrebna cjelodnevna podrška trebalo da bude dostupna od početka naredne godine.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić najavio je to u emisiji Boje jutra na Televiziji Vijesti, govoreći i o slučaju navodnog zanemarivanja djece u hraniteljskoj porodici na Cetinju.
Gutić je kazao da su u tom slučaju obavljeni stručni i inspekcijski nadzor, te da, prema nalazima koje je iznio, nijesu utvrđeni veliki propusti. Ipak, poručio je da niko neće biti zaštićen ukoliko se utvrdi da nije postupao u skladu sa svojim obavezama.
"Mi smo izvršili i stručni nadzor i inspekcijski nadzor i svakako da mi nigdje ne štitimo nikoga ukoliko nešto ne radi kako treba. Svakako, niko neće biti zaštićen", kazao je Gutić.
Istovremeno, pozvao je medije da, izvještavajući o hraniteljstvu, ukažu i na njegov značaj, navodeći da je u Crnoj Gori oko 380 djece smješteno u hraniteljskim porodicama.
"Hraniteljstvo je jedna velika stvar što je u Crnoj Gori i dobro razvijeno. Treba ga afirmisati, ukoliko nema zloupotreba. Svakako, niko neće biti zaštićen", poručio je ministar, dodajući da će za svaki utvrđeni propust odgovorni snositi posljedice.
Govoreći o podršci porodicama koje svakodnevno brinu o osobama sa invaliditetom, Gutić je najavio da bi usluga predaha mogla da počne da se pruža od početka naredne godine. Ona bi roditeljima omogućila da na nekoliko dana povjere brigu o svojim bližnjima drugima, kako bi završili neophodne obaveze ili se odmorili od cjelodnevne njege.
"To je, smatram, jedna bitna stvar iz prostog razloga što će pojedini roditelji moći da ostave nekog tri dana i na takav način završe određene poslove ili urade ono što im je u tom momentu potrebno, kada je riječ o osobama kojima je potrebna 24-časovna zaštita", kazao je Gutić.
Najavio je i da bi Centar za hraniteljstvo, koji bi trebalo da počne sa radom do kraja godine, trebalo da pruži dodatnu podršku hraniteljskim porodicama i unaprijedi sistem brige o djeci bez roditeljskog staranja.
Ministarstvo je, kako je naveo Gutić, kroz izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predvidjelo i četiri nove usluge: predah smještaj, psihosocijalnu podršku, intenzivnu podršku porodici i socijalno mentorstvo.
"Ne može se od danas do sjutra sve riješiti. Kada predvidite neku uslugu kroz zakon, morate pustiti organizacije da se pripreme za to. To se sve mora budžetirati. Usluga kada se pokrene mora biti održiva", objasnio je Gutić.
Među najavljenim promjenama je i uvođenje jedinstvenog vještačenja invaliditeta, za koje je rok 1. decembar. Gutić je kazao da se istovremeno radi na razvoju integrisanih usluga socijalne zaštite i većem uključivanju lokalnih samouprava u njihovo pružanje.
Ipak, jedan od najvećih problema za građane ostaje čekanje na odluke socijalno-ljekarskih komisija, posebno kada je riječ o zahtjevima za tuđu njegu i pomoć i ličnu invalidninu.
Prema podacima koje je iznio ministar, komisije su od septembra 2024. do septembra 2025. obradile 46.500 zahtjeva. Ipak, zbog velikog priliva predmeta ne uspijevaju da odgovore na sve zahtjeve u očekivanom roku.
Tačan broj neriješenih zahtjeva Gutić nije mogao da saopšti, navodeći da se podaci mijenjaju iz dana u dan. Kao poseban izazov izdvojio je manje centre za socijalni rad, u kojima komisije ne zasijedaju dovoljno često, kao i Podgoricu, gdje je broj zahtjeva veliki.
Govoreći o građanima koji smatraju da su nepravedno odbijeni, ministar je kazao da postoji mogućnost žalbe drugostepenoj komisiji, ali i da se mogu direktno obratiti Ministarstvu kako bi se njihovi slučajevi dodatno razmotrili.
"Mi smo pozivali da se, ukoliko neko zaista smatra da mu po pravilniku pripada pravo, javi Ministarstvu, pa ćemo mi dodatno skrenuti pažnju komisijama na taj slučaj. Ukoliko se utvrdi da je po pravilniku zaslužio to pravo, možemo ponovo pokrenuti proces i ubrzati da čovjek dođe na red", kazao je Gutić.
Ministar je najavio da se razmatra povećanje materijalnog obezbjeđenja porodice, ali da će konkretna odluka zavisiti od budžetskih mogućnosti i razgovora sa Ministarstvom finansija i kabinetom premijera.
Prema podacima koje je iznio, materijalno obezbjeđenje porodice prima oko 4.500 porodica, odnosno približno 15.000 članova. Istovremeno, oko 20 odsto stanovništva nalazi se u riziku od siromaštva, dok je taj udio među mladima još veći.
"Razrađivali smo plan za povećanje davanja što se tiče materijalnog obezbjeđenja porodice i u tom dijelu smo u razgovorima i sa Ministarstvom finansija i sa kabinetom premijera. U skladu sa onim što se planira budžetom za narednu godinu, razmišljamo na koji način povećati ta davanja, a da to bude fiskalno održivo", rekao je Gutić.
Dodao je da će možda biti potrebno promijeniti i metodologiju za određivanje visine materijalnih davanja, jer dosadašnja usklađivanja sa rastom prosječnih zarada i inflacije nijesu donosila velika povećanja.
Isplata socijalnih davanja preko banaka još nije počela
Gutić je kazao da je Ministarstvo završilo proceduru za isplatu socijalnih davanja preko banaka i potpisalo ugovor sa Centralnom bankom, ali da sistem još nije zaživio.
"Što se tiče Ministarstva, završili smo proceduru i potpisali ugovor sa Centralnom bankom. Centralna banka je sa poslovnim bankama razradila šemu. Zašto nije došlo do konkretne realizacije, zaista ne znam. Mislim da ne postoje proceduralni problemi i da prava koja smo predvidjeli sporazumom mogu biti isplaćena preko banaka", kazao je ministar.
Govoreći o dnevnim centrima, naveo je da oni postoje u 24 opštine, ali da je u pojedinim većim gradovima potrebno proširiti kapacitete i obim usluga. Kada je riječ o personalnoj asistenciji i pomoći u kući, kazao je da su te usluge dostupne u dijelu gradova, dok njihovo pružanje zavisi od lokalnih potreba i kapaciteta licenciranih organizacija.
Privremeno zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 19 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), koje se odnosi na socijalnu politiku i zapošljavanje, Gutić je ocijenio kao važan korak, ali i početak zahtjevnije faze – sprovođenja usvojenih reformi u praksi.
"Sada nas tek čeka posao, a to je prije svega implementacija u praksi svega onoga što smo unijeli u zakonsku regulativu i da građani konkretno osjete benefite tim izmjenama", kazao je ministar, najavljujući da bi se prvi rezultati na terenu mogli vidjeti u narednih tri do šest mjeseci.
( Suzana Ćetković )