Zelena energija Balkana – od potencijala ka realizaciji
Iz magazina "Lideri održivosti" izdvajamo: Intervju sa Danijelom Isailović, menadžerkom Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije Zapadni Balkan ima veliki, a neiskorišćeni potencijal zelene energije. Izgradnja kasni, izazovi na tom putu su zajednički, pa je regionalna saradnja neophodna.
Šta je zajedničko Srbiji i Crnoj Gori, kao i ostalim balkanskim državama? Neko će reći da smo pripadali istoj državi, drugi će pomenuti tradiciju, kulturu, gostoprimstvo, hranu. Mi koji se bavimo obnovljivim izvorima energije kazaćemo da su to veliki, a neiskorišćeni potencijali zelene energije, komplikovane procedure za dobijanje dozvola, CBAM takse i potreba za većim ulaganjima u elektroenergetsku mrežu.
Region Zapadnog Balkana, koji je decenijama proizvodio električnu energiju prvenstveno iz uglja i velikih hidroelektrana, sve više koristi vjetar i sunce. Negdje brže, negdje sporije, ali svakako sa zakašnjenjem u odnosu na vodeće države Evropske unije poput Njemačke, Španije i Italije koje su se okrenule zelenim izvorima energije.
Potencijal regiona je veliki, ali izgradnja kasni. Prema podacima WindEurope, čiji je OIE Srbija član, Zapadni Balkan je početkom 2026. godine raspolagao sa svega 2,56 GW instalisanih vjetrokapaciteta, što predstavlja manje od jedan odsto ukupnih evropskih (304 GW).
Hrvatska trenutno prednjači po broju vjetroelektrana, dok Srbija danas raspolaže sa 840 MW vjetroenergije i oko 400 MW solara. Hidroelektrane ostaju okosnica elektroenergetskog sistema, naročito nakon najave izgradnje Đerdapa 3. Crna Gora je nedavno otvorila prvi državni vjetropark, a značajnim subvencijama, kroz projekte Solari EPCG, podstiče građane da sami proizvode energiju tamo gdje troše. HE Piva je zabilježila rekordne rezultate.
Izuzetno je važno partnerstvo EPCG sa Masdarom kao regionalno dokazanim investitorom. Masdar je sa svojim partnerima u Srbiji izgradio dvije vjetroelektrane, osnivač je Udruženja OIE Srbija i planira nove investicije u regionu.
U Crnoj Gori je prvi krug aukcija za OIE propao – za razliku od Srbije gdje su se dvije aukcijske runde pokazale kao odličan model za privlačenje investicija kojim je naš EPS dobio jeftine zelene megavate. Važno je da se u Srbiji održi treći krug aukcija u skladu sa planom kreiranim uz podršku EBRD, kao i da se taj isti model implementira u Crnoj Gori.
Izazovi koje region dijeli su zajednički – naplata CBAM-a je pred vratima i zasad je jedino Bosna i Hercegovina uspjela da nađe put do izuzeća oporezivanja električne energije, dok ostali tragaju za rješenjem. Ulaganje u mrežu, baterijska skladištenja i reverzibilne hidroelektrane su veoma važni ne samo za energetsku tranziciju regiona, već za energetski i privredni opstanak. A to nije moguće bez regionalne saradnje.
O svemu tome ćemo razgovarati 15. i 16. septembra u Vrdniku na regionalnoj konferenciji OIE SRBIJA 2026.
O Udruženju OIE Srbija
Udruženje OIE Srbija je vodeća nacionalna asocijacija posvećena razvoju obnovljivih izvora energije. Osnovano 2021. godine, danas okuplja više od 60 kompanija koje oblikuju zelenu budućnost. Član je evropskih asocijacija WindEurope i SolarPower Europe i kroz povezivanje privrede i institucija, uz organizaciju najveće regionalne konferencije posvećene obnovljivim izvorima energije, značajan je akter energetske tranzicije regiona.
Online izdanje magazina „Lideri održivosti“ pogledajte OVDJE.
( Premium magazin "Lideri održivosti " )