“Budite moj glas”: Studentkinji u Iranu prijeti pogubljenje
Dvadesettrogodišnja Nadžmeh Amini osuđena je na smrt zbog navodnog bogohuljenja na društvenim mrežama, dok organizacije za ljudska prava upozoravaju da iranske vlasti sve češće koriste smrtnu kaznu
Organizacije za zaštitu ljudskih prava izrazile su zabrinutost zbog sve većeg broja smrtnih presuda i pogubljenja u Iranu, nakon izvještaja da je 23-godišnja Nadžmeh Amini osuđena na smrt zbog bogohuljenja, odnosno objave na društvenim mrežama.
Amini, studentkinja računovodstva, nalazi se u zatvoru Vakilabad u gradu Mašhadu, na sjeveroistoku Irana. U dva odvojena postupka pred revolucionarnim i krivičnim sudom osuđena je na više od 12 godina zatvora i smrtnu kaznu.
Izvor blizak porodici Amini rekao je američkoj organizaciji Aktivisti za ljudska prava u Iranu (HRAI) da je ona osuđena na smrt zbog optužbe za “sab ol-nabi” (vrijeđanje proroka). Prema izvještajima, uhapšena je nakon što je iranska sajber policija (Fata) pratila njene aktivnosti na internetu. Tačan sadržaj njenih objava nije javno saopšten.
U drugom postupku, Amini je osuđena na 12 godina, šest mjeseci i jedan dan zatvora zbog optužbi koje uključuju djelovanje protiv nacionalne bezbjednosti i širenje propagande protiv režima.
Amini su uhapsile bezbjednosne snage tokom masovnih protesta širom Irana u januaru, koji su ugušeni smrtonosnom represijom. Prema izvještajima, ubijene su hiljade ljudi, dok je novinska agencija Hrana, koja djeluje u okviru organizacije HRAI, saopštila da je uhapšeno više od 50.000 osoba.
U audio-snimku objavljenom prošlog mjeseca, koji se pripisuje Amini, ona je pozvala na međunarodnu intervenciju, tražeći od Ujedinjenih nacija, advokata i organizacija za zaštitu ljudskih prava da istraže njen slučaj.
“Ne želim danas da pravim heroinu od sebe. Želim samo jedno: budite moj glas”, poručila je.
“Ja sam nevina mlada djevojka sa toliko nada i snova”, rekla je Amini. “Imam roditelje koji me čekaju. Porodicu koja svake noći, u strahu da će me izgubiti, dočekuje jutro budna.”
Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da iranske vlasti sve češće koriste smrtnu kaznu kako bi širile strah i gušile svaki oblik protivljenja režimu. Prema podacima organizacije Iran Human Rights (IHRNGO), sa sjedištem u Oslu, ove godine je već izvršeno više od 600 pogubljenja.
Direktor te organizacije Mahmud Amiri-Mogadam izjavio je da slučaj Amini treba shvatiti kao ozbiljno upozorenje.
“Osuđivanje mlade žene na smrt zbog onoga što je objavila na društvenim mrežama nosi rizik da se upotreba smrtne kazne protiv mirnog izražavanja mišljenja normalizuje i da se granice njene primjene dodatno prošire”, rekao je.
Amiri-Mogadam je dodao da iranske vlasti testiraju “toleranciju” međunarodne zajednice prema smrtnoj kazni.
Plašim se da bilo šta objavim na društvenim mrežama... Ali, poslije svega što su nam priredili, imamo li zaista još nešto da izgubimo? Mogu da nas ubiju čak i ako ništa ne objavljujemo na društvenim mrežama, kazala je Elzan
“Ako međunarodna zajednica sada ne reaguje odlučno, ovakvi slučajevi mogli bi postati mnogo češći”, upozorio je.
Prema članu 262 iranskog Islamskog krivičnog zakonika, vrijeđanje proroka Muhameda ili poštovanih šiitskih ličnosti kažnjava se smrću. Međutim, član 263 predviđa izuzetke za izjave date u alkoholisanom stanju ili bez svjesne namjere, iako počinioci u određenim okolnostima i dalje mogu biti kažnjeni sa do 74 udarca bičem.
Prema pisanju iranskog lista Horasan, koji je potvrdio da se protiv Amini vodi sudski postupak, ona je pred sudom izjavila da je sporne komentare objavila dok je halucinirala nakon što je sa prijateljima konzumirala psihodelične pečurke. Njena odbrana tvrdila je da je riječ o “omašci u govoru”.
Sudija koji je predsjedavao postupkom odbacio je njenu odbranu, navodno je upitavši: “Zašto u tom istom stanju halucinacija nijeste vrijeđali druge pojedince ili protivnike režima, poput Amerike i Izraela?”
Smrtna presuda Amini još nije pravosnažna i na nju je moguće uložiti žalbu Vrhovnom sudu Irana.
Presuda studentkinji izrečena je u trenutku kada iranski poslanici nastoje da kriminalizuju kontakte sa svim stranim medijima, uključujući objave na društvenim mrežama za koje se procijeni da ih finansira neka druga država.
Elnaz, 24-godišnjakinja koja je učestvovala u protestima u Teheranu u januaru, a uhapšena je zbog objava na društvenim mrežama u jeku rata u martu, rekla je da živi u stalnom strahu od nadzora.
“Uhapšena sam iako je moj nalog na društvenim mrežama bio privatan. Dakle, nije samo režimska sajber policija ono zbog čega moramo da brinemo. Tu je i to stalno nepovjerenje, osjećaj da me neko sve vrijeme posmatra, čak i kada sam sama u svojoj sobi.
Plašim se da bilo šta objavim na društvenim mrežama... Ali, poslije svega što su nam priredili, imamo li zaista još nešto da izgubimo? Mogu da nas ubiju čak i ako ništa ne objavljujemo na društvenim mrežama”, kazala je Elnaz (ime je promijenjeno zbog zaštite identiteta).
Iako je broj pogubljenja u Iranu posljednjih godina naglo porastao i dostigao najviši nivo u posljednje tri decenije, smrtne presude zbog bogohuljenja i dalje su relativno rijetke.
Posljednji dokumentovani slučaj zabilježen je 8. maja 2023. godine, kada su Jusuf Mehrad i Sadrolah Fazeli-Zare pogubljeni nakon što su osuđeni za krivična djela povezana sa bogohuljenjem zbog aktivnosti na društvenim mrežama.
Prevod: N. B.
( Gardijan )