FDES nije diskriminisan, država mu nije dužna: Viši sud potvrdio presudu u sporu privatnog fakulteta protiv Crne Gore

Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovanu žalbu Fakulteta za državne i evropske studije (FDES) i potvrdio presudu Osnovnog suda od 7. marta 2025. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev te privatne visokoškolske ustanove protiv države Crne Gore zbog navodne diskriminacije i naknade štete.

Presudom donijetom 25. septembra, vijeće kojim je predsjedavao sudija Radonja Radonjić, zaključilo je da FDES nije dokazao da je bio diskriminisan time što Vlada nije donijela odluku o finansiranju studijskih programa od javnog interesa na privatnim ustanovama za studijsku 2022/2023. godinu, dok je istovremeno finansijski podržala dvije srednje vjerske škole.

Fakultet, kojim rukovodi profesor Đorđe Blažić, tražio je 450.000 eura na ime naknade nematerijalne štete zbog navodne diskriminacije, kao i dodatnih 6.300 eura za troškove školarina studenata sa invaliditetom. Sud je oba zahtjeva odbio.

FDES je osnovan 2005. godine, kroz privatno-javno partnerstvo, a osnivači su Glavni grad Podgorica, Fakultet za državne i evropske studije iz Kranja (Slovenija), Agencija za lokalnu demokratiju i partnerstvo iz Podgorice, kao i dva fizička lica iz Italije i Slovenije.

MOŽE DRŽAVA DA FINANSIRA, ALI NE MORA

Fakultet za državne i evropske studije tvrdio je da je Vlada bila dužna da donese odluku o takvim programima za svaku studijsku godinu i da je njenim nedonošenjem onemogućila finansiranje studijskih programa koje ta ustanova realizuje.

Međutim, Viši sud je ocijenio da zakonska mogućnost finansiranja ne znači istovremeno i obavezu države da obezbijedi sredstva.

“Međutim, naprijed citiranim članom 68 st. 1 Zakona o visokom obrazovanju propisana je mogućnost obezbjeđivanja sredstava u budžetu Crne Gore, što ne podrazumijeva i obavezu u tom pravcu”, navedeno je u presudi.

Sud je dodatno obrazložio da Vlada ima pravo da procijeni da li postoje razlozi za donošenje takve odluke.

“Ako je zakonom predviđena mogućnost donošenja određene odluke, ali bez obavezivanja, organ vlasti može odlučiti da ne postupi ukoliko ne vidi dovoljno razloga ili potreba za donošenjem takve odluke”, navodi se u obrazloženju.

Takvim tumačenjem Viši sud je prihvatio stav prvostepenog suda da FDES nije mogao osnovano očekivati da će Vlada obavezno donijeti odluku o finansiranju studijskih programa od javnog interesa na privatnim ustanovama za 2022/2023. godinu.

NIJESU ISTA KATEGORIJA

Drugi dio presude odnosi se na pitanje da li je FDES bio diskriminisan u odnosu na srednje vjerske škole kojima je država odobrila finansijska sredstva.

U presudi se navodii da je Ministarstvo prosvjete ugovorom zaključenim 17. novembra 2022. godine prihvatilo da Gimnaziji “Sveti Sava” iz Podgorice uplati 900.000 eura.

Za Medresu “Mehmed Fatih” iz Podgorice u presudi se navodi da je, nakon zaključka Vlade od 3. avgusta 2022. godine, aneksom ugovora od 23. decembra iste godine dogovorena isplata 800.000 eura.

FDES je smatrao da je ovakvim postupanjem države stavljen u neravnopravan položaj, jer se i ta privatna visokoškolska ustanova, kao i vjerske škole, bavi obrazovanjem i obavlja djelatnost od javnog interesa.

Viši sud, međutim, nije prihvatio takvo poređenje.

“Prednje navedeno imajući u vidu da predmetnoj situaciji ne radi o nejednakom postupanju u okviru iste kategorije pravnih lica”, zaključuje sud.

U obrazloženju se navodi da FDES pripada sistemu visokog obrazovanja, dok su “Sveti Sava” i Medresa srednje škole, zbog čega imaju različite funkcije, programe i zakonski okvir za finansiranje.

“Iako su obje vrste institucija dio obrazovnog sistema, srednje škole i visokoškolske ustanove imaju različite funkcije, ciljeve i metode”, navedeno je u presudi.

Sud je ocijenio da FDES nije učinio vjerovatnim da je zbog nekog ličnog svojstva bio stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge obrazovne ustanove.

“Pošto nejednak tretman u konkretnom slučaju nema za osnov lično svojstvo tužioca, niti ima mjesta da je isti neopravdan, te kako se ne radi o uporedivim situacijama, to se ne može govoriti o diskriminaciji tužioca”, zaključio je Viši sud.

FDES je tužbom još zahtijevao i da se država obaveže da redovno, za svaku studijsku godinu, donosi odluke o finansiranju studijskih programa od javnog interesa na privatnim ustanovama koji se ne realizuju na javnim ustanovama. Taj dio tužbe Osnovni sud je odbacio kao nedozvoljen, što je Viši sud potvrdio. U presudi se navodi da je takvu odluku moguće donijeti u upravnom postupku, uz eventualnu sudsku zaštitu pred Upravnim sudom.

Kad je u pitanju zahtjev FDES-a za isplatu 6.300 eura, koliko je prema tužbenom zahtjevu, iznosio trošak finansiranja školarina studenata sa invaliditetom na trogodišnjim osnovnim i jednogodišnjim specijalističkim studijama, Viši sud ocjenjuje da ni za to nema osnova. Sud je ocijenio da ne postoje zakonski uslovi da država bude obavezana na isplatu naknade štete zbog diskriminacije, imajući u vidu da diskriminatorsko postupanje nije dokazano.

450

hiljada eura tražio je FDES kao naknadu nematerijalne štete zbog navodne diskriminacije, uz dodatnih 6.300 eura za troškove školarina studenata sa invaliditetom

( Tina Popović )